Anksioznost

Poštovani,

više ne znam kome da se obratim pa Vas molim za mišljenje i savjet. Već nekoliko mjeseci imam problem s preskakanjem srca, posebno u večernjim satima, tj. kada legnem u krevet. S kardiološke strane je sve uredno. Postala sam opterećena s osluškivanjem srca i ”očekivanjem napadaja” preskakanja.
Isto tako, svaki tjedan osjećam neke druge simptome, primjerice jedan tjedan me bolio trbuh pa za nekoliko dana prestalo, zatim sam osjećala ”probadanje” u prsima, pa u ramenima… navečer popijem Helex 0,5 ali on mi ne pomaže da se naspavam, čak mi još više pogoršava doživljaj preskakanja srca kada se tijelo ”ohladi”. Cijeli život imala sam normalno povišenu temperaturu oko 37 do 37,3 i tako sam odlično funkcionirala. Već nekoliko mjeseci temperatura mi je ”snižena” bude ispod 36,5, što za mene nije normalno stanje. Počela sam strahovati od noći i spavanja jer imam osjećaj da mi se jako spusti temperatura i tlak i uz to imam stalnu anksioznost. Je li moguće da su svi simptomi na psihičkoj bazi, tj. može li se fizičko preskakanje srca izazvati razmišljanjem i očekivanjem ”napada”? Imala sam zadnjih godinu dana puno stresnih situacija, ali za njihova trajanja nisam imala tegobe. Sada, kada se sve smirilo, sam počela ovo doživljavati što mi je sumnjivo. Imam 27 godina i ne pušim, ne pijem alkohol, normalne sam težine i trudim se što više fizički aktivirati. Kako mi Helex ne pomaže pri smirivanju ”anksioznosti i straha” uvečer, molim vas preporuku za neki drugi lijek, možda Praxiten? Isto tako me zanima stvara li se ovisnost ako nekoliko mjeseci pijem jedan, a zatim drugi lijek ove vrste, tj. ”poništava” li se tolerancija ili ona uvijek ostane? Prije sam pila Oksazepam 15 do 20 mg i mislim da mi je bolje odgovarao. Napominjem da ne pijem visoke doze lijeka. Maximalno 1 mg Helexa na dan, a kutija mi traje po 2-3 mjeseca, što znači da ne pijem baš svaki dan.
Zahvaljujem se,
Lp

22.1.2020

Odgovara

izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije

Poštovana, 

navedene smetnje mogu biti i vjerojatno jesu psihogene prirode. 

U svojim odgovorima uvijek ističem da ovim putem ne dajem preporuke o uzimanju lijekova, osobito ne tako da Vi to sami kombinirate. Propisivanje lijekova zahtijeva ozbiljan pristup i mogu se odrediti tek nakon kliničkog pregleda liječnika/psihijatra. 

U tom smislu svakako preporučam da se javite na psihijatrijski pregled kako bi se odredila diferentnija terapija (ne samo anksiolitik), a bilo bi preporučljivo i uključivanje u psihoterapiju. 

Srdačan pozdrav!

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Anksioznost

Postoji li za bolove u trbuhu neki određeni razlog ili je to zbog anksioznosti?

Deprivacija sna

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteUvriježeno je mišljenje kako su problemi sa spavanjem učestalo prisutni među osobama s psihijatrijskim poremećajima. Isto tako se može reći kako se problemi sa spavanjem smatraju simptomima povezanih psihijatrijskih stanja. Tako da se može reći kako problemi sa spavanjem predstavljaju i obilježja velikog broja psihijatrijskih poremećaja i uključeni su među dijagnostičke kriterije za te poremećaje. […]

Psihoza

Rana izloženost onečišćenju i moguća povezana s psihozom, anksioznošću, depresijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema rezultatima longitudinalne kohortne studije izloženost zagađenju zraka i buci u ranoj životnoj dobi povezana je s većim rizikom od psihoze, depresije i anksioznosti u adolescenciji i ranoj odrasloj dobi. Istraživanje je provela dr. Joanne Newbury sa suradnicima, a nalazi su objavljeni u JAMA Network Openu. Istraživači navode kako rezultati ove kohortne studije pružaju nove […]

srčani zastoj

Povezanost psihičkih poremećaja i srčanog zastoja

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema novoj studiji objavljenoj u časopisu BMJ’s Open Heart, provedenoj od strane Talipa Eroglua i suradnika, poremećaji uzrokovani stresom i anksiozni poremećaji povezani su s povećanim rizikom za pojavu izvanhospitalnog srčanog zastoja. Istraživači su uključili preko 35,000 takvih pacijenata te ih usporedili sa sličnim brojem usporedivih kontrolnih ispitanika. Rezultati su pokazali da je gotovo 1.5 […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrepoznavanje ADHD-a u odrasloj dobi od iznimne je važnosti zbog značajnih funkcionalnih oštećenja povezanih s ovim stanjem. Istraživanja pokazuju visoku prevalenciju dodatnih komorbidnih psihičkih poremećaja, poput poremećaja raspoloženja i zlouporabe droga. Osobe s ADHD-om češće doživljavaju nesreće s ozljedama, imaju akademske i radne deficite, a zabilježena je i povećana stopa rane smrtnosti. Pacijenti se često […]

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAttention-deficit/hyperactivity disorder (ADHD), odnosno poremećaj pažnje i hiperaktivnosti, čest je neurobiološki poremećaj koji se najčešće javlja u djetinjstvu. Procjenjuje se da pogađa otprilike 6 do 10% djece i oko 4,4% odraslih. Smatra se da približno 60% pacijenata kojima je dijagnoza postavljena u djetinjstvu nastavlja iskazivati simptome i u odrasloj dobi. Glavne kategorije simptoma Simptomi ADHD-a […]

Psihijatrija

Sindrom sagorijevanja – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaSindrom sagorijevanja ili „burn-out“ uključuje čitav niz tjelesnih i psihičkih simptoma iscrpljenosti koji nastaju kao posljedica kronične izloženosti stresnim događajima, a posljedično se mogu razviti anksiozne i depresivne smetnje. Neki od savjeta kako skrbiti o sebi uključuju sljedeće: Spavanje je važan mehanizam obnove našeg organizma, ali i psihološkog stanja. Stoga neki savjeti vezani uz moguće […]

Psihijatrija

Panični napadaj i tablete za smirenje?

Psihijatrija

Sindrom sagorijevanja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaZa početak odgovorite na naredna tri pitanja s DA ili NE: Ako ste na sva tri pitanja odgovorili s DA onda to predstavlja upozorenje. Naime, umjerene količine stresa u našem životu mogu biti izazovne i motivirajuće, no kada smo izloženi trajnom i pretjeranom stresu, tada se mogu pojaviti određene psihološke tegobe, osjećaj pritiska i preplavljenosti. […]

Psihijatrija

Mladi i digitalne tehnologije – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePozitivni učinci društvenih mreža svakako su mogućnost razmjene ideja, iskustava i mišljenja. No, neke moguće opasnosti, kako često istraživači nazivaju strahove roditelja, uključuju tzv. „sedam strahova“. Prvi je strah s kime njihova djeca komuniciraju u digitalnom svijetu, koje informacije dijele s drugima i mogu li postati žrtve elektroničkog nasilja. Drugi se strah odnosi na to […]

Psihijatrija

Zašto se panični i depresivni poremećaji vraćaju?

Psihijatrija

Mladi i digitalne tehnologije – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteDigitalni tehnologije formiraju novu okolinu u kojoj svi živimo, posebno mladi. Društveni život se posljedično razvija sukladno tome. Proces odrastanja danas je raznolikiji, ali i postupniji. Velik broj upoznavanja, razvijanja novih odnosa, razgovora s partnerom ili prijateljima, prekida odnosa, privatnih odnosa, sklapanja poslovnih dogovora, se odvija online. Mnogima je to danas već istovjetno fizičkoj komunikaciji […]