Bol u prsima

Bol u prsima je započela u 9. mjesecu ove godine. Isprava sam mislila da se radi o stresu pošto sam u to mjesecu završavala faks, no bol se nastavila dalje i traje već cijeli 10. mjesec te sve do današnjeg datuma u 11. mjesecu. Uglavnom se pojavljuje na desnoj strani i u neposrednoj blizini desnog pazuha te prodire sve do iza leđa. Ponekad me zaboli i lijeva strana, ali u tom slučaju bol je kraća te oštrog karaktera. Sveukupno gledano, stalno osjećam pritisak u prsnom košu te se pritisak širi od dijela ramena pa sve do malo iznad struka. Ponekad me zaboli i ruka (lijeva) s trncima, a češće rame i pritom uglavnom desno. U 10. mjesecu sam osjećala i jake i brze otkucaje srca, a sada mi više smeta težina koju osjećam. Isključila sam da je u pitanju stres i pomisla sam da je možda do spavanja jer sam u 9. spavala na kauču, no bol je još uvijek tu. Zanimljivo je da me boli najviše navečer te sam primijetila da mi se bol malo umiri kad se uspravim te ako masiram dio di me boli. Inače sam sitnije građe i slabijeg imuniteta (sklona sam čestim prehladama i upali krajnika) te imam šum na srcu i povremene žgaravice. Ne znam što bi ovo moglo uzrokovati, odlučila sam otići specijalisti, ali moram čekati par mjeseci da dođem na red. Nisam osoba sklona doktorima i ne želim ići ako je riješiv problem, ali ne mogu nikako otkriti što bi moglo biti. Bol je izdrživa, ali ne mogu više svakodnevno živiti s ovim. Pitanje je sada je li ispravno da odem u doktora, tj. u specijaliste i kojeg, ako je to slučaj?

12.11.2019

Odgovara

Prof.dr.sc. Josip Vincelj dr.med.

Poštovana,

ako su smetnje učestale i jako Vas smetaju svakako je potrebno otići liječniku koji će Vas uputiti na određene dijagnostičke pretrage. Trebalo bi napraviti EKG, Holter EKG i ergometriju. Kod nekih osoba uzrok nevedenih smetnji može biti dugotrajno sjedenje tijekom dana uz napravilan položaj tijela. Kod njih svakodnevna tjelesna aktivnost može umanjiti poteškoće ili one mogu i prestati.

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

AKS

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAkutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

EKG

Trebam li se zabrinuti zbog visokog pulsa pri naporu i niskog pulsa u mirovanju unatoč urednom EKG nalazu?

24-satni holter srca

Hipertrofijska kardiomiopatija – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteHipertrofijska kardiomiopatija je nasljedna bolest koja se prenosi autosomno dominantno. Uzrokuje hipertrofiju stijenke lijeve srčane klijetke, dominantno srčane pregrade između klijetki (interventrikularni septum), koja u ovoj bolesti bude šira od 1,5 centimetra, a bolesnici primarno ne boluju od arterijske hipertenzije ili srčane greške koja bi uzrokovala hipertrofiju. Uzrok ove kardiomiopatije je mutacija gena zaduženih za […]

Kongitivni

Kognitivni trening

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteTakođer poznat kao trening mozga kognitivni trening je nefarmakološki pristup koji uključuje izvođenje  niza  mentalnih aktivnosti osmišljenih da pomognu u održavanju i poboljšanju intelektualnih (kognitivnih) sposobnosti. Kognitivni trening obuhvaća niz standardiziranih zadataka namijenjenih „vježbanju mozga“ na razne načine.  Zadaci su kompjuterizirani i usmjereni  ka poboljšanju pamćenja, snalaženja i rješavanja problema te na taj način omogućuju […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Jesu li niski otkucaji srca u mirovanju normalni?

Kardiologija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]

Kardiologija Depositphotos_10351537_L

Koronarna arterijska bolest – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSvjetski dan srca obilježava se svake godine 29. rujna s ciljem podizanja svijesti o kardiovaskularnim bolestima. To je globalni događaj koji okuplja pojedince, liječnike, medicinske sestre i zajednice diljem svijeta u provođenju preventivnih strategija putem edukacija, različitih događanja i kampanja kojima se informira javnost o kardiovaskularnim bolestima, rizičnim čimbenicima i važnosti prevencije. Aktivnosti tijekom Svjetskog […]

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRezistentna arterijska hipertenzija pojam je koji označava nemogućnost postizanja dobre kontrole arterijskog tlaka, odnosno održavanja vrijednosti arterijskog tlaka u mirovanju ispod 140/90 mmHg, unatoč liječenju s najmanje tri klase antihipertenzivnih lijekova (lijekova za snižavanje arterijskog tlaka) u maksimalno podnošljivim dozama. Neadekvatna kontrola arterijskog tlaka pritom treba biti potvrđena ambulantnim ili kućnim mjerenjima nakon što se […]

Kardiologija

Što znači nalaz proširene sjene medijastinuma na RTG-u?

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 2.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNedavno je objavljen sustavni pregled i metaanaliza opservacijskih kohortnih istraživanja na ukupno 120.643 bolesnika sa srčanim zatajenjem. Ispitivani su glavni ishodi koji su uključivali ukupnu smrtnost i štetne kardiovaskularne događaje. Analizom rezultata istraživanja ustanovljen je složen odnos između razine arterijskog tlaka i nepovoljnih kardiovaskularnih ishoda kod bolesnika sa srčanim zatajenjem. Bolesnici sa zatajenjem srca i […]

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 1.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteU razvijenim zemljama od 1 do 3 % odraslih osoba boluje od zatajivanja srca. S dobi raste učestalost obolijevanja od srčanog zatajenja – čak 10 % osoba starijih od 70 godina boluje od ove bolesti. U tim zemljama bilježi se sve veća prevalencija arterijske hipertenzije, na što značajno utječe i rast udjela starije populacije. Arterijska […]