Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Također poznat kao trening mozga kognitivni trening je nefarmakološki pristup koji uključuje izvođenje  niza  mentalnih aktivnosti osmišljenih da pomognu u održavanju i poboljšanju intelektualnih (kognitivnih) sposobnosti. Kognitivni trening obuhvaća niz standardiziranih zadataka namijenjenih „vježbanju mozga“ na razne načine.  Zadaci su kompjuterizirani i usmjereni  ka poboljšanju pamćenja, snalaženja i rješavanja problema te na taj način omogućuju bolje funkcioniranje u svakodnevnim aktivnostima. Srž kompjuteriziranog kognitivnog treninga je softver dizajniran za angažiranje i vježbanje kognitivnih funkcija. Neki su programi izričito usmjereni na jednu kognitivnu domenu, dok drugi ciljaju na niz domena a poteškoće zadatka  obično se prilagođavaju individualnoj izvedbi.

Na čemu se bazira kognitivni trening?

Poznato je da su intelektualna  aktivnost i viši stupanj edukacije  tijekom života  povezani s manjim rizikom od razvoja kognitivno zatajenja, odnosno demencije. Poticanje intelektualne  aktivnosti se smatra protektivnim čimbenikom koji bi mogao biti učinkovit način održavanja kognitivnih funkcija kod zdravih ljudi  i kod ljudi  koji boluju od demencije. Učinak određenih kognitivnih vježbi zasniva se na fenomenu plastičnosti mozga koja mozgu omogućava da se prilagodi zahtjevima te aktivno mijenja svoje neuronske puteve odnosno spojeve između živčanih stanica.  Učenjem novih stvari, mogu se  stvoriti i ojačati neuronski putovi i mreže.

Nedavna znanstvena dostignuća upućuju na to da se ljudski mozak nakon oštećenja može reorganizirati i postati funkcionalan i u slučajevima različitih bolesti mozga kao što je Alzheimerova bolest. Korištenje funkcionalne magnetske rezonancije je pokazalo u osoba u ranoj fazi Alzheimerove bolesti  povećanu aktivaciju nekoliko regija mozga pri izvođenju različitih  kognitivnih zadataka. To ukazuje da u ovih bolesnika postoji funkcionalna kompenzacija  gubitka živčanih stanica; odnosno  funkciju oštećenih dijelova mozga preuzimaju očuvani dijelovi. Provođenje određenih kognitivnih vježbi  pomaže mozgu da bude fleksibilniji i prilagodljiviji za promjene. Upravo na ovim postulatima temelji se metoda kognitivnog treninga. Koncept ‘use it or lose it’ označava da što je mozak više aktivan to je manja vjerojatnost da će se razviti kognitivno oštećenje odnosno  demencija u kasnijim godinama.

Koje su potencijalne koristi?

Fokus ovih aktivnosti je olakšavanje učenja novih sadržaja, poboljšanje sposobnosti usredotočenosti i održavanja pažnje, olakšano rješavanje problema i zaključivanje. Poboljšanje ovih sposobnosti reflektira se na svakodnevne aktivnosti.  Na primjer sposobnost usmjeravanja i  održavanja  pažnje olakšava učenje novih sadržaja kao i izvršenje različitih složenih  zadataka istovremeno.

Osim što kognitivni trening ima  svoju primjenu u poboljšavanju mentalnih vještina potrebnih u svakodnevnom životu ,  može se  koristiti i kako bi se usporio  kognitivni pad povezan sa starenjem ali i s brojnim bolestima koje uzrokuju kognitivno zatajenje i razvoj demencije poput Alzheimerove bolesti.

Kognitivne  sposobnosti koje  s godinama slabe su brzina obrade informacije, vrijeme reakcije, donošenje odluka i vještine planiranja. Kognitivni trening  može pomoći u poboljšanju ovih sposobnosti i može pomoći u smanjenju rizika od nekih problema s pamćenjem povezanih s dobi. Smatra se da bi potencijal za takve trajne dobrobiti mogao pomoći starijim osobama da zadrže svoje mentalne sposobnosti i neovisnost kako stare.

Pojedine studije dokazale su da vještine stečene tijekom kognitivnog treninga bitne u svakodnevnom funkcioniranju. U jednoj velikoj studiji utvrđeno je da je kognitivni trening poboljšavao svakodnevno funkcioniranje starijih osoba  što je bilo vidljivo u domeni prisjećanja kada treba uzeti lijekove.

Od kognitivnog treninga korist mogu imati ne samo starije osobe. Istraživanja sugeriraju da kognitivni trening može  pomoći poboljšati pažnju i brzinu obrade informacija i kod mlađih osoba. 2020. godine FDA je odobrio metodu kognitivnog treninga dizajniranog da pomogne u liječenju poremećaja hiperaktivnosti deficita pažnje (ADHD) bazirano na pozitivnim rezultatima nekoliko kliničkih ispitivanja.  

Unatoč studijama koje dokazuju korisnost kognitivnog treninga  u svakodnevnoj primjeni i dalje postoje brojne kontroverze na ovom području. Iako postoje istraživanja koja podržavaju ideju da specifične metode kognitivnog treninga mogu poboljšati određene kognitivne vještine, postoje i druge studije koje su došle do drugačijih zaključaka.  Još uvijek nije poznato  tko bi imao najviše koristi od kognitivnog treninga, da li oni koji imaju neki oblik kognitivnog oštećenja ili oni koji su  željni samousavršavanja iako već relativno dobro funkcioniraju? Iako ne postoje nepobitni dokazi dosadašnje studije sugeriraju da kognitivni  trening kratkoročnog radnog pamćenja može pružiti korist osobama s relativno visokom funkcionalnošću. Da bi bili učinkoviti, programi kognitivnog treninga moraju se intenzivno primjenjivati  tijekom dužeg vremena i još uvijek nije utvrđeno koliko dugo i koliko često se ova metoda treba primjenjivati.

Što možete učiniti sami?

Osim specifičnog oblika treninga kognitivnih funkcija, postoje i općenitiji oblici mentalnog treninga koji mogu pomoći zadržati ili poboljšati mentalnu kondiciju i kognitivno funkcioniranje. Ovaj općenitiji mentalni trening usredotočuje se na održavanje mozga “u formi”, slično kao što vježba poboljšava i održava fizičko zdravlje. Bavljenje mentalno stimulirajućim aktivnostima, pronalaženje načina da se izazove  mozak može  pomoći da se  mozak bolje nosi sa procesom  starenja.

Mentalne vježbe koje uključuje različite aktivnosti  koje su potencijalno korisne uključuju:

-izvođenje  matematičkih operacija poput oduzimanja

-učenje stranog jezika

-sviranje instrumenta

-pamćenje popisa i testiranje pamćenja

-priprema novih jela

-učenje novih plesnih koraka

-kreativne aktivnosti poput slikanja, crtanja, izrade keramike, ručnih radova, vrtlarenja i slično

Osim mentalne aktivnosti ne treba zaboraviti da niz čimbenika utječe na zdravlje mozga poput fizičke aktivnosti, higijene sna i održavanje društvenih veza. Aktivnosti koje mogu poboljšati zdravlje  mozga uključuju redovitu tjelovježbu, zdravu prehranu i  društveno aktivan život.

Kognitivni trening može biti koristan u održavanja i poboljšavanju nekih aspekata kognitivnih funkcija. Unatoč nizu potencijalnih prednosti koje pruža kognitivni trening važno je  razumjeti i ograničenja ove tehnike. Kognitivni trening može izoštriti neke  vještine i pomoći osobi da zadrži više informacija, ali ne dovodi do ​​čudesnih  poboljšanja preko noći već se vrlo vjerojatno radi o dugotrajnom procesu.