Trnci i peckanje na lijevoj ruci
Poštovani doktore/ice,
s vremena na vrijeme osjetim trnce, bol te peckanje na lijevoj ruci i to kod unutrašnje strane lakta prema šaci. Bol prođe kroz sljedećih par sati/sutradan i nakon par tjedana, ponekad i mjeseci se ponovo pojavi.
Proslogodišnji sistematski pregled je prošao u savršenom redu (napomenula sam ove tegobe), ali ponekad me panično uhvati strah da neću dobiti srčani.
Ima li potrebe za zabrinutošću? I kojem specijalistu bi se trebala javiti?
8.8.2019
Odgovara
Irena Matić-Trputec dr.med.Možda se kod vas radi o jednoj vrsti tzv., kompresijskog sindroma perifernih živaca – sindrom kubitalnog kanala. Ovaj poremećaj vrlo je čest i nalazi se po učestalosti odmah iza najčešćeg kompresijskog sindroma perifernih živaca ljudskoga tijela – sindroma karpalnog tunela. Postoje brojni razlozi i mjesta gdje lakatni (ulnarni) živac može biti pritisnut unutar ili u bližoj okolici lakatnog tunela, a što je važno prepoznati radi optimalnog odabira vrste liječenja. Pri prolasku iz nadlaktice u podlakticu živac prolazi kroz relativno uski i plitki tunel s unutrašnje strane lakta. Na dnu tunela nalazi se koštani žlijeb po kojem živac klizi pri savijanju i ispružanju lakta, a krov tunela čini ligament koji opušten je u položaju ispruženog lakta, a napet u položaju savijenog lakta. Što se lakat više savija, to je živac više istegnut i sužen, kao i njegove krvne žile. Što je više aktivnosti laktom u smislu ponavljanog savijanja i pružanja, rotacije podlaktice u smislu okretanja dlana prema gore, savijanja ručnog zgloba na suprotnu stranu od dlana i podizanja ramena prema gore, to će ulnarni živac biti više istegnut, čime se povećava šansa nastavka sindroma kubitalnog tunela. Simptomi u početnom stadiju bolesti su trnci i slabiji osjet maloga prsta i polovice prstenjaka, ponekad cijelog prstenjaka i polovice srednjaka, a u kasnijem stadiju i slabljenje i smanjenje malih mišića šake, nespretnost pri hvatanju predmeta te manje ili veće savijanje navedenih prstiju. Liječenje u početnom stadiju može biti samo izbjegavanje određenih pokreta ručnim zglobom, laktom i ramenom, mijenjanje položaja ruke pri poslu, spavanju itd., a u kasnijim stadijima liječenje je operativno. Dijagnoza sindroma postavlja se na osnovu detaljno uzete anamneze, pregleda pri kojem se izvode brojni klinički testovi te elektromiografije (EMG) – elektro-neurofiziološke pretrage koja nam objektivno i precizno pokazuje u kojem području i koliko je živac oštećen. Liječenje ovisi o stadiju bolesti. U početnom stadiju preporuča se samo izbjegavanje određenih pokreta ručnim zglobom, laktom i ramenom, sa svrhom izbjegavanja istezanja ulnarnog živca. Pacijentu treba dati detaljne informacije kako bi razumio mehanizam istezanja živca i pokušao naći alternativni položaj ruke pri poslu, svakodnevnim aktivnostima, spavanju itd. U kasnijim stadijima bolesti, liječenje je isključivo operativno. Da bi operativno liječenje bilo uspješno, posebno je važno zahvat izvršiti na vrijeme, prije nastanka nepovratnih promjena u živcu.
Obratite se svom liječniku koji će procijeniti potrebu za odgovarajućom dijagnostičkom obradom i liječenjem. Možete također otići na pregled kod specijalista ortopeda koji će utvrditi eventualno postojanje elemenata kompresijskog sindroma ili vas po potrebi uputiti na pregled fizijatru ili drugom specijalistu. Svako dobro!
Vaše pitanje je odgovoreno.
