Stezanje u prsima

Postovani,

patim od anskiozno-panicnog poremecaja godinu dana. U zadnjih 4,5 mjeseci osjecam povremeno stezanje u prsima. U 12.mjesecu sam prvi put otisla na hitnu zbog zatezanja, povremenog probadanja (primjerice dok sam pravila krevet). Dala sam krv i urin na testiranje te su mi napravili EKG i rendgen srca i pluca. Tada je C-reaktivni protein bio dobar te rendgen i EKG takoder. Poslije toga sam i dalje osjecala stezanje te mi je doktorica preporucila stres test. Napravila sam i strest test koji nije pokazao nikakve aritmije, samo malu srcanu nervozu zbog stresa. No, zadnjih tjedan dana ponovno osjecam nelagodu i zatezanje u prsima koje se sirilo u ruke te sam ponovno isla na hitnu , ponovno ista procedura. EKG uredan, nema aritmije, rendgen srca i pluca uredan, krvna slika takoder. Biomarkeri high-sensitivity troponin (hs-troponin) iznosio je 0.6 ng/L, a CRP 1.1 mg/L. Poslali su me kuci i rekli da je sve u redu, da sam vjerojatno istegla misic u prsima. Evo proslo je nekoliko dana, jos osjecam zatezanje i nelagodu i povremene trnce u prstima. Trebam li napraviti jos neki pregled da uklonim sumnju na srcanu bolest, srcani udar ili iznenadni srcani zastoj? Imam 21 godinu, 175 cm i 65 kg, tlak uobicajeni 110/70, otkucaji srca u mirovanju u prosjeku 60-65, nemam dijabetes niti u obitelji povijest srcanih bolesti. Na terapiji sam za anksioznost (fevarin i normabel). Jako se bojim srcanog udara ili pogotovo iznenadnog srcanoj zastoja, ne znam je li moguce da zatezanje u prsima bude izazvano stresom. Dakle, bila sam u zadnjih pola godine kod internista i kardiologa, ali je li potreban neki precizniji test da vidim je li zatezanje uzrokovano anksioznoscu ili nekim drugim problemom.

25.2.2018

Odgovara

Prof.dr.sc. Josip Vincelj dr.med.

Poštovana,

Bolesnici koji se liječe zbog anksiozno-paničnog poremećaja dosta često osjećaju probadanje i stezanje u prsima. Takvi simptomi najčešće nisu znak bolesti srca. Ako su rezultati dijagnostičkih postupaka u granicama normale kao što je u Vašem slučaju, tada se vjerotano radi o nekardiogenoj boli u prsima. Ne trebate se bojati srčanog udara ili srčanog zastoja zbog toga što su rezultati učinjenih kardioloških dijagnostičkih pretraga svi u granicama nomale. U prilog tome ide i mlađa životna dob (21 g.). Uzimajte propisanu terapiju i vjerojatno će ubrzo nestati simptomi koje ste opisala.

 

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Vrtoglavica

Različiti simptomi – je li ovo nešto ozbiljno?

Simptomi

Što uzrokuje dvoslike?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteDvoslike ili diplopije predstavljaju duplu sliku jednog predmeta. Dvostruki vid obično je privremeni problem, ali može biti i znak ozbiljnijih zdravstvenih problema. Gotovo 90% slučajeva dvostrukog vida je privremeno i nema dugoročnih ili ozbiljnih posljedica za zdravlje. Ali dvoslik  mogu smanjiti percepciju dubine, otežavajući vožnju ili hodanje. Postoje dvije vrste dvoslika: monokularne i binokularne. Jednostavnim testom […]

Simptomi

Rotavirusna infekcija kod djece

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteRotavirus je najčešći uzročnik akutnog gastroenteritisa kod djece, a javlja se pretežno u zimskim mjesecima. Infekcija rotavirusom može uzrokovati učestale i obilne vodenaste stolice, opetovano povraćanje i vrućicu, što kod djece može dovesti do najčešće komplikacije – dehidracije. Kako se dijete zarazi rotavirusom? Virusi uzrokuju 70% svih akutnih proljeva kod djece, a najčešći među njima […]

Simptomi

Koji su znakovi multiple skleroze?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteMultipla skleroza je progresivna, imunološka bolest središnjeg živčanog sustava. Imunološki sustav osoba pogođenih s multiplom sklerozom oštećuje zaštitnu mijelinsku ovojnicu živčanih stanica, što dovodi do promjena u funkcioniranju  mozga i leđne moždine. Multipla skleroza je bolest s različitim simptomima koji mogu varirati u intenzitetu. Znakovi i simptomi vrlo se razlikuju od osobe do osobe  i ovise o težini […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Je li Holter EKG nalaz s čestim ventrikularnim ekstrasistolama zabrinjavajući ako nema simptoma?

Kardiologija shutterstock_2286749951

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minutePRAĆENJE : SURAĐUJTE SA SVOJIM ZDRAVSTVENIM TIMOM (kardiolog, obiteljski liječnik, medicinske sestre) Nakon akutne faze bolesti slijedi dugotrajno praćenje u cilju potpunog ozdravljenja i oporavka srca. Vaš liječnik će vam navesti termine kontrola i pretraga koje trebate obavljati tijekom ozdravljenja. Tijekom praćenja oporavka možete očekivati sljedeće: Redovite kontrolne preglede-kardiolog će vas pozvati na kontrolu već […]

Kardiologija shutterstock_2689946553

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Kardiologija shutterstock_2128011083

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 4 minute

Kardiologija

Što učiniti kod djeteta sa sinkopama i bolovima u prsima unatoč urednim nalazima?

Kardiologija shutterstock_2235802125

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKAD JE POTREBNO POTRAŽITI MEDICINSKU POMOĆ? Važno je prepoznati kad su simptomi ozbiljni. Navest ćemo simptome, koji ukoliko se pojave, zahtijevaju da odmah pozovete hitnu pomoć ili odete u hitnu službu najbliže bolnice: Bol u grudima koja ne prolazi, osobito ukoliko se širi u ramena, vrat ili donju čeljust. Ona može biti znak upalnog mioperikardijalnog […]

Kardiologija shutterstock_2499183421

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute2025.g. Europsko kardiološko društvo objavilo je Kliničke praktične smjernice za bolesnike oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa. To je dokument koji jasno, praktično i jezgrovito objašnjava uzroke i simptome bolesti, postupke dijagnosticiranja, liječenja i oporavka od miokarditisa i/ili perikarditisa. U tom dokumentu obrađene su i preporuke o dnevnim aktivnostima i posebne skupine bolesnika kao što su […]

Kardiologija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]