Što uzrokuje dvoslike?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Dvoslike ili diplopije predstavljaju duplu sliku jednog predmeta. Dvostruki vid obično je privremeni problem, ali može biti i znak ozbiljnijih zdravstvenih problema. Gotovo 90% slučajeva dvostrukog vida je privremeno i nema dugoročnih ili ozbiljnih posljedica za zdravlje. Ali dvoslik  mogu smanjiti percepciju dubine, otežavajući vožnju ili hodanje.

Postoje dvije vrste dvoslika: monokularne i binokularne. Jednostavnim testom može se otkriti o kojoj vrsti se radi. Ako dupli vid nestane dok se pokriva bilo koje oko radi se o binokularnim dvoslikama. Kod monokularnih dvoslika dvostruki vid nestaje kada se pokrije zahvaćeno oko. Monokularne dvoslike rezultat su problema s očima. Oštećenje optičkog živca ili centara u mozgu mogu biti uzrok binokularnih dvoslika. Kod binokularnih dvoslika dvostruki vid može se pojaviti u vertikalnim smjerovima pogleda ili pri pogledu u stranu. Dvoslike se najčešće javljaju kod ljudi starijih od 60 godina.

Osim dvostrukog vida, diplopija može biti povezana s drugim simptomima kao što su:

  • Glavobolja
  • Mučnina
  • Vrtoglavica
  • Bol pri pomicanju očiju
  • Zamućen ili nejasan vid na jednom ili oba oka

Monokularne dvoslike

Monokularne dvoslike javljaju se zbog problema sa samim okom. Oštećenje određenih dijelova oka, poput leće ili rožnice može uzrokovati dvoslike. Mnogi ljudi s monokularnom diplopijom navode da je jedna slika vrlo jasna, dok je druga izblijedjela ili isprana. Mogući uzroci su teški astigmatizam (nepravilan oblik i zakrivljenost oka mogu uzrokovati zamagljen vid i dvoslike), promjene oblika rožnice ili keratokonus, ožiljci ili oticanje rožnice, katarakta, suho oko.

Binokularne dvoslike

Binokularne dvoslike nestaju ako se zatvori jedno oko. Ljudi s ovom vrstom dvoslika često će izjaviti da su dvije slike koje vide jednako jasne.

Mogući uzroci bionokularnih dvoslika su:

  • oštećenje živaca. Živac optikus odgovoran je za prijenos informacija između očiju i mozga. Svaka upala ili ozljeda živaca može uzrokovati dvoslike.
  • dijabetes. Ova bolest može uzrokovati oštećenje živaca koje može dovesti do dvoslika i trajnih problema s vidom.
  • paraliza kranijalnih živaca. Kranijalni živci prolaze duž površine mozga. Ponekad ti živci mogu postati paralizirani. Kada se to dogodi, mogu se razviti problemi s vidom, uključujući dvoslike. Dijabetes i visoki krvni tlak česti su uzroci.
  • miastenija gravis Ovo imunološko stanje utječe na komunikaciju između živaca i mišića u cijelom tijelu. Slabost očnih mišića može dovesti do dvostrukog vida.
  • Gravesova bolest Ovaj poremećaj imunološkog sustava rezultat je pretjeranog rada štitnjače. Oko 30 posto ljudi s ovim stanjem ima neku vrstu problema s vidom.
  • strabizam (škiljenje). Ovo je čest uzrok dvostrukog vida kod djece. Strabizam uzrokuje da oči gledaju u drugačijim smjerovima. Nastaje ako su očni mišići paralizirani ili slabi ali i prejaki ili preaktivni te živci koji kontroliraju očne mišiće ne funkcioniraju adekvatno.

Kada se dvoslike javljaju privremeno?

Dvostruki vid ponekad može biti privremen. To ponekad mogu uzrokovati trovanje alkoholom i lijekovi poput benzodiazepina, opioida ili određenih lijekova protiv epileptičkih napadaja. Ozljede glave poput potresa mozga također mogu uzrokovati privremene dvoslike. Osobito umorne ili napete oči mogu uzrokovati privremene dvoslike.

Dvostruki vid uvijek zahtijeva liječničku procjenu kako bi se utvrdio uzrok. Neki ljudi s duplim vidom mogu osjetiti mučninu ili vrtoglavicu zbog promijenjenog vidnog polja. Drugi mogu osjetiti naprezanje očiju i osjetljivost na svjetlo ili zvuk. 

Dijagnosticiranje dvostrukog vida kao monokularnog ili binokularnog obično je jednostavno. Određivanje uzroka može biti teže. U svrhu određivanja uzroka dvoslika ponekad je potrebno učiniti laboratorijske nalaze, provjeriti vid, učiniti test za preciziranje pokreta očiju i slikovne prikaze poput MR mozga.

Kako se liječe dvoslike?

Prije započinjanja liječenja, važno je pronaći uzrok problema. Pokrivanje jednog oka može zaustaviti dvoslike. Iako ovo možda nije dugoročno rješenje, pokrivalo za oči može pomoći u rješavanju dvostrukog vida dok se ne nađe trajnije rješenje. Ovisno o uzroku, ponekad je potrebna operacija. Ljudi s problemima poput katarakte ili problemima sa samim okom vjerojatno će trebati operaciju u nekom trenutku.

Kako prevenirati dvoslike?

Ne postoje načini za izričitu prevenciju dvoslika, alia briga o očima i redoviti pregled kod liječnika najbolji su načini za otkrivanje problema prije nego što uzrokuju bol ili druge simptome. Potrebno je usvojiti zdrave životne navike poput prestanka pušenja. Očima je potreban odmor od gledanja u elektroničke zaslone tijekom dana te prilikom aktivnosti pri kojima može doći do ozljede oka potrebno je nositi odgovarajuće zaštitne naočale. Očni pregled bi u određenoj životnoj dobi trebalo napraviti svake jedne do dvije godine.

Dvostruki vid obično je privremeni problem, ali može biti i znak ozbiljnijih zdravstvenih problema. Čak i ako je uzrokovano nečim tako jednostavnim kao što su nove naočale, dvostruki vid uvijek zahtijeva liječničku procjenu kako bi se utvrdio uzrok. Ljudi s dvoslikama često se potpuno oporave. Neki će se oporaviti uz minimalno liječenje, ovisno o uzroku. Drugi će možda trebati više njege, ali će se potpuno oporaviti nakon što se nađe uzrok. Neka stanja zahtijevaju hitnu medicinsku skrb da bi se spriječio trajni gubitak vida ili po život opasne komplikacije te je stoga vrlo bitno pri pojavi duplih slika javiti se svom liječniku.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Povraćanje

Prehlada, gripa ili korona – pitanje je sad…

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRazlika između gripe, prehlade i COVID-19 Zima donosi često obolijevanje od sezonskih bolesti poput prehlade, gripe i COVID-19. Iako dijele mnoge simptome, važno je znati prepoznati razlike kako biste na vrijeme reagirali i spriječili komplikacije. Prehlada Prehlada je zarazna infekcija gornjih dišnih puteva koja zahvaća nos, grlo, sinuse i dušnik. Uzrokuje je više od 200 […]

Slabost mišića

Spinalni tumori – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSimptomi bolesti. Simptomi za sve vrste spinalnih tumora su slični te ovise o lokalizaciji tumora, odnosno je li tumor stvara pritisak na kralježničnu moždinu, korijene živaca, krvne žile ili kosti kralježnice. Znakovi i simptomi bolesti mogu uključivati: Bol u leđima je rani simptom tumora kralježnice. Bol može biti na mjestu tumora zbog rasta tumora, ali […]

Multipla skleroza

Zbog sumnje na MS poslana sam na MR mozga. Možete li mi pojasniti nalaz?

MR mozga

Razumijevanje depresije – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaBiološki gledano moguće je da problem u jednoj skupini moždanih krugova dovodi do poremećaja u ostatku mreže, dovodeći do niza simptoma povezanih s različitim regijama mozga. Funkcionalna MR može dati neuroznanstvenicima mogućnost uočavanja koje su regije mozga istovremeno aktivirane i identificirati slučajeve gdje te aktivacije nisu sinhronizirane i narušena je povezanost. Godine 2017, Liston i […]

Mozak

Cerebralna amiloidna angiopatija (CAA)

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteCerebralna amiloidna angiopatija (CAA) je stanje u kojem se protein amiloid nakuplja na stijenkama arterija u mozgu. Naslage proteina uzrokuju pucanje stijenki krvnih žila s razvojem krvarenja i posljedičnim oštećenjem mozga. Oštećenje uzrokovano ovim procesom naziva se krvarenjem (ili hemoragijskim) moždanim udarom. Proteinske naslage u cerebralnoj amiloidnoj angiopatiji sačinjene su od materijala zvanog amiloid koji […]

MR mozga

Što znači ova rečenica na mom MR-u mozga?

Iz iste kategorije

Neurologija

Okcipitalna neuralgija

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteOkcipitalnu neuralgiju karakterizira probadajuća, pulsirajuća ili kronična bol nalik električnom udaru u gornjem dijelu vrata, stražnjem dijelu glave i iza ušiju, obično na jednoj strani glave. Ovo stanje nastaje zbog iritacije ili ozljede okcipitalnih živaca, koji prolaze od vratne kralježnice do tjemena. Obično nastaje zbog kompresije, uklještenja ili iritacije ovih živaca. Obično se javlja u […]

Neurologija

Palatalni mioklonus

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePalatalni mioklonus, poznat i kao nepčani mioklonus i palatalni tremor, rijedak je neurološki poremećaj karakteriziran nevoljnim, ritmičkim kontrakcijama mekog nepca. Ove kontrakcije mogu utjecati na govor i gutanje, a ponekad se mogu proširiti na obližnje mišiće, uključujući mišiće ždrijela i srednjeg uha. Poremećaj se može klasificirati u dvije vrste: esencijalni palatalni mioklonus i simptomatski palatalni […]

Neurologija

Cerebrovaskularna bolest

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteCerebrovaskularna bolest odnosi se na skupinu stanja koja utječu na protok krvi i cirkulaciju u mozgu, potencijalno dovodeći do ozbiljnih komplikacija poput moždanog udara, aneurizme i vaskularne demencije. To je jedan od vodećih uzroka smrti i invaliditeta u cijelom svijetu. Bolest je posljedica poremećaja u cerebralnim krvnim žilama, što dovodi do ishemije (smanjene opskrbe krvlju) […]

Neurologija

Hitni prijem i opća slabost

Neurologija

Bol u vratu

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteBol u vratu pogađa milijune ljudi diljem svijeta i postala je uobičajena pritužba, osobito u modernom dobu, gdje sjedilački način života, dugo vrijeme pred ekranom i okruženja visokog stresa dominiraju svakodnevnom rutinom. Bol u vratu vodeći je uzrok izostanaka s posla. Uporna bol u vratu može značajno utjecati na kvalitetu života. Bol u vratu utječe […]

Neurologija

Čimbenici rizika za cerebrovaskularne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteCerebrovaskularna bolest obuhvaća niz stanja koja utječu na protok krvi u mozgu. Rano prepoznavanje cerebrovaskularne bolesti ključno je za sprječavanje teških komplikacija i poboljšanje ishoda bolesnika. Brza dijagnoza omogućuje pravovremene medicinske intervencije, čime se smanjuje rizik od trajnih neuroloških oštećenja i smrti. Razumijevanje čimbenika rizika za ova stanja ključno je za prevenciju i liječenje. Kako […]

Neurologija

Vožnja biciklom i nesvjestica – što trebam napraviti?

Neurologija

Kako prevenirati spinalnu stenozu

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteSpinalna stenoza  je suženje prostora unutar kralježničnog stupa, zbog čega nastaje  pritisak na leđnu moždinu i živce koji putuju kroz nju. Ovo stanje obično zahvaća cervikalni (vrat) i lumbalni (donji dio leđa) dio kralježnice, iako se može pojaviti i u prsnom dijelu (srednji dio leđa). Stenoza je obično uzrokovana starosnim promjenama kralježnice, ali također može biti […]