puls

Poštovani, inače imam problem sa velikim pulsom išao je do 130 u stresnim situacijama,i nakon toga ostao bi iznad 80 otkucaja u minuti.
Kako je moguće da sada nakon nekog vremena nakon stresnih situacija ili bez stresnih situacijamoj puls bude između 56-70? Pomalo me brine jer sam uvijek imala visoki puls i uvjeravali su me kako je to normalno.
Nadam se da ćete shvatiti moje pitanje. Jer ne znam kako bih vam bolje objasnila.
hvala unaprijed.

28.3.2017

Odgovara

Prof.dr.sc. Josip Vincelj dr.med.

Poštovana,

Srčana frekvencija je podložna promjenama tijekom dana. Ona je ovisna o tjelesnim aktivnostima, stresnim situacijama, vremenskim promjenama i lijekovima. Normalno je da kod stresnih situacija i kod tjelesnih napora frekvencija srca poraste,  a nakon prestanka tjelesnih aktivnosti i nakon prestanka izloženosti stresnim situacijama frekvencija srca se normalizira. Frekvencija srca između 56 i 70 nije ništa zabrinjavajuće. Ako bolesnik osjeća subjektivne poteškoće zbog većih oscilacija u srčanoj frekevenciji tada je potrebno napraviti kontinuirano snimanje EKG-a tijekom 24 sata, tj. Holter EKG. Tom pretragom  mogu se ustanoviti promjene frekvencije srca i uzroci tih promjena i je su li one u fiziološkim granicama ili nisu, ili su znak neke bolesti srca ili nekih drugih bolesti.

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Šećerna bolest Depositphotos_234559870_L

Koronarna arterijska bolest – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute
EKG

Što znači EKG nalaz s ljevogramom i znakovima prednjeg lijevog hemibloka nakon ablacije srca?

Koronarografija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAkutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]
24-satni holter srca

Hipertrofijska kardiomiopatija – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteHipertrofijska kardiomiopatija je nasljedna bolest koja se prenosi autosomno dominantno. Uzrokuje hipertrofiju stijenke lijeve srčane klijetke, dominantno srčane pregrade između klijetki (interventrikularni septum), koja u ovoj bolesti bude šira od 1,5 centimetra, a bolesnici primarno ne boluju od arterijske hipertenzije ili srčane greške koja bi uzrokovala hipertrofiju. Uzrok ove kardiomiopatije je mutacija gena zaduženih za […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Koja je terapijska opcija kod dugotrajnih preskoka i lupanja srca uz uredne kardiološke i hormonske nalaze kada se sumnja na psihički uzrok?

Kardiologija shutterstock_2235802125

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKAD JE POTREBNO POTRAŽITI MEDICINSKU POMOĆ? Važno je prepoznati kad su simptomi ozbiljni. Navest ćemo simptome, koji ukoliko se pojave, zahtijevaju da odmah pozovete hitnu pomoć ili odete u hitnu službu najbliže bolnice: Bol u grudima koja ne prolazi, osobito ukoliko se širi u ramena, vrat ili donju čeljust. Ona može biti znak upalnog mioperikardijalnog […]
Kardiologija shutterstock_2499183421

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute2025.g. Europsko kardiološko društvo objavilo je Kliničke praktične smjernice za bolesnike oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa. To je dokument koji jasno, praktično i jezgrovito objašnjava uzroke i simptome bolesti, postupke dijagnosticiranja, liječenja i oporavka od miokarditisa i/ili perikarditisa. U tom dokumentu obrađene su i preporuke o dnevnim aktivnostima i posebne skupine bolesnika kao što su […]
Kardiologija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]
Kardiologija Depositphotos_10351537_L

Koronarna arterijska bolest – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSvjetski dan srca obilježava se svake godine 29. rujna s ciljem podizanja svijesti o kardiovaskularnim bolestima. To je globalni događaj koji okuplja pojedince, liječnike, medicinske sestre i zajednice diljem svijeta u provođenju preventivnih strategija putem edukacija, različitih događanja i kampanja kojima se informira javnost o kardiovaskularnim bolestima, rizičnim čimbenicima i važnosti prevencije. Aktivnosti tijekom Svjetskog […]
Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute
Kardiologija

Mogu li se javiti nuspojave poput pritiska u očima, oticanja gležnjeva i lupanja srca nakon promjene terapije za povišeni tlak i treba li je prilagoditi?

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRezistentna arterijska hipertenzija pojam je koji označava nemogućnost postizanja dobre kontrole arterijskog tlaka, odnosno održavanja vrijednosti arterijskog tlaka u mirovanju ispod 140/90 mmHg, unatoč liječenju s najmanje tri klase antihipertenzivnih lijekova (lijekova za snižavanje arterijskog tlaka) u maksimalno podnošljivim dozama. Neadekvatna kontrola arterijskog tlaka pritom treba biti potvrđena ambulantnim ili kućnim mjerenjima nakon što se […]