Potres mozga

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Potres mozga je traumatična ozljeda mozga koja utječe na moždane funkcije i obično je posljedica udarca u glavu. Simptomi su obično privremeni i većina ljudi se potpuno oporavi nakon potresa mozga.

Potres mozga je blaga traumatska ozljeda mozga koja se može dogoditi nakon udarca u glavu kao posljedica pada, prometne nesreće ili nasilnog napada. Udarac u glavu osoba može zadobiti tijekom bavljenja različitim sportovima, posebno boksom i nogometom.

 Kako prepoznati potres mozga

Simptomi potresa mozga variraju ovisno o težini ozljede i samoj  osobi. Znakovi i simptomi potresa mozga mogu biti suptilni i ne moraju se pojaviti odmah. Simptomi mogu trajati danima, tjednima ili čak duže. Uobičajeni simptomi a su glavobolja, gubitak pamćenja (amnezija) i zbunjenost. Amnezija obično uključuje zaboravljanje događaja koji je izazvao potres mozga. Osim ovih simptoma mogu se javiti mučnina, povraćanje, umor, zamagljen vid i vrtoglavica.

Neurološki znakovi koji se javljaju su :

-Privremeni gubitak svijesti

-Nerazgovijetan govor

-Odgođeni odgovor na pitanja i ponavljano postavljanje istog pitanja

-Ošamućeni izgled

 

Tijekom razdoblja oporavka nakon potresa mozga, mogu se pojaviti sljedeći simptomi:

-Razdražljivost i druge promjene osobnosti

-Osjetljivost na svjetlost i buku

-Poteškoće s koncentracijom

-Poremećaji spavanja

-Problemi s psihološkom prilagodbom i depresija

-Poremećaji okusa i mirisa

 

Zašto nastaje potres mozga? 

Mozak je zaštićen od različitih ozljeda kostima lubanje i cerebrospinalnom tekućinom unutar lubanje. Silovit udarac u glavu i vrat ili gornji dio tijela može uzrokovati da  mozak snažno klizi naprijed-natrag po unutarnjim zidovima lubanje što može prouzročiti ozljedu mozga. Takva ozljeda utječu na rad mozga, obično na kratko, što rezultira znakovima i simptomima potresa mozga. Padovi su najčešći uzrok potresa mozga. Potres mozga je također čest u ljudi koji se bave kontaktnim sportom, poput nogometa ili hokeja.

Kako se dijagnosticira potres mozga

Dijagnoza je klinička na temelju podataka te rezultata pregleda koji uključuju neurološki status. U slučaju ozbiljnih simptoma potrebno je učiniti MR ili CT mozga kako bi  se utvrdilo postoje li ozbiljne ozljede mozga.

Koje komplikacije mogu nastati nakon potresa mozga?

Simptomi potresa mogu trajati  tjednima (ili čak mjesecima), umjesto samo nekoliko dana. Mali dio ljudi (15% do 20%) može imati simptome koji uključuju glavobolju, vrtoglavicu i kognitivne smetnja  koji traju duže od tri tjedna. Ako se ovi simptomi nastave i nakon tri mjeseca, to se okarakterizira kao sindrom potresa mozga i javlja se češće u osoba starijih od 40 godina života. Glavobolje povezane s potresom mozga mogu trajati  i do sedam dana nakon ozljede mozga. Osim posttraumatske glavobolje može se javiti i posttraumatska  vrtoglavica  danima, tjednima ili mjesecima nakon ozljede mozga te umor. Nije poznato zašto neki ljudi razvijaju ove tegobe a drugi ne. Ozbiljnost potresa mozga ne igra nikakvu ulogu u vjerojatnosti razvoja sindroma potresa mozga.

Za sportaše je važno da se više ne vraćaju sportu dok još uvijek imaju znakove i simptome potresa mozga.

Kako se liječi potres mozga

Liječenje potresa mozga ovisi o težini simptoma. Ako potres mozga uzrokuje glavobolju prepisuju se lijekovi koji ublažavaju  bolove poput  ibuprofena.  Bitno je da osoba s potresom mozga miruju,  izbjegava sportske  i druge  naporne aktivnosti te  vožnju vozilom ili  biciklom 24 sata ili čak nekoliko mjeseci, ovisno o težini ozljede. Alkohol može usporiti oporavak, te ga je potrebno izbjegavati do potpunog oporavka.

Dobivanje drugog potresa mozga prije nego što izliječi prvi potres mozga može uzrokovati stanje poznato kao sindrom drugog udara, što može povećati šanse za oštećenje mozga. Važno je uzeti vrijeme za odmor nakon bilo kojeg potresa mozga jer to omogućuje mozgu da ozdravi. Povratak sportu ili vježbanju uvijek  treba  biti postupan.

Kako prevenirati potres mozga

Svatko se može ozlijediti tijekom pada, prometne nesreće ili bilo koje druge svakodnevne aktivnosti. Osobe koje sudjeluju  u sportovima poput nogometa ili boksa imaju  povećani rizik da dobiju potres mozga. Pri vožnji bicikla ili  bavljenja  bilo kojom rekreativnom aktivnošću koja može dovesti do ozljede glave, potrebno je nositi zaštitu  za glavu. Prilikom vožnje automobilom vezanje sigurnosnog pojasa može spriječiti ozbiljne ozljede, uključujući ozljedu glave, tijekom prometne nesreće. Padovi oko kuće vodeći su uzrok ozljeda glave i zbog toga  dom treba biti  dobro osvijetljen, a podovi bez ičega što bi moglo uzrokovati posrtanje i pad. Redovitim vježbanjem ojačavaju se  mišići nogu i poboljšava ravnoteža te se na taj način preveniraju padovi.

Većina ljudi se potpuno oporavi od potresa mozga i potres mozga obično nije opasan po život, ali može uzrokovati ozbiljne tegobe koje zahtijevaju liječenje.  Treba izbjegavati ponavljanje potresa mozga jer se mogu povećati šanse za trajno oštećenje mozga.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Mozak

Fokalna kortikalna displazija

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteFokalna kortikalna displazija malformacija je kortikalnog razvoja i značajan uzrok epilepsije rezistentne na lijekove, osobito u djece. Obilježen je lokaliziranim abnormalnostima u kortikalnoj arhitekturi. Predstavlja niz kliničkih manifestacija i postavlja izazove u dijagnozi i liječenju. Napredak u molekularnoj genetici djelomično je razjasnio patogenezu fokalne kortikalne displazije. Studije sugeriraju heterogenu etiologiju koja uključuje višestruke genetske čimbenike […]

Mozak

Trebam li na daljnje pretrage zbog nalaza kontuzija i malacija u mozgu?

Mozak

Cerebrovaskularna bolest

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteCerebrovaskularna bolest odnosi se na skupinu stanja koja utječu na protok krvi i cirkulaciju u mozgu, potencijalno dovodeći do ozbiljnih komplikacija poput moždanog udara, aneurizme i vaskularne demencije. To je jedan od vodećih uzroka smrti i invaliditeta u cijelom svijetu. Bolest je posljedica poremećaja u cerebralnim krvnim žilama, što dovodi do ishemije (smanjene opskrbe krvlju) […]

raspoloženje

Prehrana i emocije: osnovne činjenice koje trebate znati

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePoznato je da prehrana, odnosno naše prehrambene navike utječu na mozak putem probavnog sustava. Naime, naša crijeva predstavljaju dom milijardama živih mikroorganizama koji imaju mnogo važnih zadaća u našemu tijelu. Primjerice, sudjeluju u sintezi neurotransmitera, prijenosnika koji šalju poruke do našeg mozga i na taj način reguliraju naše raspoloženje, emocije, san, ali i apetit. Stoga […]

Mozak

Moždana aneurizma

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteCerebralna aneurizma, također poznata kao intrakranijalna ili moždana aneurizma, je lokalizirano proširenje ili izbočenje u stijenci krvne žile u mozgu, obično zbog oslabljene arterijske stijenke. Dok mnoge aneurizme ostaju asimptomatske i otkrivaju se slučajno, neke mogu puknuti, što dovodi do subarahnoidalnog krvarenja (SAH)—hitnog medicinskog stanja opasnog po život. Cerebralne aneurizme najčešće se javljaju u arterijama […]

Glava

Što može uzrokovati jako zujanje u glavi i osjećaj struje u tijelu te trebam li napraviti magnetsku rezonancu?

Iz iste kategorije

Neurologija

Liječenje boli u mišićima

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBol u mišićima je multifaktorsko stanje koje može nastati zbog raznih fizioloških, okolišnih i čimbenika načina života. Razumijevanje mehanizama boli u mišićima ključno je za učinkovito liječenje. Liječenje boli u mišićima ovisi o njezinu uzroku kao i o tome radi li se o akutnoj ili kroničnoj boli. Dok se mnogi slučajevi, pogotovo akutne boli, rješavaju […]

Neurologija

Bol u mišićima

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBol u mišićima (mialgija)Bol u mišićima, ili mialgija, uobičajeno je stanje koje pogađa ljude svih dobnih skupina. Uzroci su različiti i mogu varirati od blage nelagode nakon fizičkog napora do simptoma ozbiljnijih bolesti. Bol u mišićima može značajno utjecati na kvalitetu života, pokretljivost i svakodnevno funkcioniranje. Pravodobno otkrivanje uzroka boli u mišićima ključno je i […]

Neurologija

Što znači disritmički EEG s povremenim zašiljenim valovima bez paroksizama?

Neurologija

Tenzijska glavobolja

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteGlavobolje su jedan od najčešćih neuroloških poremećaja koji pogađaju ljude svih dobnih skupina. Tenzijska glavobolja najčešća je vrsta glavobolje, iako je često u sjeni dramatičnijih oblika poput migrene ili klaster glavobolje. Unatoč svojoj naizgled benignoj prirodi, tenzijske glavobolje mogu značajno utjecati na kvalitetu života, radnu produktivnost i psihičko blagostanje. Tenzijska glavobolja često se opisuje kao […]

Neurologija

Lezija peronealnog živca

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Neurologija

Benigna intrakranijalna hipertenzija

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBenigna intrakranijalna hipertenzija je neurološko stanje karakterizirano povećanim intrakranijalnim tlakom bez prepoznatljivog uzroka kao što je tumor, hidrocefalus ili strukturna abnormalnost mozga. Nastaje kada se cerebrospinalna tekućina (CSF), tekućina koja štiti leđnu moždinu i mozak, nakuplja. Pritisak se povećava u mozgu i optičkom živcu. Unatoč tome što se naziva “benignim”, stanje može dovesti do značajnog […]

Neurologija

Spinalni hemangiom

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSpinalni hemangiom predstavlja benigni tumor kralježnice koji se sastoji od krvnih žila. Većina ljudi nema simptome te se obično slučajno pronađu tijekom izvođenja slikovnog testa iz drugog razloga. Spinalni hemangiom obično nije ozbiljno stanje. Mogu se javiti komplikacije koje su bolne u vidu​​lomova kostiju ili kompresije živaca. Koliko su česti spinalni hemangiom? Procjenjuje se da […]

Neurologija

Što znači nalaz malacije u mozgu i hipoplastičan A2 segment na MR angiografiji?