Visoki krvni tlak ili hipertenzija je povezana s bolešću krvnih žila i oštećenjem organa. Visoki krvni tlak s pravom je poznat kao “tihi ubojica”. Često nema simptoma ili znakova upozorenja, ali može drastično povećati rizik od srčanog ili moždanog udara. Upravo zbog toga bitno je da izmjerite tlak kod svog liječnika kako bi znali da li boluje od hipertenzije.
Hipertenzija je vrlo raširena bolest s enormnim posljedicama čiji su rizici nedovoljno prepoznati i podcijenjeni. Budući da uključuje ne samo srce već i krvne žile koje su vitalne za zdravlje svih organa, hipertenzija je zapravo multi sistemska bolest. Mnogi organi pate od utjecaja neliječene hipertenzije. Jedan od organa koji je najviše zahvaćen je mozak.
Što je hipertenzija?
Krvni tlak je sila koja tjera krv bogatu kisikom u različite dijelove tijela. Srce koje je pumpa stvara silu koja gura krv kroz arterije. Na razine krvnog tlaka utječe veliki broj genetskih, hormonskih, metaboličkih, neuroloških, psiholoških i životnih čimbenika. Budući da su ti utjecaji toliko brojni i složeni, krvni tlak može varirati iz minute u minutu tijekom dana. Krvni tlak ima dvije komponente. Sistolički krvni tlak je veći broj, zabilježen dok srce pumpa krv u arterije a dijastolički krvni tlak je manji broj, zabilježen kada se srce opušta i puni krvlju između otkucaja. Vrijednosti krvnog tlaka izražene su u milimetrima žive (mm Hg) i obično se veći broj bilježi prvi. U odraslih, normalan krvni tlak iznosi niže od 120/80 mmHg. Povišeni krvni tlak predstavlja vrijednosti sistoličkog tlaka između 120-129 i dijastoličkog tlaka manje od 80 mm Hg. Ljudi s povišenim krvnim tlakom vjerojatno će razviti visoki krvni tlak ukoliko se ne poduzmu preventivne mjere. Hipertenzija 1. stupnja je kada se krvni tlak neprekidno kreće od 130-139 sistolički ili 80-89 mm Hg dijastolički. U ovoj fazi visokog krvnog tlaka potrebno je promijeniti životni stil i može se razmotriti uvođenje lijekova za krvni tlak na temelju potencijalnog rizika od kardiovaskularnih bolesti, poput srčanog ili moždanog udara. Stupanj 2 hipertenzije označavaju razine krvnog tlaka od 140/90 mm Hg ili više. U ovoj fazi visokog krvnog tlaka propisuje se kombinacije lijekova za krvni tlak i promjena načina života. Hipertenzivna kriza zahtijeva liječničku pomoć. Definira se kao vrijednosti krvnog tlaka iznad 180/120 mm Hg.
Koje su posljedice visokog krvnog tlaka
Visoki krvni tlak je obično kronično stanje koje tijekom godina postupno uzrokuje štetu. Visoki krvni tlak je vodeći uzrok moždanog udara. I sistolička i dijastolička hipertenzija doprinose riziku te što je veći tlak i što duže traje bez liječenja, to je veći rizik razvoja posljedica. Moždani udar nastaje kada je krvna žila u mozgu začepljena ugruškom (ishemijski moždani udar) ili kada dolazi do njezinog puknuća (hemoragični moždani udar). Kad se to dogodi, dio mozga više ne dobiva potrebnu krv i kisik, te dolazi do smrti živčanih stanica. Ovisno koja krvna žila je zahvaćena može se pojaviti slabost jedne strane tijela, otežani govor, smetnje vida i razni neurološki simptomi. Teški moždani udari mogu biti i smrtonosni ili izazvati veliku invalidnost te je moždani udar vodeći uzrok smrtnosti i teške, dugotrajne invalidnosti. Većina ljudi koji su imali moždani udar, također su imali visoki krvni tlak. Visoki krvni tlak oštećuje arterije u cijelom tijelu, koje se lakše začepe ugruškom ili lakše puknu. Oštećene arterije u mozgu uslijed visokog krvnog tlaka predstavljaju veći rizik za razvoj moždanog udara. Upravo zbog toga kontrola visokog krvnog tlaka vrlo je bitna za smanjenje opasnosti od razvoja moždanog udara.
Mentalni pad jedna je od najstrašnijih stvari koje pogađaju starije osobe. No iako mnoge osobe doživljavaju neke promjene u kognitivnom funkcioniranju u starijoj dobi, starije osobe koje su zdrave i dalje normalno kognitivno funkcioniraju. Manju usporenost u brzini reakcije i prisjećanja nadoknađuju s mudrošću koja se nakupila tijekom godina te je time sposobnost rasuđivanja i kreativnog razmišljanja nenarušena. Nažalost, neke starije osobe ne ostaju zdrave i razvijaju oštećenje kognitivnog funkcioniranja. Razne bolesti i lijekovi mogu pridonijeti tom zbivanju a jedan od najlošijih utjecaja na kognitivno funkcioniranje u mozga koji stari ima hipertenzija. Znanstvene studije upućuju da visoki krvni tlak povećava rizik od pojave kognitivnog oštećenja do razine demencije, što znači da osoba zahvaćena ovim problemom ima toliko izražen poremećaj u kognitivnom funkcioniranju da više nije samostalna. Studija u koju je bilo uključeno 2.505 muškaraca u dobi od 71 do 93 godine otkrila je da muškarci sa sistoličkim tlakom od 140 mm Hg ili više imaju 77% veću vjerojatnost da će razviti demenciju od muškaraca sa sistoličkim tlakom koji je bio manji od 120 mm Hg.
Može li liječenje hipertenzije pomoći u prevenciji demencije?
Dugotrajna antihipertenzivna terapija smanjuje rizik od demencije za 55% ali i rizik od pojave moždanog udara. Podaci upućuju da ako se sistolički krvni tlak smanji za 10 mm Hg, rizik od moždanog udara smanjuje se za čak 44%. To je izuzetno bitno obzirom da liječenje ovih stanja može olakšati njihov teret ali novonastalu štetu i invalidnost više ne može preokrenuti. Zbog toga je prevencija ovih stanja dvostruko važna. Postoje podaci da i liječenje visokog krvnog tlaka usporava progresiju demencije u bolesnika koji su već oboljeli. Studija u koju su bili uključeni bolesnici s blagom kognitivnom disfunkcijom tijekom dvogodišnjeg razdoblja pokazala je da su bolesnici koji su primali antihipertenzivne lijekove imali za 80% manju vjerojatnost da će napredovati do jasne demencije nego neliječeni.
Životne navike i hipertenzija
Hipertenzija nije samo loša za mozak već smanjuje i životni vijek. Muškarci s normalnim krvnim tlakom žive oko pet godina duže od muškaraca s hipertenzijom. Vrlo je bitno da redovito uzimate terapiju propisanu od strane liječnika i pridržavate se svih savjeta koje dobijete od liječnika. Promjena načina života može sniziti krvni tlak te je potrebno obratiti pažnju na slijedeće stavke:
1. Zdrava prehrana i hrana siromašna soli. Unos natrija treba ograničiti na manje od 2.300 mg dnevno; 1.500 mg je novi, iako strogi cilj za osobe s hipertenzijom i za potpuno zdrave ljude srednjih godina i starije. Smanjeni unos životinjskih masti i prerađene hrane, povećani unos voća, povrća i integralnih žitarica može sniziti sistolički krvni tlak za 10 do 22 mm Hg.
2. Fizička aktivnost. Umjerena tjelovježba poput hodanja 30 minuta dnevno može sniziti sistolički tlak za 4 do 9 mm Hg ili više.
3. Kontrola težine. Pretila osoba koja izgubi 20 kilograma može očekivati pad krvnog tlaka od 5 do 20 mmHg.
4. Ograničena uporaba alkohola.
5. Smanjenje stresa. Stres može povećati tjelesnu proizvodnju hormona poput adrenalina i kortizola što zauzvrat podiže krvni tlak.
6. Prestanak pušenja.
Hipertenzija je sistemska bolest s brojnim posljedicama. Slabo kontrolirana hipertenzija s vremenom značajno povećava rizik od moždanog udara i demencije. Obzirom na asimptomatsku prirodu hipertenzije vrlo je bitno da se poveća svjesnost o mogućim rizicima povezanim s hipertenzijom jer se njezinim pravodobnim liječenjem mogu prevenirati teška stanja poput demencije i moždanog udara.
31.8.2020
