Nakon kirurškog, iradijacijskig ili kombiniranog (multimidalnog) liječenja potrebno je redovitim kontrolama nadzirati mogućnost povrata bolesti (recidiva) bolesti.
Mnogi bolesnici kojima je rak prostate liječen kirurški (radikalna prostatektomija) ili radikalnim radioterapijom (zračenjem), a osobito oni operirani, nerijetko imaju isto pitanje: „Dobro, prije operacije smo redovito vadili taj PSA i našli karcinom. Sad, kad ste cijelu prostatu izvadili, zašto sad i dalje stalno moram vaditi taj PSA, pa čak i češće nego prije operacije?“.
Doista, situacija je pomalo zbunjujuća, a pitanje sasvim na mjestu. Odgovor bi, u najkraćim crtama, bio ovakav: Naime, sada znamo od koje bolesti bolujete i da je ona maligna. Liječenje maligne bolesti, ma kako radikalno bilo, a bolest otkrivena u ranoj fazi, ipak ne može garantirati izlječenje svima. O prognozi nam najviše govori patohistološki nalaz.
Nakon kirurškog, iradijacijskig ili kombiniranog (multimidalnog) liječenja potrebno je redovitim kontrolama nadzirati mogućnost povrata bolesti (recidiva) bolesti. Ovisno o prognozi (dakle, patohistološkom nalazu odnosno dijagnozi – PHD) te dobi i komorbiditetu definira se individualni ritam praćenja.
Upravo određivanjem serumske vrijednosti PSA moguće je najranije uočiti povrat bolesti. Ovo „najranije“ se odnosi na razdoblje u kojem se još recidivna bolest ne prezentira ikakvim specifičnim simptomima, ne može se palpirati rektalnim pregledom i ne vidi se pouzdani nikakvim radiološkim tehnikama (UZV, CT, MR, PET-CT, scintigrafija) snimanja. Najraniji znak je biokemijska promjena – porast serumske vrijednosti PSA. Upravo zato ovio stanje nazivamo biokemijskim recidivom bolesti.
Nakon radikalne prostatektomije idealna vrijednost PSA je vrlo ubrzo nakon operacije 0,0 ng/mL. Nakon radikalne radioterapije idealna vrijednost je ista ali se ona postiže sporije, odnosno pad inicijalne vrijednosti serumskog PSA je dosta sporiji. Najčešće se, nakon radikalne terapije (bila ona kirurška ili radioterapija) prva vrijednost PSA određuje 4-6 tjedana nakon završenog liječenja. Kako sam ranije rekao, daljnji tempo i ritam kontrola se treba individualno isplanirati u ovisnosti o PHD, pratećim bolestima, ranom ishodu poduzetog liječenja, prisutnosti eventualnih komplikacija te samoj dobi i motiviranosti bolesnika za redoviti nadzor.
Unisono, od onkologa i urologa, je prihvaćeno, i tako se načelno u praksi i radi, da je vrijednost PSA na kojoj se, figurativno rečeno, „pali znak alarma“ 0,2 ng/mL. Ta vrijednost najčešće ne iziskuje nikakve hitne akcije, ali treba najkasnije za tri mjeseca ponoviti PSA pa ako i dalje pokazuje tendenciju rasta potrebna je dodatna dijagnostika i terapija. U slučaju da je bolesnik inicijalno liječen radikalnom prostatektomijom to je najčešće dodatno (adjuvantno) zračenje. Opseg i izbor vrste tog dodatnog liječenja najčešće je u zoni odluke onkološkog ili multidisciplinarnog tima.
25.8.2020