Iščašenje ramenog zgloba – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

U nastavku pročitajte koje se metode repozicije postoje kod prednjeg iščašenja ramenog zgloba.

Prednje iščašenje (luksacija) ramenog zgloba

Metode repozicije

Stimsonova metoda

Metoda zahtijeva da bolesnik može duže vrijeme ležati na trbuhu. Bolesnik bi trebao ležati na trbuhu s rukom obješenom izvan bolesničkog ležaja. Težina 3–5 kg pričvršćena je oko ručnog zgloba bolesnika. Alternativa je da liječnik povuče ruku put dole. Nakon 10-20 minuta, kada je mišić ramena postao dovoljno opušten, glava zgloba spontano se spušta natrag u zglob. Metoda je vremenski zahtjevna, ali minimalno agresivna za pacijenta.

Kocherova metoda

Metoda se može izvesti kod bolesnika koji sjedi ili leži. Svi pokreti moraju se izvoditi polako i kontrolirano. Ruka je smještena uz bok tijela, a lakat je flektiran do 90 °. Nakon toga, ruka se polako okreće prema van dok se ne pojavi otpor. Održava se rotaciju prema van i podigne se nadlakticu prema naprijed, preko pacijentovih prsa. U konačnom položaju je ruka zakrenuta prema unutra tako da je šaka smještena na suprotno rame, i pri tom bi glava nadlaktične kosti se trebala vratiti u zglob.

Milchova metoda

Metoda se izvodi s bolesnikom koji leži na leđima. Ruka je smještena uz bok tijela. Liječnik stavlja ruku na rame i popravlja zglobnu glavu. Nakon toga, ruka se polako izvlači prema natrag, tj iznad glave. Kad se ruka pomakne za 180 °, mišići su često dovoljno opušteni da se glavom zglobnoga tijela manipulira natrag u zglob. Milchova metoda zahtijeva vrlo dobro opuštenog pacijenta.

U nekim se slučajevima, posebno kod starijih osoba, događa se i akutna ruptura (puknuće) rotatorne manžete u vezi s iščašenjem ramenog zgloba. Stoga je nakon uspješne repozicije važno pokušati istražiti sposobnost aktivne pokretljivosti u zglobu kako bi se procijenila moguća oštećenja koja često zahvaćaju mišić supraspinatus. Moguća ruptura može se utvrditi ispitivanjem aktivne pokretljivosti i testova za ispitivanje snage ovog mišića.

Da bismo razlikovali istinsku slabost i slabost / ukočenost zbog bola, od ključne je važnosti da bolesnik bude bez boli. U slučaju preostalih sumnji na ozljedu, bolesnika treba naručiti u povratnom posjetu liječniku u roku od dva tjedna radi magnetske kamere ili ultrazvučnog pregleda ramenog zgloba.

Imobilizacija

Nakon repozicije, odnosno vraćanja ramena u prvotni položaj, ruka bi trebala biti imobilizirana. Trebalo bi napraviti kontrolni rendgen (RTG) da se provjeri je li rame u dobrom položaju. Mitella ili „imobilizacijska poveska“ se može koristiti za ublažavanje bolova nekoliko dana, ali ne smanjuje rizik od ponovnog iščašenja ramenog zgloba. Tradicionalno je imobilizacija ruke u položaju unutarnje rotacije uobičajena.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Reumatologija

Bolno stopalo – 10. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteDiferencijalna dijagnoza Isključiti potpunu ili djelomičnu rupturu Ahilove tetive. Kao pomoć tu je, između ostalog, Thompsonov test koji se provodi s pacijentom koji leži na trbuhu. U slučaju pozitivnog testa, nije primijećeno nikakvo ili malo kretanja u gležnju; tada je pukla Ahilova tetiva. U slučaju atipične prezentacije i nejasne dijagnoze, treba razmotriti trombozu potkoljenice, puknuće […]

Reumatologija

Bolno stopalo – 9. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaTendinopatija Ahilove tetive Učestalost Ahilova tendinopatija je stanje nakon preopterećenja tetive s učestalošću od 5 – 6 posto u fizički neaktivnih osoba i 9 posto u fizički aktivnoj populaciji. U većoj su mjeri pogođeni sportaši koji se bave trčanjem na duge staze, tenisom i atletikom. Etiologija i patogeneza Trenutno nema dokaza da je Ahilova tendinopatija […]

Reumatologija

Bolno stopalo – 7. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStopalo je složeni dio sustava za kretanje koji pomaže u stabiliziranju udarnih sila i prilagodbi na različite površine te je stalno izloženo opterećenju. Ozljeda ovog djela sustava za kretanje može biti akutna ili kronična, kao npr. u slučaju preopterećenja. Iako su poremećaji povezani sa stopalom učestali, na žalost, nisu jako veliki znanstveni dokazi za metode […]

Reumatologija

Imam jake bolove u donjem dijelu kralježnice, molim pojašnjenje nalaza?

Osteoporoza

Vježbe za smanjenu gustoću kostiju?

Reumatologija

Bolno stopalo – 6 dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteDiferencijalna dijagnoza Treba napraviti krve pretrage koji uključuju urat, SE, CRP i krvnu sliku kako bi se isključili giht ili druge upalne bolest kao što su reumatoidni artritis kao uzrok ukočenosti palca stopala. Treba isključiti i druge strukturne promjene zgloba poput halluxa valgusa. Liječenje Liječenje hallux rigidusa prvenstveno je konzervativno (neoperativno) i to u svrhu […]

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 8. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrevencija.Ponekad je teško spriječiti ozljedu meniska, ali se može smanjiti rizik od puknuća meniska ako su mišići koljena snažni i tako stabiliziraju zglob. Može se koristiti i steznik za koljeno ako je koljeno nestabilno. Potrebno je uraditi zagrijavanje mišića s laganom aktivnosti (kao bicikla ili pokretna traka) prije samog početka vježbanja, kao i odmoriti tijelo […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska – 7. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRehabilitacija nakon ozljede meniska Fizioterapiju s individualno prilagođenim programom vježbanja bilo bi poželjno započeti čak i prije operacije. Potrebna je redovita tjelovježba za vraćanje pokretljivosti i snage koljenskog zgloba. Nakon operacije se prvo kreće s vježbama za poboljšanje raspona pokreta, a zatim se vježbe jačanja mišića postupno dodaju rehabilitacijskom planu. U početku je cilj minimizirati […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 6. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Kako dalje liječiti koljeno s hondromalacijom i cistom uz stražnji križni ligament?

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Što može uzrokovati bol i otok iza koljena uz ovakav RTG nalaz?

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaDiferencijalne dijagnoze Prilikom traumatske ozljeda koljena uglavnom ne bude samo zahvaćen menisk. Često dolazi i do ozljeda drugih mekih struktura koljena, kao npr. ligamenata. Ovakav tip ozljede se naziva „nesretni trijas“, što znači da oštećenje meniska nastaje zajedno s ozljedama kolateralnog ligamenta i prednjeg križnog ligamenta koljena. Ozljeda prednjeg križnog ligamenta obično se javlja u […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSimptomi i znakovi ozljede. Prilikom akutne traume koljena, osobito ukoliko postoji oteklina, potrebno je napraviti običnu rendgensku snimku kako bi se isključio mogući prijelom kosti. Rendgenska slika neće pokazati puknuće (rupturu) meniska. Magnetska rezonancija (MR) se izvodi kako bi se potvrdila dijagnoza ozljede meniska, te isključile druge ozljede mekih tkiva, uključujući hrskavicu, tetive i ligamente. […]