Danas postoje brojni lijekovi za liječenje Parkinsonove bolesti različitih mehanizama djelovanja.
Svaki lijek se po određenim osobinama razlikuje od ostalih. Zbog velikog broja lijekova, vrsta i doza prilagođuju se svakom bolesniku. Podnošljivost ovih lijekova općenito je dobra.
Lijekovi mogu pomoći u rješavanju problema s pokretom, napetošću mišića i drhtanjem. Djeluju na principu da povećavaju razine dopaimina u mozgu ili zamjenjuju njegovo djelovanje (organizam misli da se radi o dopaminu zbog toga što su podraženi receptori za dopamin).
Osobe s Parkinsonovom bolešću imaju nisku koncentraciju dopamina u mozgu. Međutim, dopamin se ne može davati izravno, jer ne može ući u mozak već se daje u obliku pripravaka koji se u organizmu razgrađuju u dopamin. Zbog toga je potrebno da pri uzimanju lijekova koji se pretvaraju u dopamin 1 do 2 prije ili poslije uzimanja se ne jede hrana bogata proteinima.
Lijekovi koji se mogu propisati za liječenje Parkinsonove bolesti su:
Preparati karbidope-levodopa
Levodopa, najučinkovitiji lijek u liječenju simptoma Parkinsonove bolesti, prirodna je kemikalija koja prolazi u mozak i pretvara se u dopamin. Levodopa se kombinira s karbidopom koja štiti levodopu od rane pretvorbe u dopamin izvan mozga. Na taj način se sprečavaju ili umanjuju nuspojave poput mučnine. Nakon godina, kako bolest napreduje, dužina trajanja učinka doze levodope može biti kraća i kada djelovanje bude kraće od 4 sata govorimo o fenomenu “istrošenosti” kada bolest ulazi u uznapredovalu fazu. Također, mogu se javiti nehotični pokreti (diskinezije) nakon niza godina uzimanja većih doza levodope. Ovisno o nuspojavama vrijeme uzimanja lijeka se može prilagoditi radi kontrole tih učinaka.
Dopaminski agonisti
Za razliku od levodope, dopaminski agonisti se ne pretvaraju u dopamin. Umjesto toga, oni oponašaju učinke dopamina u mozgu dijelujući na receptore dopamina. Koriste se samostalno ili u kombinaciji s levodopom. Neke od nuspojava agonista dopamina poput mučnine slične su nuspojavama karbidope-levodope. Ali mogu se ponekad pojaviti i promjene ponašanja te neki psihijatrijski simptomi. Ove nuspojave se ipak češće javljaju pri većim dozama lijeka.
MAO B inhibitori
Ti lijekovi sprečavaju razgradnju dopamina u mozgu inhibiranjem aktivnosti enzima monoamin oksidaza B (MAO B) koji inače metabolizira dopamin. Nuspojave mogu uključivati mučninu ili nesanicu.
Inhibitori katehol O-metiltransferaze
Djeluju na način da blago produžavaju učinak terapije levodopom blokirajući enzim koji razgrađuje dopamin.
Antikolinergici
Koristili su se dugi niz godina kako bi se pomoglo u kontroli drhtanja (tremora) uzrokovanog Parkinsonovom bolešću. Zbog ozbiljnih nuspojaljva kao što su oštećenje pamćenja, zbunjenost, promjene ponašanja, zatvor, suha usta i poremećeno mokrenje gotovo da se više i ne koriste.
Amantadin
Uglavnom se prepisuje u kasnijim stadijima Parkinsonove bolesti radi suzbijanja nevoljnih pokreta (diskinezije) izazvanih karbidopa-levodopom.
Osim klasičnog liječenja Parkinsonove bolesti lijekovima postoji i invazivno liječenje uznapredovale faze bolesti pumpama ili kirurškim metodama. Ove metode liječenja rezervirane su za bolesnike u kojih se klasičnim farmakološkim metodama ne postiže adekvatna kontrola simptoma bolesti
Metode invazivnog liječenja Parkinsonove bolesti su slijedeće:
Infuzija karbidopa-levodope (duodopa pumpa) sastoji se od karbidope i levodopa i daje se putem cijevi za hranjenje izravno u tanko crijevo.
Duopa je lijek izbora za bolesnike s uznapredovalom fazom Parkinsonove. Kontinuiranom infuzijom karbidopa-levodope (duodope) razina lijeka u krvi je konstantna i kontinuirana. Postavljanje cijevi zahtijeva mali kirurški postupak čiji potencijalni rizici mogu biti infekcije ili promjene položaja cijevi.
Duboka stimulacija mozga (DBS). U dubokoj stimulaciji mozga kirurzi ugrađuju elektrode u određeni dio mozga. Elektrode su povezane na generator ugrađen u prsa u blizini ključne kosti koji šalje električne impulse u mozak i može umanjiti simptome Parkinsonove bolesti. Kirurgija uključuje rizike, uključujući prvenstveno infekcije ili krvarenje u mozgu.
Duboka stimulacija mozga najčešće je indicirana za osobe s uznapredovalom Parkinsonovom bolešću koji imaju nestabilne reakcije na lijekove (karbidopa-levodopa). Duboka stimulacija mozga može smanjiti ili zaustaviti nehotične pokrete (diskinezije), smanjiti drhtavicu (tremor), smanjiti krutost mišića (rigor) i ubrzati pokrete.
Dostupna terapija može pružiti trajnu korist za simptome Parkinsonove bolesti ali ne sprečava da Parkinsonova bolest napreduje. Liječenje bolesti je doživotno a izbor lijekova ovisi o životnoj dobi, stupnju uznapredovalosti bolesti te se mora prilagoditi svakom bolesniku ovisno o njegovim potrebama.
Što je potrebno učiniti pri posjeti liječniku?
Potrebno je što jasnije predočiti tegobe koje su se javile: napraviti popis simptoma, da li su intenzivniji u određeno doba dana ili prilikom posebnih prigoda, koliko dugo traju i njihov utjecaj na svakodnevne aktivnosti.
Ponijeti popis svih lijekova koje trenutno uzimate, uključujući i bezreceptne lijekove.
Također u razgovoru sa liječnikom zamolite ga da objasni:
- koji tretmani su najbolji za vaše smetnje i zašto?
- koji je mehanizam djelovanja pojedinih lijekova te njihove nuspojave?
- kako trebate uzimati lijekove
- kada možete očekivati poboljšanje?
- koliko dugo treba trajati liječenje?
- koliko često treba dolaziti na kontrolne preglede?
Važno je pridržavati se preporuka o načinu uzimanja lijekova i dolaziti redovito na dogovorene kontrolne preglede. Također je poželjno biti fizički aktivan, baviti se hobijima, biti aktivan dio socijalne zajednice i ne klonuti duhom kako bi uspjeh liječenja bio što bolji i dugotrajniji.
26.3.2020
