Kirurško liječenje raka prostate i postoperacijska kontinencija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Ponovo tekst o stanju kontinencije nakon radikalne prostatektomije (RP). Izbor teme ne treba čuditi jer posljednjih 10-tak godina je sve veći broj muškaraca operiranih zbog raka prostate.

Ponovo tekst o stanju kontinencije nakon radikalne prostatektomije (RP). Izbor teme ne treba čuditi jer posljednjih 10-tak godina je sve veći broj muškaraca operiranih zbog raka prostate. Taj broj i dalje raste, a nema uvjerljvih pokazatelja da bi se takav trend uskoro mogao znatnije promijeniti. O komplikacijama RP smo objavili tekst i ranije ali ova tema zaslužuje dodatnu pažnju.

S porastom broja radikalno operiranih bolesnika koji boluju od raka prostate raste neizbježno i učestalost drugog urološkog problema – postoperativne inkontinencije. Možda će zvučati neobično ali i svjetska stručna literatura obiluje kontradiktornim podacima o učestalosti postoperacijske inkontinencije. Noviji izvještaji struke govore o rasponu od 4 – 70% inkontinentnih muškaraca nakon te operacije. Taj podatak zapravo ne znači ništa bolesniku kojem je preporučena RP. Ne znači mu ništa u smislu donošenja odluke hoće li ili neće pristati na operaciju. Drugim riječima, da li će prihvatiti rizik inkontinencije (operaciju) ili neće, jer zapravo iz ovog podatka i nije razvidno koliki je za njega rizik, a to je jedino što njega u tom času interesira. O ovoj se temi s bolesnikom vrlo malo razgovara predoperativno i, u najboljem slučaju, informira ga se o postojanju mogućnosti da nakon operacije neće imati „tako dobru kontrolu mokrenja“.

Jedan od glavnih razloga je pitanje kako definiramo pojam kontinencija? Prije 20-tak godina prof. Catalona je rekao:“Svaki muškarac koji treba, marak jedan, urinarni uložak dnevno je inkontinentan“. Ovakva striktna definicija, po mojem mišljenju, nije dobra za definiranje pojma kontinencije u bolesnika operiranih radikalnom prostatektomijom. Naime, i jedan značajan broj starijih muškaraca koji NISU operirani RP-om nema tako savršenu kontinenciju već zbog slabljenja kontinencijskog mehanizma uslijed starenja. Blaža, odnosno manje idealistička, definicija je poželjnija i bliža stvarnosti. Takva je npr. pojam „socijalne kontinencije“ koji označava postojanje određenog stupnja slabosti kontinencijskog mehanizma, odnosno inkontinencije, ali koja ne dovodi do nužnog smanjenja ustaljenih socijalnih aktivnosti. Nemajući jasnu definiciju, odnosno cilj, naravno da se ni učestalost postoperacijske inkontinencije ne može jasno procijeniti niti izmjeriti. To je  jasno i iz činjenice da

Tako, na primjer, pitate li urologe, reći će vam najčešće da se učestalost postoperacijske inkontinencije (nakon RP) kreće između 4 i 10%. Postavite li isto pitanje operiranim bolesnicima, čak i do 70% će reći da su inkontinentni. Intenzitet inkontinencije se pokušava objektivizirati brojem inkotinencijskih predložaka u jednom danu. Kao urolog, rekao bih da korištenje nijednog (rijetkost!), jednog dnevno, povremeno jednog dnevno, jednog ali iz sigurnosnih razloga (ne imperativne potrebe) i sl., predstavlja kontinentnog bolesnika u zadanima okolnosti. Postavlja se pitanje kako kategorizirati one koje trebaju 2 ili 3, ali ne 4 ili 5 predložaka dnevno? Ovdje vrlo značajnu ulogu počinje igrati osobna percepcija bolesnika o tome koliki problem baš njemu stvaraju ta dva ili tri predloška. Taj bolesnik je svakako, uz striktnu definiciju, inkontinentan. Vjerojatno je „socijalno kontinentan“, a možda baš tom bolesniku 2-3 predloška (pa možda i više) ne predstavljaju neki osobiti životni problem. Nadalje, bolesnicima višeg stupnja obrazovanja, dakle predpostavljivo i intenzivnijeg socijalnog angažmana, i niži stupanj inkontinencije predstavlja veći problem nego bolesniku upravo suprotnih karakteristika. O faktormia rizika za nastanak postoperacijske (nakon RP) inkontinencije pisat ćemo u slijedećoj kolumni.   

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Rak prostate

Imam li veći rizik za rak prostate ako mi se kosa prorijedila?

PSA marker

Rana dijagnostika raka prostate – nacionalni program

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Temeljem preporuka EU od početka veljače 2024. pokrenut je, na inicijativu Ministarstva zdravstva i Hrvatskog Zavoda za javno zdravstvo te stručnog povjerenstva Nacionalni program rane detekcije raka prostate. Program je pokrenut obzirom da je rak prostate treći uzrok smrtnosti od malignih bolesti u muškoj populaciji i time predstavlja javno-zdravstveni problem koji zahtijeva sustavni pristup. Posebni […]

Lijekovi

Lijekovi za prostatu

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Pišem ovaj naslov uopćeno ne bi li privukao pažnju čitatelja. Zapravo podrazumijevam lijekove koji primarno služe za otklanjanje ili umanjenje opstruktivnih tegoba mokrenja. Podsjetimo … to su tegobe poput čekanja na početak mokrenja, naprezanje prilikom završetka mokrenja, slab i isprekidan mlaz mokraće itd. Katkad je uvećana prostata i uzrok učestalog dnevnog i noćnog mokrenja, ali […]

Prostata

Što su to sjemeni mjehurići?

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Postoje tako organi koji su velikoj većini prosječnog pučanstva potpuno nepoznati. Nikad nisu za njih ni čuli, ne znaju da postoje, a još manje čemu služe, jer svaki organ u tijelu ima svoju funkciju (bila ona nama poznata ili ne). Biološki luksuz ne postoji. Tako smo svi čuli za štitnu žlijezdu (tzv. štitnjača ili lat. […]

Prostata

Možete li mi objasniti suprugov nalaz – je li u pitanju karcinom prostate?

Tumor

Minimalno invazivna kirurgija u urologiji

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Ovdje govorimo o specifičnom obliku kirurških zahvata koji su usmjereni minimiziranju traume za bolesnika poglavito birajući pristup pojedinom kirurškom zahvatu, a to se u najvećoj mjeri odnosi na izbjegavanje tzv. klasične kirurgije otvorenim širokim rezom. Poanta minimalne invazivnosti je, dakle, u pristupu operativnom polju jer „unutra“ se gotovo uvijek opet mora napraviti isti kirurški postupak […]

Iz iste kategorije

Urologija

Može li prekomjerni unos tekućine biti loš za organizam?

Urologija

Derivacija urina

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Ovdje ćemo navesti neke podatke općenito o značenju pojma derivacije urina kao i kirurškim mogućnostima njezine izvedbe. Pojam derivacije urina načelno označava izvođenje mokraćnog sustava na neko neprirodno mjesto pa je iz toga jasno da je kirurški postupak derivacije urina gotovo uvijek nužda, a ne izbor. Sam način izvedbe derivacije možda dijelom može biti izbor […]

Urologija

Smetnje mokrenja – dvojna terapija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Postoje tzv. kombinirani lijekovi za smetnje mokrenja koji se koriste u muškaraca starije životne dobi. Takav primjer je i kombinacija tamsulosina i solifenacina koja objedinjuje dvije aktivne supstance u djelotvornim koncentracijama i to u jednoj tableti. Cilj ovog kombiniranog lijeka je smanjiti opstruktivne, ali istodobno i iritativne tegobe mokrenja koje se često istodobno javljanju u […]

Urologija

Pokretan ili putujući bubreg

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Bubrezi se nalaze u slabinskoj (lat. – lumbalnoj) loži lijevo i desno od kralješnice protežući se u visinu od dvanaestog prsnog do drugog slabinskog kralješka. Desni bubreg se u većine ljudi nalazi centimetar do dva niže od lijevog jer ga prema dolje postiskuju jetra. Bubrezi su dosta pomični organi iako imaju svoj fiksacijski sustav. Postoji […]

Urologija

Enureza

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Latinski naziv enuresis se odnosi na nevoljno i nekontrolirano mokrenje koje se gotovo redovito dešava u djece i noću pa se potpunije i ispravnije naziva enuresis nocturna dok je pojava nevoljnoig mokrenja danju (enuresis diurna) daleko rjeđa. Sama pojava enureze najčešće spontano nestaje nakon treće godine života kada djeca polako odbacuju pelene, ali čak i […]

Urologija

Induratio penis plastica

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Naslovio sam ovu kolumnu na latinskom jer uvriježenog hrvatskog imena za ovu bolest nema, a svi urolozi je nazivaju Morbus Peyronie (morbus – lat., bolest) prema francuskom liječniku F.G. de la Peyronie. On je samoj bolesti pridonio na boljem prepoznavanju i detaljnijem opisu kao i opažanjima o detaljima te bolesti iako je Morbus Peyronie poznata […]

Urologija

Neplodnost zbog varikokele

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Varikokela je dobro poznato stanje i često viđen poremećaj venske drenaže, gotovo redovito, lijevog testisa. Radi se o proširenju venskog spleta (lat. – plexus pampiniformis) neposredno iznad lijevog testisa, a to proširenje može varirati svojim ekstenzitetom od subkliničke, samo ultrazvučno vidljive varikokele, do jasno vidljivog proširenja rečenog venskog spleta koje palpacijom podsjeća, i redovito se […]

Urologija

Bubuljica na penisu – što mi je to?