Depresija i kardiovaskularne bolesti – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Učestalost depresije širom svijeta dramatično raste zadnjih godina. Prema izvješću Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) od prije nekoliko godina, oko 350 milijuna osoba u svijetu boluje od depresije.

Učestalost depresije širom svijeta dramatično raste zadnjih godina. Prema izvješću Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) od prije nekoliko godina, oko 350 milijuna osoba u svijetu boluje od depresije. U bolesnika s depresijom povećan je rizik za kardiovaskularne bolesti. Učestalost depresije u kardiovaskularnih bolesnika dva do tri puta je češća nego u općoj populaciji. Otprilike 15 – 30 % kardiovaskularnih bolesnika istovremeno ima depresiju. Depresija je oko dva puta češća u žena nego u muškaraca s kardiovaskularnom bolešću. Povezanost između depresije i kardiovaskularnih bolesti je kompleksna i u igri je više čimbenika. Treba uzeti u obzir klasične čimbenike rizika za srčanožilne bolesti, a s druge strane depresija je povezana sa značajnim funkcionalnim poremećajima i neustrajnošću uzimanja preporučene terapije. Depresivni bolesnici manje su ustrajni u promjeni loših životnih navika npr. prestanku pušenja i smanjenju prekomjerne tjelesne težine i skloniji su neprovođenju preporučenih rehabilitacijskih programa. Depresija je prepoznata kao čimbenik rizika za kardiovaskularne bolesti dok je stres čimbenik rizika za depresiju i za kardiovaskularne bolesti. U kardiovaskularnih bolesnika depresija utječe na kliničke i psihološke ishode, a ima i negativan utjecaj na kvalitetu života i na radnu sposobnost bolesnika. Rezultati jedne meta-analize koja je uključila 30 studija pokazuju povećanje rizika za 30 % za buduće koronarne događaje u kardiovaskularnih bolesnika s depresijom. Depresija je prognostički čimbenik za akutni koronarni sindrom, a nakon akutnog koronarnog sindroma ona je čimbenik rizika za kardijalnu smrtnost. Prema literaturnim podacima otprilike 19 – 66 % bolesnika s akutnim koronarnim sindromom razvije depresivni ili anksiozni poremećaj. Prema istraživanju koje je provedeno prije nekoliko godina, od 121 bolesnika šest mjeseci nakon akutnog koronarnog sindroma njih 21,4 %  imalo je veliki depresivni poremećaj. Rezultati istraživanja pokazuju povezanost između depresije i fibrilacije atrija kao i ventrikulskih aritmija. Depresija se povezuje s inflamatornom i adrenergičnom aktivnošću, smanjenjem varijabilnosti srčanog ritma što može utjecati na pojavnost fibrilacije atrija. Depresija se također povezuje s autonomnom disfunkcijom, endotelnom disfunkcijom, povećanom agregacijom trombocita i povećanom sklonošću nastanka tromboze. Ustanovljena je povezanost između depresije i kardijalnog mortaliteta nakon infarkta miokarda. Osim što depresija negativno djeluje na kvalitetu života ona ima i negativan utjecaj na kardijalni morbiditet i mortalitet.

Ustanovljena je povezanost depresije s pušenjem cigareta, prekomjernim konzumiranjem alkoholnih pića, tjelesnom neaktivnošću, prekomjernim konzumiranjem hrane, pretilošću i povećanjem rizika za šećernu bolest tipa 2. Depresija utječe na pretilost, oksidacijski stres, inflamaciju i disfukciju mikrocirkulacije. Rezultati istraživanja pokazuju da je u skupini bolesnika s depresijom i kardiovaskularnim bolestima više pušača, više je neoženjenih i više je žena nego muškaraca. U svakodnevnoj kliničkoj praksi možemo imati bolesnike s depresijom koja se manifestira prije dijagnosticirane kardiovaskularne bolesti, a imamo i bolesnike kod kojih depresija nastaje nakon nastanka kardiovaskularne bolesti.

Očekujemo u skoroj budućnosti rezultate istraživanja o ulozi inflamacije, oksidacijskog stresa i oštećenja mikrocirkulacije kao mogućih poveznica između depresije i kardiovaskularnih bolesti.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Eksetamin

Esketamin u liječenju depresije otporne na liječenje

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNovo istraživanje pokazuje kako je esketamin u kombinaciji s inhibitorom ponovne pohrane serotonina (SSRI) i noradrenalina (SNRI) za depresiju otpornu na liječenje (TRD) bio je povezan sa značajno nižim stopama nekoliko štetnih ishoda u odnosu na esketamin uz selektivni inhibitor ponovne pohrane serotonina (SSRI). Prethodna istraživanja pokazala su da je esketamin u kombinaciji s bilo […]

Manične epizode

Istraživanje bipolarnog afektivnog poremećaja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Depresija

Depresija – molim savjet

Psihijatrijski simptomi

Precizna psihijatrija

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePodručje psihijatrije doživljava transformativni pomak prema preciznoj medicini, paradigmi koja prilagođava liječenje jedinstvenim karakteristikama pojedinih pacijenata. Ovaj pristup odražava napredak u područjima kao što su onkologija i kardiologija, gdje su precizni alati već revolucionirali skrb za pacijente. Cilj precizne psihijatrije bio bi identificirati podtipove psihijatrijskih poremećaja i prilagoditi tretmane koristeći mjerljive, objektivne podatke. Koristeći funkcionalni […]

Rapoloženje

Promjene moždanih struktura u osoba s depresijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStudija objavljena u časopisu Nature pokazuje kako moždana je mreža uključena u obradu nagrađivanja i obraćanje pažnje na podražaje znatno povećana kod osoba s depresijom, ostaje stabilna tijekom vremena, na nju ne utječu promjene raspoloženja te da se može otkriti već kod djece prije pojave simptoma depresije. Koristeći novu tehniku ​​mapiranja mozga, istraživači su otkrili […]

Depresija

Depresija, živci i terapija – molim Vaše stručno mišljenje

Iz iste kategorije

Kardiologija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]

Kardiologija

Je li Holter EKG s povremenim ekstrasistolama razlog za zabrinutost?

Kardiologija Depositphotos_234559870_L

Koronarna arterijska bolest – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija Depositphotos_10351537_L

Koronarna arterijska bolest – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSvjetski dan srca obilježava se svake godine 29. rujna s ciljem podizanja svijesti o kardiovaskularnim bolestima. To je globalni događaj koji okuplja pojedince, liječnike, medicinske sestre i zajednice diljem svijeta u provođenju preventivnih strategija putem edukacija, različitih događanja i kampanja kojima se informira javnost o kardiovaskularnim bolestima, rizičnim čimbenicima i važnosti prevencije. Aktivnosti tijekom Svjetskog […]

Kardiologija

Jesu li niski otkucaji srca u mirovanju normalni?

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRezistentna arterijska hipertenzija pojam je koji označava nemogućnost postizanja dobre kontrole arterijskog tlaka, odnosno održavanja vrijednosti arterijskog tlaka u mirovanju ispod 140/90 mmHg, unatoč liječenju s najmanje tri klase antihipertenzivnih lijekova (lijekova za snižavanje arterijskog tlaka) u maksimalno podnošljivim dozama. Neadekvatna kontrola arterijskog tlaka pritom treba biti potvrđena ambulantnim ili kućnim mjerenjima nakon što se […]

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 2.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNedavno je objavljen sustavni pregled i metaanaliza opservacijskih kohortnih istraživanja na ukupno 120.643 bolesnika sa srčanim zatajenjem. Ispitivani su glavni ishodi koji su uključivali ukupnu smrtnost i štetne kardiovaskularne događaje. Analizom rezultata istraživanja ustanovljen je složen odnos između razine arterijskog tlaka i nepovoljnih kardiovaskularnih ishoda kod bolesnika sa srčanim zatajenjem. Bolesnici sa zatajenjem srca i […]