Depresija i kardiovaskularne bolesti – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Učestalost depresije širom svijeta dramatično raste zadnjih godina. Prema izvješću Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) od prije nekoliko godina, oko 350 milijuna osoba u svijetu boluje od depresije.

Učestalost depresije širom svijeta dramatično raste zadnjih godina. Prema izvješću Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) od prije nekoliko godina, oko 350 milijuna osoba u svijetu boluje od depresije. U bolesnika s depresijom povećan je rizik za kardiovaskularne bolesti. Učestalost depresije u kardiovaskularnih bolesnika dva do tri puta je češća nego u općoj populaciji. Otprilike 15 – 30 % kardiovaskularnih bolesnika istovremeno ima depresiju. Depresija je oko dva puta češća u žena nego u muškaraca s kardiovaskularnom bolešću. Povezanost između depresije i kardiovaskularnih bolesti je kompleksna i u igri je više čimbenika. Treba uzeti u obzir klasične čimbenike rizika za srčanožilne bolesti, a s druge strane depresija je povezana sa značajnim funkcionalnim poremećajima i neustrajnošću uzimanja preporučene terapije. Depresivni bolesnici manje su ustrajni u promjeni loših životnih navika npr. prestanku pušenja i smanjenju prekomjerne tjelesne težine i skloniji su neprovođenju preporučenih rehabilitacijskih programa. Depresija je prepoznata kao čimbenik rizika za kardiovaskularne bolesti dok je stres čimbenik rizika za depresiju i za kardiovaskularne bolesti. U kardiovaskularnih bolesnika depresija utječe na kliničke i psihološke ishode, a ima i negativan utjecaj na kvalitetu života i na radnu sposobnost bolesnika. Rezultati jedne meta-analize koja je uključila 30 studija pokazuju povećanje rizika za 30 % za buduće koronarne događaje u kardiovaskularnih bolesnika s depresijom. Depresija je prognostički čimbenik za akutni koronarni sindrom, a nakon akutnog koronarnog sindroma ona je čimbenik rizika za kardijalnu smrtnost. Prema literaturnim podacima otprilike 19 – 66 % bolesnika s akutnim koronarnim sindromom razvije depresivni ili anksiozni poremećaj. Prema istraživanju koje je provedeno prije nekoliko godina, od 121 bolesnika šest mjeseci nakon akutnog koronarnog sindroma njih 21,4 %  imalo je veliki depresivni poremećaj. Rezultati istraživanja pokazuju povezanost između depresije i fibrilacije atrija kao i ventrikulskih aritmija. Depresija se povezuje s inflamatornom i adrenergičnom aktivnošću, smanjenjem varijabilnosti srčanog ritma što može utjecati na pojavnost fibrilacije atrija. Depresija se također povezuje s autonomnom disfunkcijom, endotelnom disfunkcijom, povećanom agregacijom trombocita i povećanom sklonošću nastanka tromboze. Ustanovljena je povezanost između depresije i kardijalnog mortaliteta nakon infarkta miokarda. Osim što depresija negativno djeluje na kvalitetu života ona ima i negativan utjecaj na kardijalni morbiditet i mortalitet.

Ustanovljena je povezanost depresije s pušenjem cigareta, prekomjernim konzumiranjem alkoholnih pića, tjelesnom neaktivnošću, prekomjernim konzumiranjem hrane, pretilošću i povećanjem rizika za šećernu bolest tipa 2. Depresija utječe na pretilost, oksidacijski stres, inflamaciju i disfukciju mikrocirkulacije. Rezultati istraživanja pokazuju da je u skupini bolesnika s depresijom i kardiovaskularnim bolestima više pušača, više je neoženjenih i više je žena nego muškaraca. U svakodnevnoj kliničkoj praksi možemo imati bolesnike s depresijom koja se manifestira prije dijagnosticirane kardiovaskularne bolesti, a imamo i bolesnike kod kojih depresija nastaje nakon nastanka kardiovaskularne bolesti.

Očekujemo u skoroj budućnosti rezultate istraživanja o ulozi inflamacije, oksidacijskog stresa i oštećenja mikrocirkulacije kao mogućih poveznica između depresije i kardiovaskularnih bolesti.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija shutterstock_2286749951

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minutePRAĆENJE : SURAĐUJTE SA SVOJIM ZDRAVSTVENIM TIMOM (kardiolog, obiteljski liječnik, medicinske sestre) Nakon akutne faze bolesti slijedi dugotrajno praćenje u cilju potpunog ozdravljenja i oporavka srca. Vaš liječnik će vam navesti termine kontrola i pretraga koje trebate obavljati tijekom ozdravljenja. Tijekom praćenja oporavka možete očekivati sljedeće: Redovite kontrolne preglede-kardiolog će vas pozvati na kontrolu već […]

Kardiologija

Jesu li ekstrasistole na Holteru prepreka za bavljenje sportom u 71. godini?

Kardiologija shutterstock_2689946553

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Kardiologija shutterstock_2128011083

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 4 minute

Kardiologija

Je li Holter EKG nalaz s čestim ventrikularnim ekstrasistolama zabrinjavajući ako nema simptoma?

Kardiologija shutterstock_2235802125

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKAD JE POTREBNO POTRAŽITI MEDICINSKU POMOĆ? Važno je prepoznati kad su simptomi ozbiljni. Navest ćemo simptome, koji ukoliko se pojave, zahtijevaju da odmah pozovete hitnu pomoć ili odete u hitnu službu najbliže bolnice: Bol u grudima koja ne prolazi, osobito ukoliko se širi u ramena, vrat ili donju čeljust. Ona može biti znak upalnog mioperikardijalnog […]

Kardiologija shutterstock_2499183421

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute2025.g. Europsko kardiološko društvo objavilo je Kliničke praktične smjernice za bolesnike oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa. To je dokument koji jasno, praktično i jezgrovito objašnjava uzroke i simptome bolesti, postupke dijagnosticiranja, liječenja i oporavka od miokarditisa i/ili perikarditisa. U tom dokumentu obrađene su i preporuke o dnevnim aktivnostima i posebne skupine bolesnika kao što su […]

Kardiologija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]