Benigna paroksizmalna položajna vrtoglavica (BPPV)

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Kako je već navedeno u prethodnom tekstu na ovom portalu u kliničkoj praksi vertiginozni sindrom se dijeli na tzv. periferni i središnji (centralni)…

Kako je već navedeno u prethodnom tekstu na ovom portalu u kliničkoj praksi vertiginozni sindrom se dijeli na tzv. periferni i središnji (centralni). Periferni uzroci vrtoglavice dominiraju u kliničkoj praksi i obuhvaćaju oko 80% slučajeva, a među njima je najčešća benigna paroksizmalna položajna vrtoglavica (BPPV).

S obzirom da u kliničkoj praksi dominira periferni vertigo, a unutar njega na BPPV otpada gotovo polovica svih slučajeva, onda je jasno da se radi o vrlo čestoj problematici. Prema dostupnim anketnim podatcima, učestalost BPPV u općoj populaciji u cjeloživotnom razdoblju na razini je 2,4%. Jednogodišnja prevalencija BPPV-a povećava se s dobi i sedam puta veća je u starijih od 60 godina, u usporedbi s onima u dobi od 18 do 39 godina. BPPV se češće javlja u žena nego u muškaraca u svim dobnim skupinama, u omjeru 2:1 do 3:1.

Zašto nastaje BPPV?

Najčešće se pripisuje nakupinama, „ostatcima“ (tzv. debris) kalcija u polukružnom kanalu unutrašnjeg uha (najčešče stražnjem), poznatom kao kanalitijaza. Ti „ostaci“ u kanalu uzrokuju neprikladno kretanje endolimfe (tekućine) s linearnim ubrzanjima, kao što je gravitacija, i uzrokuje pogrešan osjećaj vrtnje kada se glava pomiče s obzirom na gravitaciju što sve u konačnici kod oboljelog izazivaju osjećaj naglo nastale snažne vrtoglavice pri određenim pomacima tijela i glave.

BPPV je u najmanje trećine svih slučajeva idiopatski, odnosno, ne može mu se precizno utvrditi uzrok. Drugi mogući razlozi BPPV-a su; prethodne ozljede glave, primjerice trzajne ozljede, operacija uha, oslabljena cirkulacija unutarnjeg uha i sl.

Koje su kliničke osobitosti BPPV?

Osobe s BPPV-om imaju povremene vrtoglavice koje traju minutu ili manje. Epizode su izazvane specifičnim vrstama pokreta glave, kao što je gledanje prema gore u stojećem, sjedećem ili ležećem položaju, pri naglom ustajanju ili lijeganju u krevet, odnosno, prilikom okretanju u krevetu. Osjećaj vrtoglavice može biti povezan s blagom mučninom i povraćanjem, a sluh je očuvan. Osobe s BPPV obično nemaju druge neurološke smetnje. Ipak, kod nekih oboljelih postoji podatak o prethodnom oštećenju (ozljedi) unutarnjeg uha. Približno polovica pacijenata žali se na neravnotežu između napada, čak i nakon uspješnog liječenja.Kad bolesnici postanu svjesn da im određeni pokret izazove vrtoglavicu tada počnu kočiti vratne mišiće i hodaju „kao roboti“ što posljedično dovodi do boli u vratu a to potom dovodi do pogrešne dijagnoze degenerativnih promjena vratne kralježnice i opsežne radiološke obrade. Nadalje vrlo često ti simptomi se pripisuju „lošoj cirkulaciji“ zbog čega se rade nepotrebna ultrazvučna obrada vratnih krvnih žila.  

Kako se postavlja dijagnoza BPPV-a?

Za razliku od većine drugih uzroka vrtoglavice, za postavljanje dijagnoze BPPV-a dovoljno je kvalitetno prikupiti anamnestičke podatke (pojava vrtoglavice pri specifičnim pokretima ili promjenama položaja glave i tijela) uz specifični klinički pregled. Naime, za postavljanje dijagnoze BPPV-a potrebno je izvesti tzv. Dix-Hallpike test ili manevar. Tijekom tog testa se naglim promjenama položaja glave pokušava izazvati tzv. nistagmus (titranje očiju – ritmički, nevoljni trzajevi očnih jabučica) i vrtoglavica. Karakteristično je da vrtoglavica nastupa s nekoliko sekundi latencije.

Kako se liječi BPPV?

Najbolja stvar kod BPPV je činjenica da kako za njegovu dijagnozu nije potrebna sofisticirana dijagnostička obrada koja je često i teško dostupna, tako i za liječenje nisu uopće potrebni lijekovi! Liječenje se provodi u pravilu nastavno na postavljanje dijagnoze, odnosno, nakon Dix-Hallpike testa tzv. Eppleyjevim postupkom kojim se različitim, točno određenim manipulacijama tijelom i glavom, omogućuje degradacija i eliminacija prethodno opisanih „kalcijskih ostatka“ u kanalima unutrašnjeg uha čime se ponovno uspostavlja normalan tijek endolimfe u kanalima unutrašnjeg uha i prekidaju „pogrešni“ signali prema mozgu koji su izazivali vrtoglavicu! Karakteristično je za taj tip vrtoglavica da se može ponavljati tijekom života.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Neurologija shutterstock_2220055561

Kako živjeti s „mental fog-om“?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Neurologija shutterstock_2302169179

Mental fog

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Neurologija shutterstock_2693028373

Život s benignim fascikulacijskim sindromom

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBenigni fascikulacijski sindrom je neurološko stanje koje prvenstveno karakteriziraju spontani, nevoljni trzaji mišića (fascikulacije) koji se javljaju u različitim dijelovima tijela. Iako trzaji mogu biti trajni i uznemirujući, benigni fascikulacijski sindrom nije povezan s progresivnim oštećenjem živaca ili slabošću mišića na način na koji su to ozbiljne bolesti motornih neurona. Benigni fascikulacijski sindrom može se […]

Neurologija

Što znači nalaz opsežnog kalcifikata falksa cerebri na MR-u mozga i može li biti povezan s glavoboljama i dvoslikama?

Neurologija shutterstock_217560982

Benigni fascikulacijski sindrom (BFS)

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteBenigni fascikulacijski sindrom (BFS) je neurološko stanje karakterizirano upornim trzajima mišića (fascikulacijama). Iako klinički tijek nije progresivan, može uzrokovati značajnu patnju i tjeskobu kod oboljelih, uglavnom zbog sličnosti sa simptomima ozbiljnih neuroloških poremećaja poput bolesti motornih neurona. Što su fascikulacije?Fascikulacije su nevoljne kontrakcije mišićnih vlakana koje su vidljive ispod kože. Nastaju kada se živčana stanica […]

Neurologija

Kako živjeti s afazijom

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Neurologija

Što znače nalazi kortikalne atrofije i organske cerebralne disfunkcije kod mlađe osobe s poremećajima pamćenja?

Neurologija shutterstock_238670959

Afazija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute