Fantomska bol

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Fantomska bol je termin poznat stoljećima u medicini, a podrazumijeva bol koju osjeća osoba u području dijela tijela ili organa koji više fizički ne postoji….

Fantomska bol je termin poznat stoljećima u medicini, a podrazumijeva bol koju osjeća osoba u području dijela tijela ili organa koji više fizički ne postoji.

Nedostatak uda najčešće je posljedica amputacije kod bolesnika sa šećernom bolesti, oštećenom cirkulacijom ili posljedicom neke traume. Također, bol se može javiti i kod bolesnika kod kojeg je iz različitih razloga odstranjen neki drugi dio tijela kao što je  dojka, oko, jezik i sl. Nekad se vjerovalo se da je taj fenomen isključivo psihološke prirode, međutim, danas se zna da nastaje kao posljedica reorganizacije mozga i kralježničke moždine. Još davne 1551. francuski vojni kirurg Ambroise Pare prvo je opisao da „bolesnici kojima je učinjena amputacija dugo vremena osjećaju bol u amputiranom dijelu uda“. Sam pojam „fantomskog uda“ uveo je američki neurolog Silas Weir Mitchell 1871. g.

Smatra se da najmanje 80% ljudi osjeća fantomsku bol u određenom razdoblju po amputaciji, a čak 90-95% bolesnika neposredno po amputaciji. Intenzitet boli i duljina trajanja boli je različita i varira od pojedinca do pojedinca. S obzirom da je bol subjektivni fenomen potreban je detaljan razgovor s bolesnikom. Bolesnici opisuju različite senzacije: od osjećaja da je dio tijela koji nedostaje teži, da se pomiče, osjećaju vrućinu, pečenje i žarenja u dijelu tijela koji ne postoji ili imaju osjećaj da se ud koji je amputiran s vremenom skratio.

Karakteristike fantomske boli su sljedeće:

1. javlja se unutar prvih nekoliko dana po amputaciji,

2. nije konstantna već se javlja povremeno,

3. obično se javlja nakon amputacije udaljenih dijelova tijela kao što su stopala ili potkoljenica,

4. bol se može opisati kao pulsirajuća, žareća, gnječeća,

5. bolesnik ima osjećaj da mu je dio tijela koji nedostaje stavljen u neudoban položaj,

6. bol može biti provocirana promjenom vremena, pritiskom na preostali dio uda ili emocionalnim stresom.

Sam mehanizam nastanka fantomske boli nije u potpunosti razjašnjen, međutim, neuroradiološke metode tipa magnetske rezonance (MR) i pozitron emisijske tomografije (PET) pokazuju aktivaciju u dijelu mozga koji je odgovoran za amputirani ud u vrijeme kad bolesnik javlja bol. Današnje teorije govore da u bolesnika s amputiranim dijelovima tijela dolazi do promjene neuroanatomskih putova i reorganizacije mozga.

Bolesnici s većim rizikom za razvoj fantomske boli su oni koji su imali bol u dijelu tijela koji je amputiran i prije amputacije, oni koji imaju boli u „bataljku“ te bolesnici kod kojih postoji disfunkcija proteze.

Ne postoji dijagnostička metoda kojom se fantomska bol može verificirati nego se dijagnoza postavlja na temelju detaljno uzete anamneze i kliničkog pregleda.

Postoje različite metode liječenja fantomske boli. Lijekovi izbora u liječenju fantomske boli su triciklički antidepresivi i antiepileptici tipa karbamazepina, okskarbamazepina i pregabalina. Doze lijekova potrebno je individualno prilagoditi bolesniku.

Farmakološko liječenje može se kombinirati s drugim mogućnostima liječenja kao što su  različite fizikalne metode tipa transkutane električne nervne stimulacije (TENS), biofeedback terapija, terapija ogledalom i akupunktura. U nekih bolesnika metode izbora su minimalno invazivne metode tipa lokalne aplikacije analgetika i/ili steroida te stimulacija kralježnične moždine. Ukoliko su iscrpljene sve mogućnosti liječenje dostupne su i neurokirurške metode tipa duboke moždane stimulacije.

S obzirom da fantomska bol uz novonastali gubitak dijela tijela značajno ugrožava kvalitetu života bolesnika, treba ju shvatiti ozbiljno te je neophodno individualizirati i optimalizirati  liječenje svakog pojedinog bolesnika.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Tenzijska glavobolja

Tenzijska glavobolja

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteGlavobolje su jedan od najčešćih neuroloških poremećaja koji pogađaju ljude svih dobnih skupina. Tenzijska glavobolja najčešća je vrsta glavobolje, iako je često u sjeni dramatičnijih oblika poput migrene ili klaster glavobolje. Unatoč svojoj naizgled benignoj prirodi, tenzijske glavobolje mogu značajno utjecati na kvalitetu života, radnu produktivnost i psihičko blagostanje. Tenzijska glavobolja često se opisuje kao […]

Cluster glavobolja

Cluster glavobolja

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteCluster glavobolja je primarna glavobolja iz skupine trigeminalnih autonomnih cefalalgija za koju su karakteristični napadaji u nakupinama (eng. cluster) s tendencijom periodičkog ponavljanja nakon slobodnog intervala. To znači da se glavobolja javlja svakodnevno, obično u noćnim satima kroz nekoliko tjedana ili mjeseci, nakon čega prestaje te se ponavlja ciklički u slično doba godine. Poznata je […]

Mozak

Mogu li imati tumor na mozgu zbog glavobolja?

Neurološko stanje

Benigna intrakranijalna hipertenzija

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBenigna intrakranijalna hipertenzija je neurološko stanje karakterizirano povećanim intrakranijalnim tlakom bez prepoznatljivog uzroka kao što je tumor, hidrocefalus ili strukturna abnormalnost mozga. Nastaje kada se cerebrospinalna tekućina (CSF), tekućina koja štiti leđnu moždinu i mozak, nakuplja. Pritisak se povećava u mozgu i optičkom živcu. Unatoč tome što se naziva “benignim”, stanje može dovesti do značajnog […]

Cijepljenje

Prehlada, gripa ili korona – pitanje je sad…

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRazlika između gripe, prehlade i COVID-19 Zima donosi često obolijevanje od sezonskih bolesti poput prehlade, gripe i COVID-19. Iako dijele mnoge simptome, važno je znati prepoznati razlike kako biste na vrijeme reagirali i spriječili komplikacije. Prehlada Prehlada je zarazna infekcija gornjih dišnih puteva koja zahvaća nos, grlo, sinuse i dušnik. Uzrokuje je više od 200 […]

Migrena

Migrena i terapije – što mi savjetujete

Iz iste kategorije

Neurologija

Što znači disritmički EEG s povremenim zašiljenim valovima bez paroksizama?

Neurologija

Liječenje boli u mišićima

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBol u mišićima je multifaktorsko stanje koje može nastati zbog raznih fizioloških, okolišnih i čimbenika načina života. Razumijevanje mehanizama boli u mišićima ključno je za učinkovito liječenje. Liječenje boli u mišićima ovisi o njezinu uzroku kao i o tome radi li se o akutnoj ili kroničnoj boli. Dok se mnogi slučajevi, pogotovo akutne boli, rješavaju […]

Neurologija

Bol u mišićima

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBol u mišićima (mialgija)Bol u mišićima, ili mialgija, uobičajeno je stanje koje pogađa ljude svih dobnih skupina. Uzroci su različiti i mogu varirati od blage nelagode nakon fizičkog napora do simptoma ozbiljnijih bolesti. Bol u mišićima može značajno utjecati na kvalitetu života, pokretljivost i svakodnevno funkcioniranje. Pravodobno otkrivanje uzroka boli u mišićima ključno je i […]

Neurologija

Lezija peronealnog živca

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Neurologija

Što znači nalaz malacije u mozgu i hipoplastičan A2 segment na MR angiografiji?

Neurologija

Spinalni hemangiom

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSpinalni hemangiom predstavlja benigni tumor kralježnice koji se sastoji od krvnih žila. Većina ljudi nema simptome te se obično slučajno pronađu tijekom izvođenja slikovnog testa iz drugog razloga. Spinalni hemangiom obično nije ozbiljno stanje. Mogu se javiti komplikacije koje su bolne u vidu​​lomova kostiju ili kompresije živaca. Koliko su česti spinalni hemangiom? Procjenjuje se da […]

Neurologija

Fokalna kortikalna displazija

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteFokalna kortikalna displazija malformacija je kortikalnog razvoja i značajan uzrok epilepsije rezistentne na lijekove, osobito u djece. Obilježen je lokaliziranim abnormalnostima u kortikalnoj arhitekturi. Predstavlja niz kliničkih manifestacija i postavlja izazove u dijagnozi i liječenju. Napredak u molekularnoj genetici djelomično je razjasnio patogenezu fokalne kortikalne displazije. Studije sugeriraju heterogenu etiologiju koja uključuje višestruke genetske čimbenike […]

Neurologija

Okcipitalna neuralgija

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteOkcipitalnu neuralgiju karakterizira probadajuća, pulsirajuća ili kronična bol nalik električnom udaru u gornjem dijelu vrata, stražnjem dijelu glave i iza ušiju, obično na jednoj strani glave. Ovo stanje nastaje zbog iritacije ili ozljede okcipitalnih živaca, koji prolaze od vratne kralježnice do tjemena. Obično nastaje zbog kompresije, uklještenja ili iritacije ovih živaca. Obično se javlja u […]