Danas smo svjedoci velikh lista čekanja na neke pretrage kao što s ultrazvuk vratnih krvnih žila, magnetska rezonanca mozga, elektroencefalografija (EEG) što dovodi do pitanja da li svaki bolesnik…
Danas smo svjedoci velikh lista čekanja na neke pretrage kao što s ultrazvuk vratnih krvnih žila, magnetska rezonanca mozga, elektroencefalografija (EEG) što dovodi do pitanja da li svaki bolesnik s glavoboljom treba učiniti opsežnu obradu. Ono što je nephodno znati je da glavobolja može biti bolest ili simptom u sklopu neke druge bolesti i s obzirom na to dijele se na primarne i sekundarne glavobolje. Primarne glavobolje nastaju zbog funkcijskih poremećaja mozga (migrena, tenzijska i cluster glavobolja) i čine 90 % ukupnog broja glavobolja, a sekundarne glavobolje samo su simptom neke druge bolesti poput tumora mozga, moždanog udara, infekcije i dr. U bolesnika s glavoboljom osobito bitno je uzeti detaljnu anamnezu jer će se u velikom broju slučajeva na temelju detaljnog razgovora i kliničkog pregleda postaviti dijagnoza primarnih glavobolja. Radi diferencijalne dijagnoze glavobolje ključno je upoznati se s karakteristikama glavobolje, pitati ga koji dio glave boli, koliko traje bol, u koje doba dana ili noći se javlja te da li postoje pridruženi simptomi tipa mučnine, povraćanja, crvenila i suzenja iz oka ili neke druge specifičnosti glavobolje Osobito je bitno pitati bolesnika da li ima krvnog srodnika s glavoboljom s obzirom da su primarne glavobolje nasljedne. Većina bolesnika s kojima se susrećem dolazi s opsežnom obradom i jedno od glavnih pitanja je „svi nalazi su u redu a zašto mene boli glava i dalje“ što je potvrda da se u većine bolesti radi o primarnoj glavobolji kod koje obrada nije potrebna.
Često indicirana pretraga u obradi glavobolja je EEG te je preporuka Američke neurološke akademije da EEG ne treba koristiti u potreban u rutinskoj obradi bolesnika s glavoboljom. Indiciran je jedino u bolesnika s pridruženim simptomima koji sugeriraju epileptičku ataku kao što je atipična aura ili gubitak svijesti. U praksi se često susrećem s bolesnicima koji su zabrinuti zbog „promijenjenog „ EEG i sumnje na epilepsiju kojeg uopće nije niti trebalo učiniti. Također izuzetno puno bolesnika naručuje na na ulttazvuk krvnih žila glave i vrata što ima smisla jedino u bolesnika sa sumnjom na moždani udar, tranzitornu ishemijsku ataku ili kod traume glave i vrata dok u obradi glavobolja ta pretraga je nepotebna. Na kliničaru je da procjeni da li je neophodno i u kojem roku je potrebno učiniti neuroradiološku obradu tipa kompjutoriziranu tomografiju (MSCT) mozga ili magnetsku reznancu (MR) mozga te pretragu za prikaz krvnih žila mozga MSCT angiografiju ili MR angiografiju. Apsolultne indikacije za žurnu neuroradiološku obradu bolesnika s glavoboljom su slijedeće: 1. glavobolja (koja nije migrena s aurom) + promijenjen neurološki status (npr. žarišni neurološki deficit tipa slabija ruka i noga, ispad osjeta, smetnje govora, bolesnik koji „koči vrat“, bolesnik koji ima promijenjene kognitivne funkcije (tipa pospanosti, usporenosti) 2. “glavobolja kao nikad do sada»- izuzetno jaka, naglo nastala glavobolja 3. znakovi povišenja intrakranijskog tlaka (mučnina, povraćanje, edem papile) 4. glavobolja + prva epileptička ataka. Također postoje i relativne indikacije za neuroradiološkom obradom što znači da pretragu nije potrebno učiniti istog trena a to su 1. bolesnik s ranije poznatom glavoboljom koja je postala sve češća i sve jačeg intenziteta 2. glavobolja uvijek na istoj strani ili mjestu 3. novonastala glavobolja (do nedavno bolesnik nije imao glavobolju) u bolesnika s malignom bolesti ili HIV-om 4. novonastala glavobolja u bolesnika starijeg od 50 godina 5. kronična dnevna glavobolja (glavobolja koja je prisutna više od 15 dana mjesečno).
Detaljan razgovor i neurološki pregled „zlatni su standard“ u postavljanju ispravne dijagnoze i jedini način da se bolesnika adekvatno počne liječiti.
27.2.2018
