Koža i zima

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Dolaskom hladnijeg vremena tipičnog za zimu koža se mora prilagoditi na niske temperature. Ova prilagodba je različita od osobe do osobe i često vezana uz spol, načine života i životnu dob.

 Dolaskom hladnijeg vremena tipičnog za zimu koža se mora prilagoditi na niske temperature. Ova prilagodba je različita od osobe do osobe i često vezana uz spol, načine života i životnu dob. U prilagodbi na vanjske uvjete koži pomažu osjetilna tjelešca koji su kao maleni detektori u koži koji otkrivaju različite senzacije i informacije šalju u centre u mozgu.

Koža je vrlo kompleksan organ i sadrži osjetilna tjelešca za dodir, te završetke živaca kojima osjećamo toplinu, hladnoću i bol. Osjet hladnoće vrlo je važan tijekom hladnog doba godine jer štiti od pothlađivanja i potiče da se osjećamo ugodno. U koži postoje dvije vrste termičkih receptora: za toplo i za hladno. Završetci živaca za toplinu smješteni su u dubljim dijelovima kože, a za hladnoću u površnijem sloju kože i ima ih oko 500 000.

 Receptori za toplo aktiviraju se pri povećanju temperature kože – kada  temperatura kože postane veća od 30°C (osobito djeluju pri temperaturi od 39-40°C), a za hladno pri smanjenju temperature – kada je temperatura  manja od normalne (36°C), pri 25-27°C.

Osjetna područja za toplo i hladno  međusobno su povezana, ali i odvojena osjetna područja za registraciju promjena u temperaturi okoline. Da li ćemo osjetiti toplo ili hladno ovisi o temperaturi podražaja, i u manjoj mjeri o temperaturi kože. Osjetna tjelešca za hladno najviše su zastupljena na leđima, prsima oko struka a najmanje na tabanima. Ako u isto vrijeme podražimo i tople i hladne receptore osjetit ćemo samo toplinu. Ukoliko se temperatura kože povisi iznad 44°C ili snizi ispod 17°C aktiviraju se receptori za bol.

Pojedine osobe različito reagiraju na hladnoću, a tome može pogodovati odgoj od ranog djetinjstva jer u pojedinim zemljama djeca u školu i u zimsko vrijeme idu u hlačicama i dokoljenicama dok je to u nekim zemljama potpuno neprihvatljivo.

Pojedine osobe vrlo teško podnose niske temperature i mogu reagirati ozeblinama ruku i nogu ili lica te razvijati i alergiju na hladnoću kada nastaje osip po cijelom tijelu. Alergija na hladnoću pripada u fizikalne urtikarije i najčešća je kao oblik fizikalne urtikarije. Preosjetljivost na hladnoću javlja najčešće već u mlađoj dobi ovo se može primijetiti već u djece i adolescenata Može ju potaknuti izlaganje hladnom zraku, vjetru, vodi ili predmetima. Promjene na koži nastaju nekoliko minuta nakon kontakta s hladnoćom i mogu upućivati da se radi o alergiju na hladnoću ako nastaje lokalno crvenilo, oticanje i svrbež kože, oticanje usnica nakon što se jede hladna hrana, oticanje  ruku ili nogu, te teže reakcije kada nastaje oticanje usnica, ždrijela ili gubitak svijesti. Tijekom zime najčešće se alergija na hladnoću očituje na otkrivenim dijelovima tijela kao što je lice i šake, pa nakon izlaska van nastaje crvenilo i svrbež kože. Osim alergijske reakcije na hladnoću koža može reagirati ozeblinama pri čemu je izloženi dio tijela hladan i plavičast, mogu nastati mjehuri i nekroza tkiva. Kod nastalih ozeblina tijelo se mora postepeno utopljivati  i ne trljati i naglo utopljivati. Mogu se primjenjivati masti za ozebline kao gotovi pripravak ili se može napraviti u kućnoj radinosti gdje su sastojci karite maslac i eterična ulja.

Tijekom zime potrebno je nositi odgovarajuću toplu odjeću i obuću, te izbjegavati nagla i duga izlaganja niskim temperaturama.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Ljuskanje kože shutterstock_718245847

Alkohol i koža

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAlkohol može djelovati na kožu iznutra, putem konzumacije, ili izvana, kroz kozmetičke proizvode koji ga sadrže. Poznato je da alkohol negativno utječe na zdravlje jer uzrokuje ovisnost, oštećenja jetre te različite probleme s mentalnim zdravljem. Budući da je riječ o toksinu s vrlo malom hranjivom vrijednošću, alkohol može štetno djelovati na mnoge organe, mijenjati funkciju […]

Iritacija shutterstock_2606608265

Iritacije kože uzrokovane hladnoćom

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteHladnije vrijeme i niže temperature mogu snažno utjecati na kožu i uzrokovati različite promjene. Koža je kod pojedinih osoba različito osjetljiva na hladnoću; burnije mogu reagirati djeca, ali i osobe starije životne dobi. Pojedine manifestacije javljaju se na otkrivenim dijelovima kože, poput lica i ruku, no ponekad se promjene potaknute hladnoćom mogu pojaviti i na […]

Varicella zoster Depositphotos_13851285_L

Kako na koži prepoznati Herpes zoster

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteVirusne infekcije kože imaju raznolik oblik i bitno ih je prepoznati. Ponekad se na koži može javiti crvenilo praćeno osjećajem peckanja i bolovima uz vidljive mjehuriće, pa se može posumnjati da se radi o herpes zosteru. Premda opekotine kože uzrokovane toplinom ili, primjerice, kontaktom s gusjenicama mogu izgledati kao crvenilo s mjehurićima, kod herpes zostera […]

Koža

Što može biti dugotrajna kožna promjena koja svrbi i ne prolazi mjesecima?

Lijepa koža Depositphotos_149029145_L

Vitamini i lijepa koža

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteVitamini su od velike važnosti za zdravlje i ljepotu kože. Kako bi se to postiglo, pomaže raznolika i pravilna prehrana, no u ubrzanom tempu života vrlo često se obroci preskaču ili su jednoliki i nedovoljno hranjivi. Voće i povrće nisu dovoljno zastupljeni kao svakodnevni dio obroka, već se sporadično nađu na tanjuru, a proteinski dio […]

Koža

Koliko dugo se mogu uzimati antihistaminici kod ponavljane koprivnjače i oticanja usana?

Iz iste kategorije

Dermatologija shutterstock_1509612893

Androgenetska alopecija kod muškaraca

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Dermatologija shutterstock_2306094187

Androgenetska alopecija kod žena

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Dermatologija

Što može uzrokovati dugotrajne sistemske simptome nakon rizičnog spolnog odnosa uz uredne nalaze?

Dermatologija Depositphotos_701545836_L

Zašto se kortikosteroidne kreme ne smiju dugo i neograničeno primjenjivati na koži lica?

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Dermatologija Depositphotos_85160984_L

Što su urođeni madeži?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteMadeži mogu nastajati tijekom života, ali se mogu opaziti već nakon rođenja i tada se nazivaju urođeni ili kongenitalni madeži. Prema nekim statistikama javljaju se u 0,2% do 2% novorođenčadi, odnosno kod jedne od stotinu beba. Mogu biti različitih veličina: mali – do 1,5 cm srednje veliki – od 1,5 do 20 cm veliki – […]

Dermatologija Depositphotos_172076624_L

Infekcije kože u sportaša

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSvaki oblik sportske aktivnosti, bilo profesionalne ili rekreativne, postavlja određene zahtjeve pred kožu. Budući da je koža zaštitni omotač tijela, njezina je očuvanost ključna za cjelokupno zdravlje. Kako su sportske aktivnosti različite, tako i zahtjevi koje postavljaju za tijelo i kožu variraju. Koža je pri tome posebno izložena riziku zbog ozljeda, znojenja, uske sintetičke odjeće, […]

Dermatologija

Što mogu značiti bjelkaste točkice na koži penisa koje ne prolaze unatoč terapiji i nejasnoj dijagnozi?

Dermatologija Depositphotos_443658506_L

Razlika između natisaka i virusnih bradavica na stopalima

Vrijeme čitanja članka: 2 minute