Anksiozni poremećaji (DSM-5) – 9. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Posljednji u skupini anksioznih poremećaja prema DSM-5 klasifikaciji jest anksiozni poremećaj zbog drugog zdravstvenog stanja…

Anksiozni poremećaj zbog drugog zdravstvenog stanja

Posljednji u skupini anksioznih poremećaja prema DSM-5 klasifikaciji jest anksiozni poremećaj zbog drugog zdravstvenog stanja, a da bi se postavila dijagnoza ovog poremećaja moraju biti zadovoljeni sljedeći dijagnostički kriteriji:

  1. panični napadi ili anksioznost dominiraju kliničkom slikom
  2. prisutni su dokazi iz anamneze, tjelesnog pregleda ili laboratorijskih nalaza da su smetnje direktna patofiziološka posljedica drugog zdravstvenog stanja
  3. ove se smetnje ne mogu bolje objasniti drugim psihičkim poremećajem
  4. ove se smetnje ne javljaju isključivo tijekom delirija
  5. ove smetnje uzrokuju klinički značajnu patnju ili oštećenje u socijalnom, radnom ili drugim značajnim područjima funkcioniranja.

Glavna karakteristika ovog poremećaja jest anksioznost koja je klinički značajna, a čiji nastanak se na najbolji način može objasniti time da drugo zdravstveno stanje svojim fiziološkim djelovanjem dovodi do nastanka ovih smetnji. Navedeno se temelji na tjelesnom pregledu, anamnezi ili laboratorijskim pretragama. Važno je isključiti druge psihičke poremećaje koji bi mogli izazvati iste ili slične simptome kako bismo mogli znati da je upravo određeno zdravstveno stanje izazvalo pojavu ovih simptoma. Dakle, da bi se potvrdila dijagnoza ovog poremećaja potrebno je učiniti laboratorijske procjene i zdravstvene pretrage koje potvrđuje postojanje zdravstvenog stanja koje može izazvati anksioznost, a to zdravstveno stanje mora prethoditi pojavi anksioznosti.

Diferencijalno dijagnostički moramo isključiti delirij, mješovitu prezentaciju simptoma (npr. raspoloženje i anksioznost, anksiozni poremećaj prouzročen psihoaktivnom tvari ili lijekom, anksiozni poremećaj koji nije posljedica poznatog zdravstvenog stanja, anksiozni poremećaj zbog bolesti, poremećaj prilagodbe, simptome anksioznosti koji mogu biti vezani uz neki drugi psihički poremećaj (npr. shizofrenija, anoreksija nervoza) te drugi specificirani ili nespecificirani anksiozni poremećaj.

Veliki je broj zdravstvenih stanja u sklopu kojih se javlja anksioznost – neurološke bolesti (npr. neoplazme, epilepsije, vestibularna disfunkcija, encefalitis), kardiovaskularne bolesti (npr. kongestivno zatajenje srca, plućna embolija, aritmije), endokrine bolesti (npr. hipertiroidizam, feokromocitom, hipoglikemija, hiperadrenokortikolizam), respiratorne bolesti (npr. pneumonija, kronična opstruktivna plućna bolest, astma), metabolički poremećaji (npr. manjak vitamina B12, porfirija).

 Tijek ovog poremećaja slijedi tijek one tjelesne bolesti koja je zapravo primarni uzrok, odnosno koja se nalazi u podlozi. Kod starijih ljudi važno je uzeti u obzir da oni mogu kronične tjelesne bolesti, a anksiozni poremećaj može se razviti neovisno od toga.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija shutterstock_265901405

Sigurnost novijih psihijatrijskih lijekova kod starijih odraslih osoba

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Psihijatrija shutterstock_2655273413

Liječenje depresije nakon moždanog udara

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Psihijatrija shutterstock_2678864681

Liječenje depresije ključno je za oporavak od fibromialgije

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteIstraživanje koje je vodio Kuo-Wei Lee, iz Tajvana, objavljena je u siječnja 2026. godine u časopisu Seminars in Arthritis and Rheumatism, navodi kako su pacijenti s novodijagnosticiranom fibromialgijom koji su imali izražene simptome depresije i anksioznosti, imali su teži oblik bolesti i slabiji odgovor na početno liječenje od onih bez izraženih simptoma. Kod tih je […]

Psihijatrija

Može li metilfenidat pomoći kod tjeskobe i problema s koncentracijom?

Psihijatrija shutterstock_2491661303

Prekomjerno pijenje – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Psihijatrija

Je li višegodišnje uzimanje antidepresiva razlog za prekid terapije i kako ga sigurno provesti?

Psihijatrija shutterstock_2489297309

Prekomjerno pijenje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteJasno je da konzumacija alkohola donosi određenu potencijalnu štetu. Jedan od boljih primjera je možda pregled krvnog tlaka. Unos alkohola povećava krvni tlak, a podaci pokazuju kako se radi o prilično linearnom odnosu. Magnituda nije odviše velika, recimo radi se o sistoličkom tlaku manjem od 10 mm Hg čak i na gornjoj granici. No, za […]

Psihijatrija shutterstock_718245883

Prekomjerno pijenje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteMjesec siječanj bio je posvećen javnozdravstvenoj akciji pod nazivom „Suhi siječanj“, a odnosio se na konzumaciju alkohola. Glavno pitanje koje se postavljalo i na koje se pokušalo odgovoriti jest koliko je zapravo u redu popiti jer je često prisutna zbunjenost oko unosa alkohola dok poruke često bude vrlo različite. Prema Američkim prehrambenim smjernicama od 2020. […]