Anksiozni poremećaji (DSM-5) – 8. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Simptomi panike ili anksioznosti se jave kad osoba uzme taj lijek ili tijekom sustezanja od njega, a kada ga prestane uzimati simptomi se uglavnom smanje ili povuku nakon nekoliko dana do tjedana, obično do mjesec dana…

Anksiozni poremećaji prouzročeni psihoaktivnom tvari/lijekom

Psihoaktivne tvari ili lijekovi također mogu dovesti do pojave anksioznih smetnji, no da bismo dijagnosticirali anksiozni poremećaj koji je uzrokovan psihoaktivnom tvari ili lijekom prema DSM-5, moraju biti zadovoljeni sljedeći kriteriji: 

  • panični napadi ili anksioznost dominiraju kliničkom slikom
  • postoje dokazi iz anamneze, tjelesnog pregleda ili laboratorijskih nalaza iz obje dolje navedene točke: a) simptomi kriterija A razvili su se tijekom ili ubrzo nakon intoksikacije psihoaktivnom tvari ili sustezanjem od nje ili nakon izlaganja lijeku,b) dotična psihoaktivna tvar/lijek mogu izazvati simptome Kriterija A,
  • ova se smetnja ne može bolje objasniti anksioznim poremećajem koji nije prouzročen psihoaktivnom tvari/lijekom. Takvi dokazi neovisnog anksioznog poremećaja mogu uključivati sljedeće: simptomi prethode početku uporabe psihoaktivne tvari/lijeka; simptomi traju znatan vremenski period (npr. oko mjesec dana) nakon prestanka akutnog sustezanja ili ozbiljne intoksikacije; ili postoje drugi dokazi koji upućuju na postojanje neovisnog anksioznog poremećaja prouzročenog ne-psihoaktivnom tvari/lijekom (npr. povijest ponavljajućih epizoda vezanih uz ne-psihoaktivnu tvar/lijek),
  • ova se smetnja ne javlja isključivo tijekom delirija,
  • ova smetnja uzrokuje klinički značajnu patnju ili oštećenje u socijalnom, radnom ili drugim važnim područjima funkcioniranja.

 
Ako panični napadi ili anksioznost dominiraju kliničkom slikom i klinički su značajni, postavit ćemo ovu dijagnozu, a ne dijagnozu intoksikacije psihoaktivnom tvari ili sustezanjem od psihoaktivne tvari.

Simptomi panike ili anksioznosti se jave kad osoba uzme taj lijek ili tijekom sustezanja od njega, a kada ga prestane uzimati simptomi se uglavnom smanje ili povuku nakon nekoliko dana do tjedana, obično do mjesec dana. Ako se radi o psihoaktivnoj tvari, simptomi panike ili anksioznosti moraju se razviti tijekom ili vlo brzo nakon intoksikacije psihoaktivnom tvari ili sustezanja.

Veliki je broj psihoaktivnih tvari ili lijekova koji mogu biti uzročnici ovih smetnji. Među njima se navode: alkohol, kofein, kanabis, inhalanti, fenilciklidin, drugi halucinogeni, stimulansi (uključivši kokain) te druge ili nepoznate psihoaktivne tvari. Isto tako panika ili anksioznost mogu biti vezani uz sustezanje od alkohola, opioida, sedativa, hipnotika i anksiolitika, stimulansa (uključivši kokain) te druge ili nepoznate psihoaktivne tvari. Anksiozne simptome mogu potaknuti anestetici i analgetici, simpatomimetici ili drugi bronhodilatatori, antikolinergici, inzulin, pripravci štitnjače, oralni kontraceptivi, antihistaminici, antiparkinsonici, kortikosteroidi, antihipertenzivi i kardiovaskularni lijekovi, antikonvulzivi, litij karbonat, antipsihotici i antidepresivi, teški metali i toksini (npr. organofosfatni insekticidi, nervni plinovi, ugljični monoksid, ugljični dioksid, hlapljive tvari kao što su benzin i boja).

Diferencijalno dijagnostički potrebno je isključiti intoksikaciju psihoaktivnom tvari i sustezanje od psihoaktivne tvari, anksiozni poremećaj koji nije prouzročen psihoaktivnom tvari/lijekom, delirij te anksiozni poremećaji zbog drugog zdravstvenog stanja.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija shutterstock_2229886135

Korištenje pametnih telefona i suicidalno ponašanje kod odraslih osoba s visokim rizikom od samoubojstva

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNovo provedeno istraživanje ukazuje na mogućnosti da kod odraslih osoba s visokim rizikom od samoubojstva, korištenje pametnih telefona kasno noću može biti povezano s povećanim rizikom od suicidalnih ideja i planiranja samoubojstva sljedeći dan. Aktivno korištenje tipkovnice, posebno usred noći, pokazalo je zaštitne učinke protiv suicidalnih ideja. Istraživači su u svom istraživanju ispitivali jesu li […]

Psihijatrija shutterstock_1053348299

Komplikacije poremećaja prehrane – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaOsobe s poremećajem prehrane također su imale šest puta veću vjerojatnost za razvoj osteoporoze, dvostruko veću vjerojatnost oboljenja od zatajenja srca i tri puta veću vjerojatnost za razvoj dijabetesa. Dijagnoza poremećaja prehrane također je utjecala na mentalno zdravlje, pri čemu su pacijenti imali sedam puta veću vjerojatnost za razvoj depresije i više od devet puta […]

Psihijatrija

Komplikacije poremećaja prehrane – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePosljedica poremećaja prehrane o kojima se govori u ovom članku prvenstveno žele ukazati na niz komplikacija povezanih s otkazivanjem organa, psihičkim poremećajima i preuranjenom smrtnošću. Naime, nova studija obavljena u časopisu British Medical Journal ukazuje kako su rizici od ozbiljnih tjelesnih bolesti, psihijatrijskih poremećaja i prerane smrti znatno povećani kod osoba s poremećajima prehrane nakon […]

Psihijatrija

Što znači dugotrajan osjećaj nestvarnosti sebe i tijela praćen strahom i panikom?

Psihijatrija Depositphotos_194660438_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaNovo područje istraživanja usmjereno je na crijevni mikrobiom i na to može li crijevna disbioza doprinijeti riziku od autizma. Navodi kako nekolicina studija pokazuju da postoji crijevna disbioza kod autizma te da je ona povezana sa simptomima autizma. No, ono što znamo jest da sve razlike u ponašanju moraju biti putem crijevnog mikrobioma ili interakcija […]

Psihijatrija

Kako reći prijateljici da psihoterapija koju pohađa možda nema učinka?

Psihijatrija Depositphotos_194660420_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteIstraživanja navode kako desetljeća visokokvalitetnih dokaza nisu pokazala da cjepiva uzrokuju autizam. Velika danska kohorta koja je uključila 657.461 djece nije pokazala povećani rizik od autizma nakon cijepljenja protiv ospica, zaušnjaka i rubeole (potpuno prilagođen HR, 0,93; 95% CI, 0,85-1,02), a nije bilo ni znakova kod djece s autističnom braćom i sestrama te drugih podskupina […]

Psihijatrija Depositphotos_194660194_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKliničari i istraživači nastavljaju se baviti tvrdnjama o podrijetlu autizma, koje su nedokazane, a i opovrgnute, u koje spadaju one da ponajviše cjepiva i prenatalna primjena acetaminofena mogu povećati rizik od ovih poremećaja. Mnogi stručnjaci za autizam i medicinska društva ističu kako porast prevalencije autizma i njegovi potencijalni uzroci još nisu u potpunosti razjašnjeni. Postavlja […]