Vrlo često u specijalističkim ambulantama urološke prakse viđamo bolesnike koji su upućeni urologu zbog boli locirane u području bubrega.
Radi se dakle o boli u lumbalnom (slabinskom) dijelu leđa, ispod rebara koja katkad zahvaća i prednji donji segment trbuha. Važno je, prilikom pojave takvih boli, utvrditi nekoliko činjenica koje u većini slučajeva vrlo pouzdano mogu razlučiti odakle takva bol potječe. U slabinskom području mogu se pojaviti boli koji svoje ishodište imaju u organima utrobe (visceralna bol) ali i boli čiji uzrok se nalazi u sustavu organa za kretanje (somatska bol).
U urološkoj praksi najčešće viđamo visceralnu bol koja se prezentira slikom bubrežne boli – bubrežna (renalna) kolika. Takva bol koja ima svoje ishodište u bubregu i/ili mokraćovodu je gotovo redovito praćena nizom popratnih pojava (ili samo nekima od njih) koje pak nastaju zahvaljujući aktiviranju autonomnog živčanog sustava. Tako se uz bubrežnu bol, kao tipičnog predstavnika visceralne boli, gotovo redovito pojavljuju naglašena mučnina sa ili bez povraćanja, bljedoća, znojenje, „lupanje srca“, ubrzano disanje i stalna potreba za kretanjem – motorički nemir.
Kratko i ubrzano disanje, kao posljedica visceralne bubrežne boli, zna katkad biti toliko intenzivno da čak može dovesti do prolaznog metaboličkog poremećaja elektrolita (prvenstveno kalcij) i kiselosti organizma. Takvo se stanje manifestira trncima i mišićnim grčevima koji najčešće zahvaćaju muskulaturu podlaktice i šake – tetanija. Bubrežna bol zbog kamenca je redovito jednostrana, a u slučaju da se bubrežna bol pojavljuje obostrano ona je najčešće mukla, kontinuirana, tupa poput bolnog pritiska i praćena značajno povišenom temperaturom – tada se radi o akutnoj upalni bubrega.
Najčešće uzrok opisanog stanja je mokraćni kamenac (konkrement) koji se spušta izvodnim kanalnom bubrega – mokraćovodom (lat. ureter) i tako dobodi do pojave bubrežne boli zvane kolika. Radi se o grčevitim bolima koje povremeno popuštaju pa opet jačaju. Širenje takve boli ovisi o veličini i lokalizaciji konkrementa. Ako je kamenac visoko u mokraćovodu (blizu bubrega) bol se najčešće neće značajnije širiti iz bubrežne (lumbalne, slabinske) regije. Međutim, kako se kamenac spušta mokraćovodom bol se širi iz bubrežne lože na prednju stranu trbušne stijenke. Kako spuštanje konkrementa napreduje bol se može širiti još niže u područje spolovila (u muškaraca prema testisu dok u žena može iradirati u vanjsko spolovilo). Kada se kamenac spusti sasvim nisko (pred mokraćni mjehur) bol se može odražavati i na unutrašnjoj strani bedra. Tada se obično pojavljuju i smetnje mokrenja iritativnog tipa – učestalo i urgentno mokrenje kao posljedica iritacije mokraćnog mjehura konkrementom.
Bubrežna kolika gotovo redovito dovodi do imperativnog kretanja. Bolesnici doslovno „kruže“ ambulantom, hodajući izvijaju tijelo držeći se jednom rukom upravo za slabinsku regiju. Visceralna bol koja pak ima svoje ishodište u organima smještenim unutar potrbušnice (lat.,peritoneum), a radi se npr. o žučnim bolovima, upali slijepog crijeva, bolima jajnika i sl., najčešće bolesnike tjera da zauzmu miran zgrčen položaj s privučenim nogama. Svako kretanje još pogoršava bol zbog istezanja potrbušnice. U takvom položaju visceralna bol ne prolazi ali je lakše podnošljiva.
Za razliku od visceralne boli somatska bol nije grčevitog karaktera i izrazito je ovisna o položaju i kretanju. Naime, bolesnik obično može naći položaj u kojem bol značajno popušta ili je nema a svaka naglai nekontrolirana kretnja dovodi ponovo do naglih bolova. Tipičan primjer takve boli je tzv. lumboishijalgija. Tada bol također nastaje i locira se u slabinskoj regiji ali, ukoliko se širi prema dolje, to je najčešće stražnjom stranom mišića stražnjice i na stražnju stranu natkoljenice. Uz somatske boli nikad nema mučnine, povraćanja, tahikardije, ubrzanog disanja i drugih pratećih pojava visceralne boli a ovisnost o položaju tijela je izrazita. Takvi bolesnici znaju spontano naći položaj u kojem bol gotovo prolazi ili pak značajno popušta – tzv. antalgički položaj. Somatska bol nastaje u zglobovima kralješnice, ligamentima i tetivnim hvatištima mišića te živcima koji izlaze iz leđne moždine kroz otvore među kralješcima. Somatska bol u sve odgovara boli istegnute tetive ili istegnutog hvatišta neke skupine mišića.
Analizirajući ovako vrijeme i način pojave boli, njezinu lokaciju, širenje, prateće pojave popu mučnine i povraćanja, znojenja, bljedoće, tahikardije, ubrzanog disanja i motoričkog nemira moguće je s velikom sigurnošću procijeniti izvor nastanka boli i time diferencirati radi li se o bolima koje svoje izvorište nalaze u trbušnim organima (visceralna bol) ili u sustavu organa za kretanje (somatska bol).
Detaljnjim daljnjim pretragama (fizikalni pregled bolesnika, sediment urina, ultrazvuk, rentgenska slika urotrakta) može se dokazati da se radi o konkrementu kao uzroku bolova. U slučaju dokazane bubržne boli koja nastaje zbog konkrementa nužna je primjena lijekova protiv boli, spazmolitika a izvrstan učinak pokazuje i primjena alfa-blokatora (Tamosin) čiji je zadatak opustiti mokraćavod tako da konkrement može brže i lakše izaći.
23.12.2015
