Endometralni polip

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Endometrij, kolokvijalno sluznica maternice, unutarnji je sloj stijenke uterusa, a njegova debljina ovisi o više čimbenika, od kojih su neki faza menstruacijskog ciklusa, životna dob, uzimanje nekih lijekova (na bazi hormona) i drugo.

Zato je, kod sumnje na promjene endometrija, ultrazvučni ginekološki pregled potrebno obaviti u adekvatnoj fazi menstruacijskog ciklusa, te u interpretaciji nalaza uzeti u obzir naprijed navedene čimbenike. Uzevši u obzir sve navedeno, kako se postupa kod postavljene dijagnoze endometralnog polipa i što to zapravo je, pojasnit ćemo u nastavku.

Zašto nastaje endometralni polip?

Etiopatogeneza endometralnog polipa (koji se može javiti kao solidan, ili kao polipoza) je multifaktorijalna, a kao najznačajniji čimbenik spominje se hormon estrogen. Većina endometralnih polipa su dobroćudni; svega 5% je (pre)maligno. Veća vjerojatnost malignog karaktera te tvorbe dovodi se u vezu s:

  • višom životnom dobi žene (menopauzalna, postmenopauzalna dob),
  • debljinom (visok BMI),
  • poremećajima menstruacijskog ciklusa, napose u kasnoj reproduktivnoj dobi (obilna i nepravilna vaginalna krvarenja),
  • uzimanjem nekih lijekova (npr. Tamoxifena zbog raka dojke, ili hormonskog nadomjesnog liječenja u menopauzi),
  • pozitivnom obiteljskom anamnezom (npr. Lynchovim ili Cowdenovim sindromom).

Koji su simptomi endometralnog polipa i koje su mogućnosti dijagnostike?

Endometralni polip ne stvara specifične simptome, no ako žena primijeti nešto od ovoga što ćemo nabrojati, potrebno se javiti nadležnom ginekologu, radi dijagnosticiranja problema:

  • nepravilni menstruacijski ciklusi,
  • dugotrajna i obilna menstruacijska krvarenja,
  • vaginalna krvarenja koja nisu redovna menstruacija,
  • vaginalno krvarenje u menopauzi,
  • nemogućnost zanošenja u reproduktivnoj dobi.

Sve nabrojeno zahtijeva ginekološki pregled (na ginekološkom stolu, u spekulima i bimanualni palpacijski) i ginekološki ultrazvučni pregled. Dodatne dijagnostičke metode su histeroskopija, endometralna biopsija i histerosonografija.

Kako se postupa kod postavljene sumnje/dijagnoze endometralnog polipa?

Iako je postotak malignih endometralnih polipa 5%, stav je da se svaki endometralni polip treba odstraniti. U tom smislu radi se kiretaža ili histeroskopija, prema procjeni ginekologa i dogovora s bolesnicom.

Eventualno, ako je žena generativne dobi, nema nikakve simptome ni neki od čimbenika rizika, a dijagnoza je postavljena tijekom rutinskog ginekološkog ultrazvučnog pregleda, u dogovoru s njom može se zauzeti stav “wait and see” – trenutno ne pristupiti odstranjenju polipa, preporučiti češće ultrazvučne kontrole i reagirati kod pojave nekih od naprijed nabrojenih simptoma.

Iza liječenja, tj. odstranjenja endometralnog polipa, ako se patohistološki dokaže benigna priroda tvorbe, posebnih uputa o daljnjem postupanju nema. Na pojavu endometralnog polipa ne može se preventivno djelovati, a kao i inače, preporučaju se redovite, preventivne ginekološke kontrole.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.