Fibrilacija atrija je jedna od najčešćih aritmija. U općoj populaciji prisutna je u manje od 1% stanovništva.
Pojavnost naglo raste u starijim dobnim skupinama, tako da u osoba iznad 65 godina raste na 5,9 %, a kod osoba iznad 80 god. čak na 10%.Polovina bolesnika s FA starija je od 75 godina. Bolesnici s FA imaju dvostruko veću smrtnost od onih s pravilnim radom srca (tj. sinus ritmom).
Fibrilacija atrija u prijevodu znači treperenje pretklijetki. Pretklijetka koja treperi ne obavlja svoju normalnu funkciju aktivnog punjenja klijetke. Na taj način FA uzrokuje veće ili manje narušavanje funkcije srca kao pumpe. Uz FA najčešće postoji i ubrzani i najčešće nepravilni rad klijetki (110-160/min), iako starije osobe mogu imati i nižu frekvenciju klijetki. Zaostajanje krvi u pretklijetkama koje se ne stežu, pogoduje stvaranju ugrušaka koji mogu prouzročiti veće ili manje začepljenje krvne žile putujućim ugruškom (emboliju-koja se u 75 % slučajeva dešava u mozgu ). Najčešće mjesto stvaranja ugruška je lijeva pretklijetka ,odnosno njen dio koji se zove aurikula).
Kod nekih se bolesnika FA atrija nađe slučajno pri rutinskim snimanjima EKG-a,dakle izvjestan (manji) broj bolesnika je bez simptoma. Većina bolesnika doživljava FA kao ubrzani rad srca,zapuhu u naporu,zamor,malaksalost ili omaglicu. Ubrzani rad klijetki praćen je povećanom potrošnjom kisika u srčanom mišiću, pa bolesnici mogu imati i napade angine pektoris.
Najčešći uzroci FA su: bolest srca kao posljedica povišenog krvnog tlaka (hipertenzivna bolest srca), srčano žilna bolest srca (ishemijska bolest srca), slijede bolesti srčanih zalistaka, te bolesti srčanog mišića (kardiomiopatije). FA se javlja i uz neke “ nesrčane“ bolesti od kojih je najčešći poremećaj u radu štitne žlijezde. Fibrilaciju atrija mogu uzrokovati i neki otrovi (toksini) kao na pr. prekomjerno uživanje alkohola (poznato pod imenom“vikend aritmije“).
FA može biti iznenadna (paroksizmalna) – to je ona fibrilacija koja u roku od 1-2 dana (najkasnije do 48 sati) spontano prijeđe u pravilan ritam(sinus ritam). Ako se to ne dogodi (nakon 48 sati) tada prelazi u postojeću FA (perzistentnu). Ona se može konvertirati (preobratiti) u pravilan ritam(sinus ritam) lijekovima, odnosno elektrokardioverzijom ( putem struje). Što fibrilacija dulje traje i što je veća lijeva pretklijetka to ju je teže konvertirati u sinus ritam. Ako se izgubi mogućnost konverzije u sinus ritam tada fibrilacija postaje trajna (permanentna).
Cilj liječenja kod FA je:
- Pokušati gdje je to moguće vratiti sinus ritam
- Ukoliko je uspostavljen sinus ritam, tada ga nastojati održati što dulje
- Tamo gdje nismo uspjeli postići sinus ritam, regulirati frekvenciju klijetki
- Prevenirati tromboembolijske incidente
Načini liječenja FA su medikamentozna terapija (tj liječenje lijekovima) a postoje i nefarmakološki načini liječenja kao što je elektrokardioverzija (liječenje putem struje, bilo da se radi o hitnim ili planiranim postupcima). Kod nekih se oblika FA radi radiofrekventna ablacija, kod nekih se koristi elektrostimulacija, a ponekad se, iako rjeđe liječi kirurškim putem.
Posebni naglasak kod FA je prevencija tromoembolijskih komplikacija. Postoji velika incidencija moždanog udara kod bolesnika koji imaju FA, a iznosi oko 5%, ali se smatra da je postotak daleko veći jer se zna da postoje i takozvani klinički „ nijemi“ moždani udari. Postoje bolesnici s visokim rizikom za tromboembolije, a to su: osobe ženskog spola, osobe starije od 75 god, osobe s povišenim krvnim tlakom, bolesnici sa srčano žilnom bolesti, bolesnici sa srčanim zatajivanjem, dijabetičari (šećerna bolest), te bolesnici koji su već preboljeli moždani udar. Takve osobe moraju trajno uzimati antikoagulantnu terapiju (lijekove koji blokiraju proces zgrušavanja,tj. koagulacije) i na taj način smanjuju vjerojatnost nastanka ugruška. Najčešće dosada rabljeni preparat je varfarin čije je uzimanje skopčano s čestim vađenjima krvi i određivanja INR-a, a poradi adekvatnog doziranja lijeka (tzv praćenje)
Danas nam stoje na raspolaganju novi oralni antikoagulansi koji se mogu koristiti kao alternativa varfarinu, ali kod njih nije potrebno praćenje. Kod bolesnika s valvularnom bolešću (bolest srčanih zalistaka) i dalje ostaje primijena varfarina.
23.12.2015