Profilaktička obostrana mastektomija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Zanimanje za pojedine dijagnostičke ili terapijske postupke naročito poraste kada o tome progovore osobe iz javnog života, koje su inače, iz raznih razloga zanimljive medijima, osobe o kojima često čitamo u periodičnim tiskovinama.

Podijeljena mišljenja izazvala je glumica Angelina Jolie, kada je obznanila kako se u svibnju 2013. podvrgnula obostranoj profilaktičkoj mastektomiji, obostranom odstranjenju zdravih dojki i ugradnji implantata. Žene koje nemaju opterećenu anamnezu po pitanju raka dojke mahom su izražavale zgražanje, one druge divljenje, zbog hrabrosti. I zgražanje.

Je li profilaktička obostrana mastektomija opravdana i kada? Je li tim postupkom u potpunosti uklonjen rizik od raka dojke? Ima li ovaj zahvat komplikacija?

Evo što struka kaže o ovome:

Profilaktička obostrana mastektomija može smanjiti (ne ukloniti) rizik od raka dojke za 90-95% u žena: s jakom obiteljskom anamnezom raka dojke i/ili jajnika

Jako opterećena obiteljska anamneza raka dojke znači:

  1. pojavu raka dojke u majke, sestre i/ili kćeri prije 50-te godine života ili pojavu raka dojke ili jajnika u više članova obitelji,
  2. dijagnosticiran lobularni karcinom in situ uz pozitivnu obiteljsku anamnezu raka dojke i
  3. provedeno zračenje pluća zbog nekog drugog malignoma (npr. Hodgkinova limfoma):
  • s mutacijama gena BRCA1 i BRCA2, ili
  • s mutacijama nekih drugih gena povezanih s rakom dojke, kao što su TP53 i PTEN.

U žene u koje je dijagnosticiran rak jedne dojke može od koristi biti profilaktičko odstranjenje i druge dojke. U žena koje nisu pod visokim rizikom od pojave raka dojke (nisu ni u jednoj od gore navedenih skupina) profilaktička obostrana mastektomija neće imati predmnijevani učinak.

Koje su moguće komplikacije ovog zahvata?

  • Pojava raka u ostatkom tkivu dojke. Naime, obostranom profilaktičkom mastektomijom ponekad ipak nije odstranjeno svo tkivo dojke, koje je najčešće smješteno u torakalnom zidu, na kirurški nepristupačnom mjestu, a čije se stanice također mogu maligno mijenjati.
  • Psihičke promjene koje mogu imati utjecaj na samopoštovanje i samosvijest žene. Žena koja je pred odlukom o profilaktičkoj obostranoj mastektomiji treba biti upućena i na još neke momente o kojima, naravno, razmišlja, ali ipak se sve do iza operacije to čini daleko: doživljaj vlastitog tijela, seksualnost, materinstvo, itd. Zbog ovoga je ponekad potreban i razgovor s psihologom.
  • Uobičajene i moguće komplikacije koje mogu pratiti bilo koji kirurški zahvat mogu pratiti i ovu operaciju, kao što su infekcija, limfedem, potreba za reoperacijom; mogu se javiti i komplikacije povezane s implantatima (položaj, veličina, reakcija organizma na strano tijelo-odbacivanje) i drugo.

Odluka za ili protiv ovog zahvata nikako nije jednostavna. Jednom učinjena obostrana profilaktička mastektomija je konačno stanje, iza toga nije moguć povratak na staro. Zato prije konačne odluke o ovom radikalnom zahvatu treba uzeti u obzir sve navedeno, kao i druge mogućnosti prevencije, kao što su kontrole u kraćim razmacima nego se uobičajeno preporučaju (ultrazvučni pegledi, mamografija i magnetska rezonanca), te medikamentozna, kemoprofilaksa.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Spavanje

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta 5. Shizofrenija Za razliku od prethodno navedenih psihijatrijskih poremećaja, spavanje nije temeljna značajka shizofrenije. Međutim, problemi sa spavanjem, uključujući poteškoće s uspavljivanjem i prosnivanjem (održavanjem sna bez buđenja) te smanjenu kvalitetu sna, česti su kod oboljelih od shizofrenije, iako ne postoje sustavni epidemiološki podaci o prevalenciji poremećaja spavanja u ovoj populaciji. Dodatna vrsta problema sa […]

Testis

Nespušteni testis

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Testisi se, tijekom embrionalnog razvoja, stvaraju u retroperitoneumu i to u visini bubrega. Slijedi proces spuštanja testisa, (lat. – descensus testis) na njihovo mjesto u mošnjama (lat. – scrotum). To spuštanje se odvija krajem osmog mjeseca embrionalnog (intrauterinog) razvoja kada se testisi trebaju spustiti u skrotum tako da se muška beba rodi s oba testisa […]

Urin

Derivacija urina

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Ovdje ćemo navesti neke podatke općenito o značenju pojma derivacije urina kao i kirurškim mogućnostima njezine izvedbe. Pojam derivacije urina načelno označava izvođenje mokraćnog sustava na neko neprirodno mjesto pa je iz toga jasno da je kirurški postupak derivacije urina gotovo uvijek nužda, a ne izbor. Sam način izvedbe derivacije možda dijelom može biti izbor […]

Namirnice

Ako imam Chronovu bolest smijem li konzumirati ove namirnice?

Inzulinska rezistencija

Upućuju li ovi nalazi na inzulinsku rezistenciju?

ZS

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Iz iste kategorije

Ginekologija

Placenta praevia – dijagnostika i liječenje

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Osnovni simptom nisko nasjele posteljice je krvarenje, najčešće u drugoj polovici trudnoće. No, svako krvarenje potkraj drugog i početkom trećeg tromjesečja trudnoće ne znači da je u pitanju nisko nasjela posteljica, ona samo sudjeluje u 20 % slučajeva. Najčešće je krvarenje nepoznatog uzroka (u 45% slučajeva), potom aburpcija (odljuštenje) posteljice u 30 % slučajeva. Ostali […]

Ginekologija

Ima li potrebe za kontracepcijom?

Ginekologija

Placenta praevia

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Što je placenta praevia? Kada se placentacija i razvoj posteljice smjesti na donjem djelu maternice (donji uterini segment) te se tako posteljica nalazi između vrata maternice i ploda. Tako da zapravo blokira ili možemo reći sprječava rađanje djeteta. Takvo smještena posteljica može potpuno ili djelomično prekrivati donji uterini segment. Razlikujemo četiri stupnja: Pojavnost nasjele posteljice […]

Ginekologija

Uloga posteljice u trudnoći

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Placenta ili posteljica je organ koji nastaje u trudnoći i tijekom trudnoće vrši vrlo važnu ulogu. Normalan razvoj posteljice je preduvjet normalnog razvoja trudnoće u našoj vrsti Homo sapiens (umni čovjek). U prilog tome govori podatak da oko 65 % zametaka propada u razdoblju kada nije moguće otkriti trudnoću. Kako u ranom razdoblju trudnoće, tako […]

Ginekologija

Ventrikulomegalija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Ventrukulomegalija je proširenje lateralnih moždanih komora. Obično se dijagnosticira na rutinskom ultrazvučnom pregledu (fetal anomaly scan) od 18 do 22 tjedna gestacije, a učestalost pojavnosti je 1-2 na 1000 trudnoća. Ventrikulomegalija se uočava u poprečnom presjeku fetalne glavice koji je iznad razine presjeka gdje se mjeri biparijetalni promjer. Proširenje najčešće započinje u području stražnjih rogova […]

Ginekologija

Je li potrebna operacija jajnika i maternice?

Ginekologija

Malformacije središnjeg živčanog sustava fetusa

Vrijeme čitanja članka: 2 minute AKRANIJA je poremećaj u razvoju kostiju glave u fetusa. Poremećaj u razvoju plosnatih kostiju lubanje (neurokranija) – odsustvo svoda lubanje. Kosti neurokranija, odnosno plosnate kosti lubanje počinju sa osifikacijom (okoštavanjem) već potkraj prvog tromjesečja, tako da tada postaju vidljive, odnosno dostupne ultrazvučnoj dijagnostici. Ako se u tom gestacijskom dobu ultrazvukom ne vidi okoštala lubanja, postavlja […]

Ginekologija

Ciste korioidnog pleksusa fetusa u trudnoći (CPC)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Korioidni pleksus (latinski- plexus chorioideus), sastoje se od spleta krvnih žila koje su obložene ependimom, on oblaže krvne žile poput resica. Korioidni pleksus proizvodi cerebrospinalnu tekućinu. Ta tekućina oblaže mozak i kralježničku moždinu i struji kroz moždane komore. U čovjeka se u likvorskim prostorima nalazi 100 do 150 ml likvora. Tijekom 6-8 sati prosječno se […]