Smatra se kako pola svjetske ženske populacije zna iz osobnog iskustva što je to bolna menstruacija ili dismenoreja. Je li riječ o primarnoj ili sekundarnoj dismenoreji nije jednostavno odrediti bez primjerene dijagnostičke obrade.
Smatra se kako pola svjetske ženske populacije zna iz osobnog iskustva što je to bolna menstruacija ili dismenoreja (lat. Dysmenorrhoea). U nekih žena se dismenoreja javi ubrzo nakon menarhe (primarna dismenoreja), u drugih kasnije tijekom života (sekundarna dismenoreja).
Primarna dismenoreja nastaje zbog povišenja razine prostaglandina pred menstruacijsko krvarenje. Bol je najizraženija neposredno prije i prvog dana menstruacije, a kako menstruacija prolazi, tako se i bol smanjuje i nestaje. Tijekom života intenzitet boli se smanjuje i često iza poroda žena više ne pati od tog poremećaja.
Sekundarna dismenoreja u svojoj podlozi ima neko oboljenje reprodukcijskog sustava, primjerice endometriozu, adenomiozu, miome. Bol je najizraženija nekoliko dana pred menstruaciju, a kako menstruacija prolazi bol se pojačava i traje i iza završetka menstruacije.
Je li riječ o primarnoj ili sekundarnoj dismenoreji nije jednostavno odrediti bez primjerene dijagnostičke obrade. Zato se ženama koje pate od ovog poremećaja svakako preporuča odlazak na ginekološki pregled, pri čemu će s ginekologom najprije porazgovarati o njenom osobnom zdravstvenom stanju (osobna anamneza), s posebnim osvrtom na njeno ginekološko zdravlje (ginekološka ili reprodukcijska anamneza) i o zdravstvenom stanju njene uže obitelji (obiteljska anamneza). Uslijedit će ginekološki pregled na ginekološkom stolu (u spekulima i bimanualni palpacijski u žena koje imaju spolne odnose, a rektalni u žena koje nikada nisu imale spolne odnose) i ginekološki ultrazvučni pregled (vaginalnom sondom u žena koje imaju spolne odnose, a abdominalnom ili rektalnom sondom u žena koje nikada nisu imale spolne odnose). U nekim će slučajevima u sklopu dijagnostičke obrade biti potrebno obaviti i kirurški zahvat, dijagnostičku laparoskopiju. Dijagnostika je u pravilu zgotovljena rutinskim hematološko-biokemijskim pretragama (temeljne pretrage krvi). Pravilna dijagnoza temelj je uspješnog liječenja.
Liječenje može biti:
- medikamentozno (hormonski preparati i/ili nesteroidni analgetici; od pomoći ponekad mogu biti preparati vitamina B i magnezija),
- kirurško (opsega ovisnog o patološkom supstratu),
- promjena životnog stila (promjena prehrambenih navika, osiguravanje dovoljne količine sna, isključivanje od stresa i slično),
- kombinacija svega navedenoga.
Čest je slučaj da kada bol nije izrazito jaka žena neće potražiti stručnu pomoć. Najčešći oblici samopomoći uključuju razne načine utopljavanja (zamatanje u deku, pijenje mlakog čaja, tople kupke u kadi) i ostajanje u krevetu dan-dva.
Ponekad tu i tamo koja menstruacija može biti izrazito jaka (bol može uzrokovati nesvjesticu ili kolaps), ali ponekad ni to nije dovoljan razlog za potražiti stručnu pomoć. Tada najčešće hitna služba rješava akutnu situaciju.
Postavili bismo pitanje: Zašto uopće trpjeti bilo kakvu bol uz menstruaciju? Kada se pravovremenim reagiranjem i pravovaljanim postupanjem situacija može staviti pod kontrolu?
23.12.2015