Koja je optimalna dob za majčinstvo

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Reproduktivna dob žene traje od prve do zadnje menstruacije u njenom životu. Međutim, s obzirom na mnoge čimbenike, nije svaka dob tijekom reprodukcijskog razdoblja.

Reproduktivna dob žene traje od prve do zadnje menstruacije u njenom životu. Međutim, s obzirom na mnoge čimbenike, nije svaka dob tijekom reprodukcijskog razdoblja žene jednako pogodna, ili rizična glede trudnoće.
S medicinskog stajališta (što uključuje moguće rizike za dijete, opću kondiciju majke i njenu emocionalnu, psihičku i intelektualnu zrelost), idealan period za ostvarenje majčinstva je između 20-ih i 30-ih godina života.
U današnje vrijeme, više je pravilo nego rijetkost da žene iz raznih razloga odgađaju majčinstvo (dok se ne afirmiraju u poslovnom smislu, ne nađu „pravog“ partnera, ostvare prikladnu financijsku osnovu i drugo) do kasnijih reprodukcijskih godina. Ali isto tako, zbog sve veće samostalnosti mlađe generacije, sloboda svih vrsta, … u porastu su i maloljetničke trudnoće. Obje ove grupe trudnica zatijevaju posebnu prenatalnu skrb, jer svaku takvu trudnoću prate sasvim posebne moguće komplikacije.

Zašto je dob žene između 25-te i 35-te godine života idealna za majčinstvo?

  1. Menstrualni ciklusi uglavnom su pravilni, što najčešće podrazumijeva kako su i ovulacijski. Ako i kroz razuman period redovitih i nezaštićenih spolnih odnosa ne dođe do zanošenja, ima se dovoljno vremena za liječenje neplodnosti i pokušaje zanošenja iz postupaka medicinski potpomognute oplodnje. U kasnijoj reprodukcijoj dobi veća je vjerojatnost za potrebom medicinske oplodnje, a istovremeno je za očekivati i slabiji uspjeh tih postupaka.
  2. U toj je životnoj dobi manja vjerojatnost kompliciranja trudnoće nekim bolestima majke (npr. malignim, povišenim tlakom u trudnoći ili trudničkom šećernom bolešću i drugo). U ranijoj i kasnijoj reprodukcijskoj dobi žene češće se mogu očekivati neke od spomenutih, a i druge komplikacije, koje posljedično mogu imati i negativan utjecaj na sam tijek trudoće i razvoj ploda.
  3. Žena u ovom razdoblju života je u dobroj psihofizičkoj kondiciji, svakako boljoj nego u ranijim ili kasnijim godinama. To znači da će samu trudnoću lakše podnositi, a također i porod, bilo da će on biti vaginalni ili operativni (carskim rezom). Poslijeporođajni tijek (puerperij, babinje) također bi trebao proći bez značajnijih poteškoća. Isto tako, lakše će moći pratiti potrebe djece za raznim njihovim aktivnostima, a i jednostavnije će sklapati poznanstva s roditeljima prijatelja njihove djece, koji su ipak također najčešće u tim godinama.
  4. Rizici od kromosomskih abnormalnosti u djece majki ove životne dobi značajno su manji od onih u majki iznad 35 godina života. Neke kromosomopatije mogu se prenatalno dokazati (invazivnim metodama prenatalne dijagnostike-kordocentezom, biopsijom korionskih resica, ranom amniocentezom, koja se trudnicama iznad 35-te godine života svakako mora sugerirati, a hoće li buduća majka to htjeti učiniti ili ne ovisi samo o njoj), neke ne. Osim ovoga, u ovoj životnoj dobi trudnica manja je vjerojatnost i mnogih drugih komplikacija u trudnoći (primjerice prijevremenog porođaja, zastoja u rastu ploda i posljedično porođaja novorođenčeta manje porođajne težine za dob, rođenja mrtvorođenčeta itd.) i veća je vjerojatnost kako će sam porod biti vaginalni i bez komplikacija.

Koji bi bio zaključak?

Nabrojeno nam se činilo najznačajnije za spomenuti kada se razmatra optimalna životna dob žene za ostvarivanjem majčinstva.
Međutim, kako svi ljudi nisu isti, ne sazrijevaju istovremeno, nemaju iste prioritete u životu i tako dalje, optimalna životna dob za ženu za ostvarivanjem majčinstva je ona u kojoj se ona osjeća spremnom za tu ulogu. Uz napomenu kako treba shvatiti i prihvatiti moguća dobna ograničenja vezana uz kasniju reprodukcijsku dob.
Odgovorni roditelji nastojat će ostvariti potomstvo koje će odrastati u primjerenom okruženju, kada za to stvore optimalne uvjete. Ali to bi ipak trebalo biti u realnim granicama. U suprotnom se može desiti da se prema njihovom razmišljanju nikada ne stvore optimalni uvjeti za imanje djece, odnosno da se to dogodi u životnoj dobi kada ni medicina više ne može pomoći.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Bakterijska infekcija

Kad nam prisjednu jaja – salmonela i salmoneloza

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Što je salmonela? Salmonela, poznata i kao salmoneloza, je bakterijska infekcija koja uzrokuje proljev i bolove u trbuhu. Ova bakterija živi u probavnom sustavu životinja i ljudi, a najčešći oblik zaraze je putem kontaminirane hrane. To je jedan od najčešćih oblika bakterijskog trovanja hranom u svijetu. Simptomi salmonele Simptomi se mogu javiti nekoliko sati do […]

Jogurt

Zašto je mudro dodati žličicu meda u probiotički jogurt?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Dok će jedni reći da je med samo izvor jednostavnih šećera, ništa bolji od konzumnog bijelog šećera, drugi se kunu u njegova ljekovita svojstva. Kako to obično biva, istina je negdje između. U osnovi, med je mješavina fruktoze i glukoze u količini od oko 80% dok ostatak sastava čini voda i mala količina proteina, aminokiselina, […]

Bubreg

Ciste na bubrezima – koliko su opasne?

Bolest

Upalne bolesti crijeva

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Upalna bolest crijeva (UBC) je kronična, neizliječiva, imunološki posredovana upalna bolest probavne cijevi. Oboljeli od UBC se, vrlo često, moraju nositi sa dugotrajnom i kompliciranom bolešću koja izrazito degradira kvalitetu života, s pervazivnim simptomima koji ometaju rad, društvene odnose i životne aktivnosti. Razlikujemo dva osnovna oblika bolesti: ulcerozni kolitis (UC) i Crohnova bolest (CB). Dok […]

Bubreg

Prehrana za sniženje krvnog tlaka i bolje zdravlje bubrega i srca

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Unatoč stalnim naporima da se poboljša liječenje hipertenzije i smanje njezini štetni ishodi farmakološkim strategijama, kronična bubrežna bolest povezana s hipertenzijom i smrtnost od kardiovaskularnih bolesti rastu. Srčana bolest je glavni uzrok smrti kod osoba s kroničnom bubrežnom bolešću. Stručnjaci preporučuju da voće i povrće budu temeljni dio liječenja osoba s povišenim krvnim tlakom. Prehrana […]

Leukociti

Urinokultura – je li nalaz uredan?

Iz iste kategorije

Ginekologija

Uloga posteljice u trudnoći

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Placenta ili posteljica je organ koji nastaje u trudnoći i tijekom trudnoće vrši vrlo važnu ulogu. Normalan razvoj posteljice je preduvjet normalnog razvoja trudnoće u našoj vrsti Homo sapiens (umni čovjek). U prilog tome govori podatak da oko 65 % zametaka propada u razdoblju kada nije moguće otkriti trudnoću. Kako u ranom razdoblju trudnoće, tako […]

Ginekologija

Ventrikulomegalija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Ventrukulomegalija je proširenje lateralnih moždanih komora. Obično se dijagnosticira na rutinskom ultrazvučnom pregledu (fetal anomaly scan) od 18 do 22 tjedna gestacije, a učestalost pojavnosti je 1-2 na 1000 trudnoća. Ventrikulomegalija se uočava u poprečnom presjeku fetalne glavice koji je iznad razine presjeka gdje se mjeri biparijetalni promjer. Proširenje najčešće započinje u području stražnjih rogova […]

Ginekologija

Malformacije središnjeg živčanog sustava fetusa

Vrijeme čitanja članka: 2 minute AKRANIJA je poremećaj u razvoju kostiju glave u fetusa. Poremećaj u razvoju plosnatih kostiju lubanje (neurokranija) – odsustvo svoda lubanje. Kosti neurokranija, odnosno plosnate kosti lubanje počinju sa osifikacijom (okoštavanjem) već potkraj prvog tromjesečja, tako da tada postaju vidljive, odnosno dostupne ultrazvučnoj dijagnostici. Ako se u tom gestacijskom dobu ultrazvukom ne vidi okoštala lubanja, postavlja […]

Ginekologija

Tableta za dan poslije – kolike su šanse za trudnoću?

Ginekologija

Ureaplasma i trudnoća

Ginekologija

Ciste korioidnog pleksusa fetusa u trudnoći (CPC)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Korioidni pleksus (latinski- plexus chorioideus), sastoje se od spleta krvnih žila koje su obložene ependimom, on oblaže krvne žile poput resica. Korioidni pleksus proizvodi cerebrospinalnu tekućinu. Ta tekućina oblaže mozak i kralježničku moždinu i struji kroz moždane komore. U čovjeka se u likvorskim prostorima nalazi 100 do 150 ml likvora. Tijekom 6-8 sati prosječno se […]

Ginekologija

Probiotici i rak vrata maternice

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Anaerobne bakterije koje žive u rodnici te laktobacili, L.crispatus, L. gasseri i L. jensenii proizvode mliječnu kiselinu i H2O2 i tako stvaraju pH od 3,8 do 4,5. Tim se postiže kisela sredine koja služi kao zaštitni faktor i pridonosi zdravlju sluznice. Takav nizak pH, odnosno kisela sredina rodnice onemogućuje i sprječava rast drugih vrsta bakterija […]

Ginekologija

Probiotici i žensko zdravlje – 6. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute VULVOVAGINALNA ATROFIJA I PROBIOTICI Ulaskom žene u perimenopauzu smanjuje se funkcija jajnika. U postmenopauzi dolazi do pada razine steroidnih hormona, estrogena ali i androgena. U rodnici, mokraćnoj cijevi, mjehuru i mišićima dna zdjelice nalaze se estrogenski receptori tako da su ti organi vrlo osjetljivi na razinu hormona estrogena. Epitel (sluznica) tih organa u postmenopauzi postaje […]