Glavobolja je jedan od najčešćih simptoma s kojima se susrećemo u svakodnevnom životu. Pod glavoboljom se podrazumijeva bol u glavi, što se opet može razgraničiti na bol neurokranija i bol lica.
Glavobolja je jedan od najčešćih simptoma s kojima se susrećemo u svakodnevnom životu. Pod glavoboljom se podrazumijeva bol u glavi, što se opet može razgraničiti na bol neurokranija i bol lica. Neurokranija ugrubo podrazumijeva dio glave iznad crte obrve-vanjski ušni kanal-zatiljak, a bol glave ispod te crte.
Glavobolje možemo podijeliti na vaskularne glavobolje, tenzijske glavobolje, idiopatske i simptomatske glavobolje. Druga podjela dijeli ih na primarne, sekundarne-simptomatske i neuralgije. Primarne glavobolje su migrena, tenzijske glavobolje, cluster glavobolje, kronična paroksizmalna hemikranija i autonomne trigeminalne glavobolje.
Bol nastaje u onim strukturama glave koje imaju osjetne tj. senzitivne završetke za bol-završetke živaca. Kosti, meke moždane ovojnice i samo tkivo mozga nemaju mogućnost signalizacije boli, dok ostale strukture koža, potkožno tkivo, mišići i njihove ovojnice, perivost, zubi, oči, zubi, sluznice, sinusi, velike arterije i vene, dijelovi tvrde moždane ovojnice, osjetni moždani živci i korijeni, pripadajući gangliji imaju mogućnost signalizacije osjeta boli.
Najbitnije strukture za bol su trigeminalni sistem (ogranci petog moždanog živca, trigeminalni ganglion, trigeminalni kompleks jezgara moždanog debla), jezgre gornjih cervikalnih živaca te arterije moždanih ovojnica i drugih arterija glave i venske strukture, odnosno venski sinusi glave.
Vrlo često glavobolja je popratni simptom mnogih bolesti-sekundarne glavobolje. Većina ljudi povremene glavobolje prihvaća kao sastavni dio života. Istodobno, glavobolja je problem s kojim se liječnici najčešće susreću. Obraćaju im se bolesnici koje muči kronična glavobolja ili se javljaju zbog akutne, jake glavobolje s burnim početkom. Takva glavobolja je prijeteći simptom i može biti znak ozbiljnih i teških bolesti i takve je bolesnike potrebno hitno obraditi i zbrinuti.
Smatra se da 15-20% svih ljudi pati trajno ili češće povremeno od glavobolje. Pojava glavobolje najčešća je u drugoj životnoj dobi (između 25 i 65 godina života). Učestalost glavobolje osim o dobi, ovisi o spolu (žene češće pate od glavobolje), o sredini u kojoj osoba živi (češće su glavobolje u urbanoj populaciji i u populaciji razvijenog svijeta), te o zanimanju osobe (glavobolje su češće u osoba čije zanimanje zahtijeva boravak u zatvorenim prostorijama sa sjedenjem, psihičkim naporom i koncentracijom).
Bol u glavi može biti pulsirajuća bol (bolne senzacije sinkrone s pulsom), munjevita, kao sijevajući žigovi, neuralgična bol (bolna senzacija je vrlo jaka a ishodište je osjetni živac), tišteća, pritiskujuća bol i bol poput žarenja, paljenja (snažna bol, ishodište su joj simpatički ili parasimtpatički živci).
Liječnik će odrediti koja je glavobolja u pitanju na temelju uzimanja podataka od bolesnika koji se odnose na:
- nastanak boli,
- lokalizaciju – površinska ili dubinska,
- karakter glavobolje – pulsirajuća, munjevita, pritiskujuća, poput žarenja,
- vremensku distribuciju – trajna, periodična, progresivna, povremen,
- pridružene simptome -nesanica, trnjenje, motorički, senzorni ispadi,
- čimbenike koji pojačavaju bol ili ublažuju bol,
- učinak na svakodnevno funkcioniranje.
Potreban je i detaljan neurološki pregled.
Migrena
Migrena je funkcijska vaskularna paroksizmalna (iznenadna) glavobolja koja se javlja periodično i obično zahvaća polovicu glave pa govorimo o hemikraniji. Ona je jednostrana, pulzirajuća, u području sljepoočnica. Veliki dio migrena je nespecifičan tako da se 41 % pacijenata žali na obostranu bol a 50 % vremena bol nije pulsirajuća. Lokalizacija može biti i atipična – vrat, područje nosa, područje sinusa.
Smatra se da od migrene pati 10% ukupne populacije, posebice osobe srednje životne dobi. Žene pate od napadaja migrene češće od muškaraca, u odnosu najmanje 3:2. Učestalost javljanja migrenskih napadaja vrlo je različita, može se javiti i do nekoliko puta mjesečno, a u pojedinih bolesnika tek nekoliko puta tijekom života. Napadaji migrene povremeno su u svezi s mjesečnicama, pa i menopauzom, stresom, uzimanjem alkohola, klimatskim promjenama.
Tipični napad migrene sadrži prodromalni stadij, simptome aure, napad same glavobolje i postdromalnu fazu.
Prodromi podrazumijevaju psihološke (depresija, euforija, hiperaktivnost, pospanost, nemir, poremećaji govora) i opće simptome (ukočenost vrata, želja za hranom, osjećaj hladnoće, opća slabost, proljev ili konstipacija, žeđ, pojačano mokrenje ili retencija). Traju od 2 sata do 2 dana.
Napad migrene može biti s aurom i bez nje.
Aura traje 15 minuta do 60 minuta prije glavobolje. Ona je vidne, osjetne ili motoričke prirode. Javljaju se bljeskovi pred očima, djelomični gubitak vidnog polja, trnci oko nosa i usta, preosjetljivost na mirise.
Nakon aure, javlja se tupa, pulsirajuća, unilateralna glavobolja, jakog intenziteta, traje od 8 do 24 sata. Praćena je preosjetljivošću na svjetlo i zvuk i povraćanjem. Pacijent je blijed, s kolobarima oko očiju, podbuhlim licem, razdražljiv.
Migrena može biti i bez aure. Tada je sličnog karaktera i napad počinje obično ujutro,
Od lijekova u liječenju migrene na prvom mjestu su selektivni agonisti 5HT1 receptora-triptamini, zatim antidepresivi, antiepileptici, opioidni analgetici, kortikosteroidi, lokalni anestetici i neopioidni analgetici. U sprečavanju novih napada migrene koriste se antiepileptici.
Tenzijska glavobolja
Još se naziva i glavobolja zbog kontrakcije mišića, neurotična, stresna. Može biti epizodijska, koja traje više od 15 dana mjesečno, a barem je 10 napadaja sa slijedećim simptomima- traje 30 minuta do 7 dana, obostrana je, difuzna, tipa pritiska, stezanja, blagog ili umjerenog intenziteta. Može biti kronična koja traje barem 15 dana kroz 6 mjeseci, istih karakteristika ali slabijeg intenziteta od epizodijska. Ne povećava ju fizički napor, nema mučnine, povraćanja, foto ili fonofobije. Ne ometaju ju svakodnevne aktivnosti, obično je povezana uz klimatske promjene, često praćena depresijom, anksioznošću, lupanjem srca, punoćom abdomena.
U terapiji tenzijske glavobolje koriste se analgetici, anksiolitici, miorelaksanti, antidepresivi.
Cluster glavobolja
Ili glavobolja u nakupinama ili kronična paroksizmalna, dolazi u serijama (klasterima) poslije kojih je miran period. Javlja se jednostrana, jaka, probadajuća bolnost, u području oka, iznad oka ili sljepoočno od 15 do 180 minuta. Prate ju simptomi afekcije autonomnog živčanog sustava (crvenilo oka, suzenje, znojenje, upala nosne sluznice, otok i spuštena vjeđa na toj strani. 80 % pacijenata su muškarci, pušači, oko 30. godine, ambiciozne osobe.
U terapiji ove glavobolje bitna je inhalacija kisika a od lijekova triptamini.
Trigeminalna neuralgija
Neuralgije su jedinstvena skupina neuroloških bolesti koje zahvaćaju živce glave i vrata. Trigeminalna neuralgija je najčešća. Javlja se iznad 50 godine, češće u žena. Bol je iznenadna, jaka, neizdrživa, oštra, žareća ili probadajuća, traje od nekoliko sekundi do 2 minute. Bol je lokalizirana u jednim ili više područja inervacije V. moždanog živca (u području jagodica i donje čeljusti). Uz bol javlja se refleksni grč mišića i lica na toj strani.
Liječenje neuralgija provodi se medikamentima i to antiepilepticima, antidepresivi, miorelaksanti, analgetici. Postoje i nemedikamentozne metode liječenja i to mikrovaskularna dekompresija, balonska kompresija, radiofrekvencijska rizotomija, glicerolska rizotomija te radiokirurško liječenje.
23.12.2015
