Fizička aktivnost može smanjiti rizik pojave arterijske hipertenzije

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Poznato je da fizička aktivnost ima brojne korisne učinke na naše zdravlje. Jedan od korisnih učinka fizičke aktivnosti je smanjenje rizika pojave arterijske hipertenzije.

Poznato je da fizička aktivnost ima brojne korisne učinke na naše zdravlje. Jedan od korisnih učinka fizičke aktivnosti je smanjenje rizika pojave arterijske hipertenzije. Rezultati meta-analize koja je obuhvatila 13 prospektivnih studija pokazuju smanjenje rizika pojave arterijske hipertenzije u osoba koje provode rekreacijsku fizičku aktivnost jačeg ili srednjeg intenziteta. U 13 prospektivnih studija iz Sjeverne Amerike, Europe i Azije bilo je uključeno 136 846 ispitanika. U ispitivanje bili su uključeni ispitanici koji nisu imali arterijsku hipertenziju na početku ispitivanja. Srednje vrijeme praćenja bilo je 9,6 godina. Arterijska hipertenzija definirana je kao sistolički krvni tlak od 140 mmHg ili više i/ili dijastolički krvni tlak od 90 mmHg ili više. Tijekom praćenja arterijska hipertenzija dijagnosticirana je u 15 607 ispitanika. Rezultati ispitivanja pokazali su da što je veći intenzitet fizičke aktivnosti to je veće smanjenje rizika pojave arterijske hipertenzije. Osobe koje provode rekreacijsku fizičku aktivnost jačeg intenziteta imaju najveće smanjenje rizika pojave arterijske hipertenzije.

U nekih osoba prevladava mišljenje da je za očuvanje zdravlja dovoljna fizička aktivnost na radnom mjestu tj. profesionalna fizička aktivnost. Međutim, takvo je mišljenje pogrešno. Rezultati studija pokazuju da nema značajne povezanosti između profesionalne fizičke aktivnosti i smanjenja rizika nastanka arterijske hipertenzije. Razlog tome je što profesionalne tjelesne aktivnosti uključuju dizanje teških predmeta, duže stajanje i ponavljanje poslova tijekom radnog dana. Rekreacijske fizičke aktivnosti karakterizirane su dinamičkim kontrakcijama većih mišićnih skupina s povećanjem metabolizma cijelog tijela i povećanjem minutnog volumena srca sa sposobnošću prilagodbe tijekom odmaranja.

Zbog toga je vrlo važno u preporukama za promociju fizičke aktivnosti naglasiti razliku između profesionalne i rekreacijske fizičke aktivnosti.

Rekreacijska fizička aktivnost srednjeg i jačeg intenziteta povezana je s manjim rizikom pojave arterijske hipertenzije. Smanjenje rizika nije ustanovljeno u skupini ispitanika koji su provodili redovitu rekreacijsku fizičku aktivnost niskog intenziteta.

Međutim, postavlja se pitanje kako rekreacijska fizička aktivnost može smanjiti rizik pojave arterijske hipertenzije. U moguća objašnjenja ovog pozitivnog učinka rekreacijske fizičke aktivnosti spada smanjenje tjelesne težine, utjecaj na ukupnu perifernu vaskularnu rezistenciju i utjecaj na inzulinsku osjetljivost. Također je poznato da osobe koje provode redovitu rekreacijsku fizičku aktivnost imaju općenito zdraviji način života što može još dodatno imati protektivnu ulogu što se tiče arterijske hipertenzije.

U zaključku možemo naglasiti da redovita rekreacijska fizička aktivnost jačeg ili srednjeg intenziteta značajno smanjuje rizik pojave arterijske hipertenzije. Redovita rekreacijska fizička aktivnost poboljšava kvalitetu života. Profesionalna fizička aktivnost na radnom mjestu nije dostatna za očuvanje zdravlja i ona ne smanjuje rizik pojave arterijske hipertenzije. Profesionalna fizička aktivnost ne može biti zamjena za redovitu rekreacijsku fizičku aktivnost.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

San

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta 5. Shizofrenija Za razliku od prethodno navedenih psihijatrijskih poremećaja, spavanje nije temeljna značajka shizofrenije. Međutim, problemi sa spavanjem, uključujući poteškoće s uspavljivanjem i prosnivanjem (održavanjem sna bez buđenja) te smanjenu kvalitetu sna, česti su kod oboljelih od shizofrenije, iako ne postoje sustavni epidemiološki podaci o prevalenciji poremećaja spavanja u ovoj populaciji. Dodatna vrsta problema sa […]

Namirnice

Ako imam Chronovu bolest smijem li konzumirati ove namirnice?

Testis

Nespušteni testis

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Testisi se, tijekom embrionalnog razvoja, stvaraju u retroperitoneumu i to u visini bubrega. Slijedi proces spuštanja testisa, (lat. – descensus testis) na njihovo mjesto u mošnjama (lat. – scrotum). To spuštanje se odvija krajem osmog mjeseca embrionalnog (intrauterinog) razvoja kada se testisi trebaju spustiti u skrotum tako da se muška beba rodi s oba testisa […]

Urin

Derivacija urina

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Ovdje ćemo navesti neke podatke općenito o značenju pojma derivacije urina kao i kirurškim mogućnostima njezine izvedbe. Pojam derivacije urina načelno označava izvođenje mokraćnog sustava na neko neprirodno mjesto pa je iz toga jasno da je kirurški postupak derivacije urina gotovo uvijek nužda, a ne izbor. Sam način izvedbe derivacije možda dijelom može biti izbor […]

Starija životna dob

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Inzulinska rezistencija

Upućuju li ovi nalazi na inzulinsku rezistenciju?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Možete li mi očitati EKG?

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Prevelik unos vode – molim Vaše mišljenje

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]