Fizička aktivnost može smanjiti rizik pojave arterijske hipertenzije

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Poznato je da fizička aktivnost ima brojne korisne učinke na naše zdravlje. Jedan od korisnih učinka fizičke aktivnosti je smanjenje rizika pojave arterijske hipertenzije.

Poznato je da fizička aktivnost ima brojne korisne učinke na naše zdravlje. Jedan od korisnih učinka fizičke aktivnosti je smanjenje rizika pojave arterijske hipertenzije. Rezultati meta-analize koja je obuhvatila 13 prospektivnih studija pokazuju smanjenje rizika pojave arterijske hipertenzije u osoba koje provode rekreacijsku fizičku aktivnost jačeg ili srednjeg intenziteta. U 13 prospektivnih studija iz Sjeverne Amerike, Europe i Azije bilo je uključeno 136 846 ispitanika. U ispitivanje bili su uključeni ispitanici koji nisu imali arterijsku hipertenziju na početku ispitivanja. Srednje vrijeme praćenja bilo je 9,6 godina. Arterijska hipertenzija definirana je kao sistolički krvni tlak od 140 mmHg ili više i/ili dijastolički krvni tlak od 90 mmHg ili više. Tijekom praćenja arterijska hipertenzija dijagnosticirana je u 15 607 ispitanika. Rezultati ispitivanja pokazali su da što je veći intenzitet fizičke aktivnosti to je veće smanjenje rizika pojave arterijske hipertenzije. Osobe koje provode rekreacijsku fizičku aktivnost jačeg intenziteta imaju najveće smanjenje rizika pojave arterijske hipertenzije.

U nekih osoba prevladava mišljenje da je za očuvanje zdravlja dovoljna fizička aktivnost na radnom mjestu tj. profesionalna fizička aktivnost. Međutim, takvo je mišljenje pogrešno. Rezultati studija pokazuju da nema značajne povezanosti između profesionalne fizičke aktivnosti i smanjenja rizika nastanka arterijske hipertenzije. Razlog tome je što profesionalne tjelesne aktivnosti uključuju dizanje teških predmeta, duže stajanje i ponavljanje poslova tijekom radnog dana. Rekreacijske fizičke aktivnosti karakterizirane su dinamičkim kontrakcijama većih mišićnih skupina s povećanjem metabolizma cijelog tijela i povećanjem minutnog volumena srca sa sposobnošću prilagodbe tijekom odmaranja.

Zbog toga je vrlo važno u preporukama za promociju fizičke aktivnosti naglasiti razliku između profesionalne i rekreacijske fizičke aktivnosti.

Rekreacijska fizička aktivnost srednjeg i jačeg intenziteta povezana je s manjim rizikom pojave arterijske hipertenzije. Smanjenje rizika nije ustanovljeno u skupini ispitanika koji su provodili redovitu rekreacijsku fizičku aktivnost niskog intenziteta.

Međutim, postavlja se pitanje kako rekreacijska fizička aktivnost može smanjiti rizik pojave arterijske hipertenzije. U moguća objašnjenja ovog pozitivnog učinka rekreacijske fizičke aktivnosti spada smanjenje tjelesne težine, utjecaj na ukupnu perifernu vaskularnu rezistenciju i utjecaj na inzulinsku osjetljivost. Također je poznato da osobe koje provode redovitu rekreacijsku fizičku aktivnost imaju općenito zdraviji način života što može još dodatno imati protektivnu ulogu što se tiče arterijske hipertenzije.

U zaključku možemo naglasiti da redovita rekreacijska fizička aktivnost jačeg ili srednjeg intenziteta značajno smanjuje rizik pojave arterijske hipertenzije. Redovita rekreacijska fizička aktivnost poboljšava kvalitetu života. Profesionalna fizička aktivnost na radnom mjestu nije dostatna za očuvanje zdravlja i ona ne smanjuje rizik pojave arterijske hipertenzije. Profesionalna fizička aktivnost ne može biti zamjena za redovitu rekreacijsku fizičku aktivnost.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Proljev

Toplina i probava: Koliko je važna hidratacija za zdrav crijevni sustav?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteUtjecaj ljeta na probavni sustavVisoke temperature, pojačano znojenje, više fizičke aktivnosti i promjene u prehrani tijekom ljeta mogu značajno utjecati na rad našeg probavnog sustava. Mnogi ljudi primjećuju tegobe poput zatvora, nadutosti ili usporene probave upravo u toplijim mjesecima, a jedan od ključnih, ali često zanemarenih razloga jest nedovoljan unos tekućine. Probava ne ovisi samo […]

Sinusi

Što može uzrokovati pritisak u glavi, curenje iz sinusa i nelagodu nakon kofeina?

Antibiotici

Antibiotici

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAntibiotici su lijekovi koji se koriste za liječenje bakterijskih infekcija. Djeluju tako da uništavaju bakterije ili sprječavaju njihovo razmnožavanje. Ne djeluju protiv virusa (npr. gripe ili prehlade). Antibiotici se koriste u liječenju:• Infekcija dišnog sustava (npr. streptokokna angina, upala pluća)• Mokraćnih infekcija• Kožnih i mekih tkiva• Teških sistemskih infekcija (npr. sepsa) Pravilna primjena antibiotika:• Smanjuje […]

Angina

Streptokokna angina kod djece

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStreptokokna angina, poznata i kao gnojna angina, česta je bakterijska infekcija ždrijela kod djece, uzrokovana najčešće bakterijom Streptococcus pyogenes (β-hemolitički streptokok grupe A). Pravilna dijagnostika i liječenje ključni su za sprječavanje komplikacija poput reumatske groznice i glomerulonefritisa. Streptokokna angina čini 20–30 % slučajeva faringitisa u dječjoj dobi, osobito u dobi od 5 do 15 godina. […]

Nesanica

Kada san ne dolazi na oči, nesanica

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteŠto je nesanica? Nesanica je definirana kao poremećaj spavanja koji uključuje teškoće usnivanja, održavanja sna ili prerano buđenje, uz osjećaj nedovoljne odmornosti. Simptomi uključuju umor, razdražljivost, slabiju koncentraciju i opće smanjenje kvalitete života. Akutna nesanica često je posljedica stresa, emocionalnih uzbuđenja, promjene rutine ili okoline. Kronična nesanica može biti povezana s anksioznošću, depresijom, lijekovima, kroničnim […]

Nesanica

Gdje se mogu uključiti u kognitivno-bihevioralnu terapiju za nesanicu?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

Bol u prsima – što da napravim?

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFibrilacija atrija (FA) je poremećaj srčanog ritma do kojeg dolazi zbog pojave abnormalnih električnih signala u pretklijetkama srca. FA je jedan od češćih oblika poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. U rjeđim slučajevima se pojavljuje i kod mlađih osoba. Simptomi koje FA uzrokuje su različiti kod pojedinih bolesnika i variraju svojom učestalošću i intenzitetom. […]

Kardiologija

RTG srca i pluća – što ovo navedeno znači na mom nalazu?

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]