Polimiozitis – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Simptomi i znakovi polimiozitisa se javljaju postupno, tako da se teško može odrediti kada je bolest započela. No, ipak se zna, kako se bolest postepeno razvija tijekom razdoblja od 3 – 6 mjeseci.

Simptomi bolesti

Simptomi i znakovi polimiozitisa se javljaju postupno, tako da se teško može odrediti kada je bolest započela. No, ipak se zna, kako se bolest postepeno razvija tijekom razdoblja od 3 – 6 mjeseci. Bolesnici, obično, prvo primijete kako se brže zamaraju, da ne mogu čučnuti ili se teško ustaju iz čučećeg ili sjedećeg položaja, teško im je penjati se uz stepenice i dohvatiti visoke predmete. U težim slučajevima bolest počinje naglo s tolikom slabošću mišića da bolesnik ne može ustati iz kreveta, gutati i tada se razvija upala pluća zbog izuzetne slabosti respiratornih mišića (mišića za disanje). Kod starijih osoba slabost mišića se može javiti 2-3 godine prije pojave maligne bolesti (karcinoma), na što uvijek treba misliti. Dijagnoza se obično kasnije uspostavi, a za nju su nam važni obiteljska anamneza i lijekovi koje bolesnik uzima, kako bi mogli isključiti druge uzroke miopatija.

Simptomi bolesti uključuju:

  • opće simptome kao: vrućica, opća slabost, mršavljenje i umor
  • simetričnu i progresivnu slabost proksimalnih mišića s podmuklim početkom
  • mišići su obično bezbolni (bol u mišićima prisutna u manje od 30% bolesnika)
  • problemi s gutanjem (disfagija), ukoliko su zahvaćeni mišići ždrijela (javlja se kod 30% bolesnika)
  • otežan govor
  • artralgija (bol u zglobovima)
  • otežano ustajanje iz čučnja, uspinjanje ili silaženje stepenicama, podizanje ruke, podizanje tereta, češljanje kose te ustajanje iz sjedećeg položaja
  • otežano držanje glave upravno zbog slabosti mišića vrata
  • slabost mišića zdjelice je izraženija od slabosti mišića gornjeg dijela tijela
  • srčani poremećaji (aritmije, perikarditis ili kardiomiopatije)

Mišićne manifestacije bolesti

Kod bolesnika s polimiozitisom je obično prisutna simetrična slabost proksimalnih mišića na rukama i nogama, kao i slabost mišića vrata i zdjelice. Slabost i bol u mišićima se može zamijeniti sa simptomima polimijalgije reumatike. Bolest se obično razvija  nekoliko mjeseci prije nego što bolesnik potraži pomoć liječnika, a u tom trenutku su obično zahvaćeni mišići kukova i natkoljenice te ramena i nadlaktica. Fini motorički pokreti koji ovise o snazi ​​distalnih mišića, kao što su: kopčanje košulje, šivanje ili pisanje zahvaćeni su samo u kasnoj fazi bolesti. Problemi s gutanjem (disfagija ždrijela i jednjaka) javljaju se u oko jedne trećine bolesnika s polimiozitisom i loš su prognostički znak. Disfonija (problemi s govorom) je također loš prognostički znak, ali se jako rijetko javlja. Očni mišići nikada nisu zahvaćeni ovom bolesti.

Izvanmišićne manifestacije bolesti

Slabost ždrijela i jednjaka može dovesti do aspiracijske pneumonije (upale pluća). Bolesnici s PM-om mogu imati sekundarnu slabost mišića prsnog koša i dijafragme. Bolesnici koji primaju imunosupresive imaju povećan rizik od infekcija. Također dolazi do razvoja intersticijskih bolesti pluća (grupa bolesti koje uzrokuju fibroza plućnog tkiva), a manifestiraju se suhim kašljem i otežanim disanjem.

Srčani poremećaji koji se javljaju u sklopu PM-a uključuju: poremećaje ritma, kongestivno zatajenje srca, perikarditis, plućnu hipertenziju i miokarditis.

Bolesnici mogu dobiti i artralgije ili artritis (bol ili upala zglobova). Artritis je obično simetričan, a uključuje koljena, zapešća i šake. U kasnom stadiju bolesti, osobito ako traje dugo vremena, depoziti kalcija se mogu pojaviti u mišićima, koži i vezivnom tkivu što se naziva kalcinoza.

Polimiozitis je povezan i s drugim bolestima vezivnog tkiva kao što su: sustavni eritemski lupus, reumatoidni artritis, mješovita bolest vezivnog tkiva, Sjögrenov sindrom, Raynaudov fenomen i sklerodmija.

Trudnoća može pogoršati znakove i simptome kod žena čija se bolest trenutno nalazi u aktivnoj fazi. Polimiozitis u aktivnoj fazi, također, može povećati rizik od preranog rođenja  djeteta ili spontanog pobačaja. Ako je bolest u remisiji, rizik nije toliko velik.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2285298473

Ahilova tetiva: zašto je osjetljiva kod rekreativaca svih dobnih skupina – liječenje

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLiječenje Prvi korak je fizioterapija s naglaskom na ekscentrične i koncentrične vježbe uz opterećenje. Ključ rehabilitacije je prilagodba aktivnosti: bol tijekom aktivnosti ne smije biti visokog intenziteta, ako bol traje dulje od 12 sati nakon aktivnosti – opterećenje je bilo preveliko, preporučuje se najmanje 48 sati odmora između jačih treninga. Ekscentrične vježbe (produljenje mišića pod […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2376513245

Ahilova tetiva: zašto je osjetljiva kod rekreativaca svih dobnih skupina

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2623678973

Degenerativna ozljeda meniska – 9. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Kako protumačiti MR nalaz lumbalne kralježnice s protruzijama i ekstruzijom diska uz kompresiju živca?

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Zašto se oteklina koljena ne smanjuje dva mjeseca nakon operacije i kako dalje postupiti?

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2654475679

Degenerativna ozljeda meniska – 8. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaDegenerativne ozljede meniska obično nemaju dobru sposobnost spontanog zacjeljivanja. Zbog toga je liječenje uglavnom usmjereno na ublažavanje simptoma, prvenstveno boli i smanjene pokretljivosti. Neoperativno (konzervativno) liječenje, koje uključuje individualno prilagođenu fizioterapiju, i operativno liječenje djelomičnom resekcijom meniskusa u konačnici često imaju slične rezultate. Dobro planirana i prilagođena fizioterapija može značajno smanjiti bol i poboljšati kvalitetu […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_73264349_L

Degenerativna ozljeda meniska – 7. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaKirurško liječenje Kirurško liječenje meniska, najčešće u obliku artroskopske djelomične meniscektomije, razmatra se kada neoperativno liječenje ne donese poboljšanje, a bolesnik nema uznapredovalu artrozu (istrošenost koljena). Operacija se također može preporučiti ako postoje izraženi mehanički simptomi, primjerice blokada koljena ili nemogućnost potpunog ispružanja i savijanja noge. Tijekom zahvata uklanja se samo oštećeni i nestabilni dio […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_138048256_L

Degenerativna ozljeda meniska – 6. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLiječenje Prije su se degenerativne ozljede meniska najčešće liječile operacijom, pri čemu se oštećeni dio meniska uklanjao. Međutim, novija istraživanja pokazala su da se rezultati takvog zahvata ne razlikuju mnogo od onih koji se postižu neoperativnim, odnosno konzervativnim liječenjem. Bez obzira na način liječenja, cilj je isti – ublažiti bol i poboljšati pokretljivost koljena. Pokazalo […]