Urički artritis – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Urički artritis ili giht se obično razvija nakon dugogodišnjeg nakupljanja kristala mokraćne kiseline u zglobovima i okolnim tkivima. Prvi znaci i simptomi bolesti se gotovo uvijek javljaju iznenada.

Simptomi bolesti

Urički artritis ili giht se obično razvija nakon dugogodišnjeg nakupljanja kristala mokraćne kiseline u zglobovima i okolnim tkivima. Prvi znaci i simptomi bolesti se gotovo uvijek javljaju iznenada, noću i bez upozorenja. Radi se o akutnom napadu gihta koji se očituje intenzivnom boli u zglobu, obično na nožnompalcu, no može se pojaviti i na drugim zglobovima kao što su: koljena, gležnjevi, ručni zglob i šake. Zahvaćeni zglob je bolan, ograničene pokretljivosti, crvene boje, topao i otečen. Najveći intezitet boli je unutar prvih 12 do 24 sata, nakon čega se smanjuje i može trajati od nekoliko dana do nekoliko tjedana. No, blaži napadi mogu prestati nakon nekoliko sati ili za 1 do 2 dana i mogu se zamijeniti s upalom tetive ili uganućem zgloba. Teški napadi mogu trajati i do nekoliko tjedana s prisutnom boli i do 1 mjesec. Većina bolesnika dobiju drugi napad gihta u roku od 6 mjeseci do 2 godine nakon prvog akutnog napada bolesti. Ako se ne liječi, učestalost napada bolesti se povećava s vremenom. Tada giht poprima kronični oblik u kojem se javljaju urični tofi (čvorići, nakupina uričkih kristala) i to u koži, hrskavicama uški, te oko zglobova na stopalima i šakama.

Razlikujemo tri faze gihta:

Prva faza: povišena razina mokraćne kiseline
• povišena razina mokraćne kiseline u krvi, ali ne postoje simptomi gihta
• povišena razina mokraćne kiseline u krvi (hiperuricemija) nekada ostane u ovoj fazi bolesti i simptomi gihta se nikada ne razviju
• neki ljudi mogu imati bubrežne kamenace prije nego što se razvije prvi napad gihta
Druga faza: epizode akutnih napada gihta s prisutnim razdobljima  bez simptoma bolesti
• kristali mokraćne kiseline se počinju stvarati unutar zgloba, obično u jednom zglobu i to najčešće u nožnom palcu i tada organizam reagira s iznenadnom upalnom reakcijom, tj. akutnim napadom gihta
• iako se giht najčešće javlja na nožnom palcu, može se razviti i u drugim zglobovima kao što su: koljena, gležnjevi, ručni zglob i šake
• nakon prolaska akutnog napada gihta, zahvaćeni zglob i okolna tkiva su bez simptoma u roku od nekoliko dana do sljedećeg napada, koji se često pojavljuje u roku od šest mjeseci do dvije godine
• ukoliko se napadi javljaju češće, razdoblje između dva napadapostaje kraće, a napadi mogu biti teži, traju duže, te uključuju više od jednog zgloba
Treća faza: kronični giht i urični tofi
• ukoliko se simptomi gihta ne liječe nekoliko godina mogu postati kroničnoga tijeka i često zahvaćaju više od jednog zgloba, te se mogu zamijeniti s drugim oblicima artritisa, najčešće osteoartritisom
• dolazi do nakupljanja kristala mokraćne kiseline u tijelu, u obliku čvorića koji se nazivaju tofi
• obično se nalaze u blizini lakta, na prstima šaka i stopala ili na vanjskom rubu uha

Komplikacije bolesti

Kliničko značenje uričkih tofa ovisi o njihovoj veličini i lokalizaciji. Na uškama mogu biti bez simptoma, dok na oku ili glasnicama dovode do teških poremećaja tih organa. U nekim zglobovima mogu dovesti do destrukcije zgloba s oštećenjem okolnog tkiva, primjerice u kuku ili kralježnici. Bubrežni kamenci ponekad mogu biti prvi simptom gihta, a osobe s gihtom imaju 1000 puta veću šansu za oboljenje od bubrežnih kamenaca u odnosu na opću populaciju. Osim pojave kamenaca taloženje mokraćne kiseline u tkivu bubrega može dovesti i do njegovog zatajivanja, gubitka funkcije i posljedično tome dolazi do povišenja krvnog tlaka.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija

MR vratne kralježnice – molim mišljenje

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaDiferencijalne dijagnoze Prilikom traumatske ozljeda koljena uglavnom ne bude samo zahvaćen menisk. Često dolazi i do ozljeda drugih mekih struktura koljena, kao npr. ligamenata. Ovakav tip ozljede se naziva „nesretni trijas“, što znači da oštećenje meniska nastaje zajedno s ozljedama kolateralnog ligamenta i prednjeg križnog ligamenta koljena. Ozljeda prednjeg križnog ligamenta obično se javlja u […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSimptomi i znakovi ozljede. Prilikom akutne traume koljena, osobito ukoliko postoji oteklina, potrebno je napraviti običnu rendgensku snimku kako bi se isključio mogući prijelom kosti. Rendgenska slika neće pokazati puknuće (rupturu) meniska. Magnetska rezonancija (MR) se izvodi kako bi se potvrdila dijagnoza ozljede meniska, te isključile druge ozljede mekih tkiva, uključujući hrskavicu, tetive i ligamente. […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSimptomi i znakovi ozljede. Akutna puknuća meniska uglavnom nastaju tijekom naglog pokreta u kojem se koljeno rotira dok stopalo ostaje na tlu. Osobe koji se bave sportom (poput tenisa, nogometa, košarke, i skijanja) koji uključuje iznenadne i nagle pokrete u koljenu imaju veliki rizik za ozljedu meniska. Također i direktni udarci u koljenu mogu dovesti […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteUvod. Ozljede meniska mogu biti akutne (obično traumatske) i kronične (odnosno degenerativne) ozljede. Akutna ozljeda meniska je ozljeda koljena koja se najčešće javlja kod sportski aktivnih osoba. Uglavnom se javlja kod mlađih osoba, no može se vidjeti i kod starijih, pogotovo kod onih s artrozom u koljenu. Pukotine meniska se često pojavljuju u kontaktnim sportovima […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Spinalni tumori – 6. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLiječenje. Liječenje tumora kralježnične moždine je poprilično različito kod svakog bolesnika. Ono ovisi o vrsti tumora, lokalizaciji tumora, brzini rasta tumora, simptomima i cjelokupnom zdravlju bolesnika. Također i cilj liječenja može biti različit, tj. od izlječenja do kontrole simptoma bolesti ili kontrole rasta samog tumora. Bitno je dobro informirati bolesnika prije početka liječenja i to […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bol u prsnom košu – što bi to moglo biti?

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Spinalni tumori – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteDijagnoza bolesti. Dijagnoza za sve tumore kralježnice ovisi o rendgenskim pretragama uključujući magnetnu rezonanciju (MR), kompjuteriziranu tomografiju (CT) i rendgenske snimke (RTG) , kao i povijesti bolesti te pregled bolesnika. Pregled se odnosi na fizikalni (pregled mišića i kostiju), te neurološki pregled (pregled funkcije živaca). Znakovi na koje se upućuje pozornost su: • Bol u […]