Urički artritis – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Urički artritis ili giht se obično razvija nakon dugogodišnjeg nakupljanja kristala mokraćne kiseline u zglobovima i okolnim tkivima. Prvi znaci i simptomi bolesti se gotovo uvijek javljaju iznenada.

Simptomi bolesti

Urički artritis ili giht se obično razvija nakon dugogodišnjeg nakupljanja kristala mokraćne kiseline u zglobovima i okolnim tkivima. Prvi znaci i simptomi bolesti se gotovo uvijek javljaju iznenada, noću i bez upozorenja. Radi se o akutnom napadu gihta koji se očituje intenzivnom boli u zglobu, obično na nožnompalcu, no može se pojaviti i na drugim zglobovima kao što su: koljena, gležnjevi, ručni zglob i šake. Zahvaćeni zglob je bolan, ograničene pokretljivosti, crvene boje, topao i otečen. Najveći intezitet boli je unutar prvih 12 do 24 sata, nakon čega se smanjuje i može trajati od nekoliko dana do nekoliko tjedana. No, blaži napadi mogu prestati nakon nekoliko sati ili za 1 do 2 dana i mogu se zamijeniti s upalom tetive ili uganućem zgloba. Teški napadi mogu trajati i do nekoliko tjedana s prisutnom boli i do 1 mjesec. Većina bolesnika dobiju drugi napad gihta u roku od 6 mjeseci do 2 godine nakon prvog akutnog napada bolesti. Ako se ne liječi, učestalost napada bolesti se povećava s vremenom. Tada giht poprima kronični oblik u kojem se javljaju urični tofi (čvorići, nakupina uričkih kristala) i to u koži, hrskavicama uški, te oko zglobova na stopalima i šakama.

Razlikujemo tri faze gihta:

Prva faza: povišena razina mokraćne kiseline
• povišena razina mokraćne kiseline u krvi, ali ne postoje simptomi gihta
• povišena razina mokraćne kiseline u krvi (hiperuricemija) nekada ostane u ovoj fazi bolesti i simptomi gihta se nikada ne razviju
• neki ljudi mogu imati bubrežne kamenace prije nego što se razvije prvi napad gihta
Druga faza: epizode akutnih napada gihta s prisutnim razdobljima  bez simptoma bolesti
• kristali mokraćne kiseline se počinju stvarati unutar zgloba, obično u jednom zglobu i to najčešće u nožnom palcu i tada organizam reagira s iznenadnom upalnom reakcijom, tj. akutnim napadom gihta
• iako se giht najčešće javlja na nožnom palcu, može se razviti i u drugim zglobovima kao što su: koljena, gležnjevi, ručni zglob i šake
• nakon prolaska akutnog napada gihta, zahvaćeni zglob i okolna tkiva su bez simptoma u roku od nekoliko dana do sljedećeg napada, koji se često pojavljuje u roku od šest mjeseci do dvije godine
• ukoliko se napadi javljaju češće, razdoblje između dva napadapostaje kraće, a napadi mogu biti teži, traju duže, te uključuju više od jednog zgloba
Treća faza: kronični giht i urični tofi
• ukoliko se simptomi gihta ne liječe nekoliko godina mogu postati kroničnoga tijeka i često zahvaćaju više od jednog zgloba, te se mogu zamijeniti s drugim oblicima artritisa, najčešće osteoartritisom
• dolazi do nakupljanja kristala mokraćne kiseline u tijelu, u obliku čvorića koji se nazivaju tofi
• obično se nalaze u blizini lakta, na prstima šaka i stopala ili na vanjskom rubu uha

Komplikacije bolesti

Kliničko značenje uričkih tofa ovisi o njihovoj veličini i lokalizaciji. Na uškama mogu biti bez simptoma, dok na oku ili glasnicama dovode do teških poremećaja tih organa. U nekim zglobovima mogu dovesti do destrukcije zgloba s oštećenjem okolnog tkiva, primjerice u kuku ili kralježnici. Bubrežni kamenci ponekad mogu biti prvi simptom gihta, a osobe s gihtom imaju 1000 puta veću šansu za oboljenje od bubrežnih kamenaca u odnosu na opću populaciju. Osim pojave kamenaca taloženje mokraćne kiseline u tkivu bubrega može dovesti i do njegovog zatajivanja, gubitka funkcije i posljedično tome dolazi do povišenja krvnog tlaka.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Kako protumačiti MR nalaz lumbalne kralježnice s protruzijama i ekstruzijom diska uz kompresiju živca?

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2285298473

Ahilova tetiva: zašto je osjetljiva kod rekreativaca svih dobnih skupina – liječenje

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLiječenje Prvi korak je fizioterapija s naglaskom na ekscentrične i koncentrične vježbe uz opterećenje. Ključ rehabilitacije je prilagodba aktivnosti: bol tijekom aktivnosti ne smije biti visokog intenziteta, ako bol traje dulje od 12 sati nakon aktivnosti – opterećenje je bilo preveliko, preporučuje se najmanje 48 sati odmora između jačih treninga. Ekscentrične vježbe (produljenje mišića pod […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2376513245

Ahilova tetiva: zašto je osjetljiva kod rekreativaca svih dobnih skupina

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2623678973

Degenerativna ozljeda meniska – 9. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2654475679

Degenerativna ozljeda meniska – 8. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaDegenerativne ozljede meniska obično nemaju dobru sposobnost spontanog zacjeljivanja. Zbog toga je liječenje uglavnom usmjereno na ublažavanje simptoma, prvenstveno boli i smanjene pokretljivosti. Neoperativno (konzervativno) liječenje, koje uključuje individualno prilagođenu fizioterapiju, i operativno liječenje djelomičnom resekcijom meniskusa u konačnici često imaju slične rezultate. Dobro planirana i prilagođena fizioterapija može značajno smanjiti bol i poboljšati kvalitetu […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Zašto se oteklina koljena ne smanjuje dva mjeseca nakon operacije i kako dalje postupiti?

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_73264349_L

Degenerativna ozljeda meniska – 7. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaKirurško liječenje Kirurško liječenje meniska, najčešće u obliku artroskopske djelomične meniscektomije, razmatra se kada neoperativno liječenje ne donese poboljšanje, a bolesnik nema uznapredovalu artrozu (istrošenost koljena). Operacija se također može preporučiti ako postoje izraženi mehanički simptomi, primjerice blokada koljena ili nemogućnost potpunog ispružanja i savijanja noge. Tijekom zahvata uklanja se samo oštećeni i nestabilni dio […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_138048256_L

Degenerativna ozljeda meniska – 6. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLiječenje Prije su se degenerativne ozljede meniska najčešće liječile operacijom, pri čemu se oštećeni dio meniska uklanjao. Međutim, novija istraživanja pokazala su da se rezultati takvog zahvata ne razlikuju mnogo od onih koji se postižu neoperativnim, odnosno konzervativnim liječenjem. Bez obzira na način liječenja, cilj je isti – ublažiti bol i poboljšati pokretljivost koljena. Pokazalo […]