Urički artritis – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Urički artritis ili giht se obično razvija nakon dugogodišnjeg nakupljanja kristala mokraćne kiseline u zglobovima i okolnim tkivima. Prvi znaci i simptomi bolesti se gotovo uvijek javljaju iznenada.

Simptomi bolesti

Urički artritis ili giht se obično razvija nakon dugogodišnjeg nakupljanja kristala mokraćne kiseline u zglobovima i okolnim tkivima. Prvi znaci i simptomi bolesti se gotovo uvijek javljaju iznenada, noću i bez upozorenja. Radi se o akutnom napadu gihta koji se očituje intenzivnom boli u zglobu, obično na nožnompalcu, no može se pojaviti i na drugim zglobovima kao što su: koljena, gležnjevi, ručni zglob i šake. Zahvaćeni zglob je bolan, ograničene pokretljivosti, crvene boje, topao i otečen. Najveći intezitet boli je unutar prvih 12 do 24 sata, nakon čega se smanjuje i može trajati od nekoliko dana do nekoliko tjedana. No, blaži napadi mogu prestati nakon nekoliko sati ili za 1 do 2 dana i mogu se zamijeniti s upalom tetive ili uganućem zgloba. Teški napadi mogu trajati i do nekoliko tjedana s prisutnom boli i do 1 mjesec. Većina bolesnika dobiju drugi napad gihta u roku od 6 mjeseci do 2 godine nakon prvog akutnog napada bolesti. Ako se ne liječi, učestalost napada bolesti se povećava s vremenom. Tada giht poprima kronični oblik u kojem se javljaju urični tofi (čvorići, nakupina uričkih kristala) i to u koži, hrskavicama uški, te oko zglobova na stopalima i šakama.

Razlikujemo tri faze gihta:

Prva faza: povišena razina mokraćne kiseline
• povišena razina mokraćne kiseline u krvi, ali ne postoje simptomi gihta
• povišena razina mokraćne kiseline u krvi (hiperuricemija) nekada ostane u ovoj fazi bolesti i simptomi gihta se nikada ne razviju
• neki ljudi mogu imati bubrežne kamenace prije nego što se razvije prvi napad gihta
Druga faza: epizode akutnih napada gihta s prisutnim razdobljima  bez simptoma bolesti
• kristali mokraćne kiseline se počinju stvarati unutar zgloba, obično u jednom zglobu i to najčešće u nožnom palcu i tada organizam reagira s iznenadnom upalnom reakcijom, tj. akutnim napadom gihta
• iako se giht najčešće javlja na nožnom palcu, može se razviti i u drugim zglobovima kao što su: koljena, gležnjevi, ručni zglob i šake
• nakon prolaska akutnog napada gihta, zahvaćeni zglob i okolna tkiva su bez simptoma u roku od nekoliko dana do sljedećeg napada, koji se često pojavljuje u roku od šest mjeseci do dvije godine
• ukoliko se napadi javljaju češće, razdoblje između dva napadapostaje kraće, a napadi mogu biti teži, traju duže, te uključuju više od jednog zgloba
Treća faza: kronični giht i urični tofi
• ukoliko se simptomi gihta ne liječe nekoliko godina mogu postati kroničnoga tijeka i često zahvaćaju više od jednog zgloba, te se mogu zamijeniti s drugim oblicima artritisa, najčešće osteoartritisom
• dolazi do nakupljanja kristala mokraćne kiseline u tijelu, u obliku čvorića koji se nazivaju tofi
• obično se nalaze u blizini lakta, na prstima šaka i stopala ili na vanjskom rubu uha

Komplikacije bolesti

Kliničko značenje uričkih tofa ovisi o njihovoj veličini i lokalizaciji. Na uškama mogu biti bez simptoma, dok na oku ili glasnicama dovode do teških poremećaja tih organa. U nekim zglobovima mogu dovesti do destrukcije zgloba s oštećenjem okolnog tkiva, primjerice u kuku ili kralježnici. Bubrežni kamenci ponekad mogu biti prvi simptom gihta, a osobe s gihtom imaju 1000 puta veću šansu za oboljenje od bubrežnih kamenaca u odnosu na opću populaciju. Osim pojave kamenaca taloženje mokraćne kiseline u tkivu bubrega može dovesti i do njegovog zatajivanja, gubitka funkcije i posljedično tome dolazi do povišenja krvnog tlaka.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Arterijska hipertenzija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 1.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteU razvijenim zemljama od 1 do 3 % odraslih osoba boluje od zatajivanja srca. S dobi raste učestalost obolijevanja od srčanog zatajenja – čak 10 % osoba starijih od 70 godina boluje od ove bolesti. U tim zemljama bilježi se sve veća prevalencija arterijske hipertenzije, na što značajno utječe i rast udjela starije populacije. Arterijska […]

Proljev

Toplina i probava: Koliko je važna hidratacija za zdrav crijevni sustav?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteUtjecaj ljeta na probavni sustavVisoke temperature, pojačano znojenje, više fizičke aktivnosti i promjene u prehrani tijekom ljeta mogu značajno utjecati na rad našeg probavnog sustava. Mnogi ljudi primjećuju tegobe poput zatvora, nadutosti ili usporene probave upravo u toplijim mjesecima, a jedan od ključnih, ali često zanemarenih razloga jest nedovoljan unos tekućine. Probava ne ovisi samo […]

Sinusi

Što može uzrokovati pritisak u glavi, curenje iz sinusa i nelagodu nakon kofeina?

Antibiotici

Antibiotici

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAntibiotici su lijekovi koji se koriste za liječenje bakterijskih infekcija. Djeluju tako da uništavaju bakterije ili sprječavaju njihovo razmnožavanje. Ne djeluju protiv virusa (npr. gripe ili prehlade). Antibiotici se koriste u liječenju:• Infekcija dišnog sustava (npr. streptokokna angina, upala pluća)• Mokraćnih infekcija• Kožnih i mekih tkiva• Teških sistemskih infekcija (npr. sepsa) Pravilna primjena antibiotika:• Smanjuje […]

Nesanica

Gdje se mogu uključiti u kognitivno-bihevioralnu terapiju za nesanicu?

Angina

Streptokokna angina kod djece

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStreptokokna angina, poznata i kao gnojna angina, česta je bakterijska infekcija ždrijela kod djece, uzrokovana najčešće bakterijom Streptococcus pyogenes (β-hemolitički streptokok grupe A). Pravilna dijagnostika i liječenje ključni su za sprječavanje komplikacija poput reumatske groznice i glomerulonefritisa. Streptokokna angina čini 20–30 % slučajeva faringitisa u dječjoj dobi, osobito u dobi od 5 do 15 godina. […]

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 8. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrevencija.Ponekad je teško spriječiti ozljedu meniska, ali se može smanjiti rizik od puknuća meniska ako su mišići koljena snažni i tako stabiliziraju zglob. Može se koristiti i steznik za koljeno ako je koljeno nestabilno. Potrebno je uraditi zagrijavanje mišića s laganom aktivnosti (kao bicikla ili pokretna traka) prije samog početka vježbanja, kao i odmoriti tijelo […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Kako dalje liječiti koljeno s hondromalacijom i cistom uz stražnji križni ligament?

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska – 7. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRehabilitacija nakon ozljede meniska Fizioterapiju s individualno prilagođenim programom vježbanja bilo bi poželjno započeti čak i prije operacije. Potrebna je redovita tjelovježba za vraćanje pokretljivosti i snage koljenskog zgloba. Nakon operacije se prvo kreće s vježbama za poboljšanje raspona pokreta, a zatim se vježbe jačanja mišića postupno dodaju rehabilitacijskom planu. U početku je cilj minimizirati […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 6. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaDiferencijalne dijagnoze Prilikom traumatske ozljeda koljena uglavnom ne bude samo zahvaćen menisk. Često dolazi i do ozljeda drugih mekih struktura koljena, kao npr. ligamenata. Ovakav tip ozljede se naziva „nesretni trijas“, što znači da oštećenje meniska nastaje zajedno s ozljedama kolateralnog ligamenta i prednjeg križnog ligamenta koljena. Ozljeda prednjeg križnog ligamenta obično se javlja u […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Što može uzrokovati bol i otok iza koljena uz ovakav RTG nalaz?

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSimptomi i znakovi ozljede. Prilikom akutne traume koljena, osobito ukoliko postoji oteklina, potrebno je napraviti običnu rendgensku snimku kako bi se isključio mogući prijelom kosti. Rendgenska slika neće pokazati puknuće (rupturu) meniska. Magnetska rezonancija (MR) se izvodi kako bi se potvrdila dijagnoza ozljede meniska, te isključile druge ozljede mekih tkiva, uključujući hrskavicu, tetive i ligamente. […]