Palpitacije (osjećaj preskakanja srca)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Palpitacija (lat. palpitare = trzati) je klinički simptom koji označava kratkotrajan osjećaj nepravilnog rada srca. Opisuje se kao kratkotrajan zastoj u radu srca ili kao jaki trzaj srca koje “kao da se pomaknulo u prsima”.

Palpitacija (lat. palpitare = trzati) je klinički simptom koji označava kratkotrajan osjećaj nepravilnog rada srca. Opisuje se kao kratkotrajan zastoj u radu srca ili kao jaki trzaj srca koje “kao da se pomaknulo u prsima”. Palpitacija je relativno česti povod javljanja bolesnika liječnicima obiteljske medicine sa zahtjevom za upućivanje na kardiološki pregled. Subjektivno pojava palpitacija može biti praćena osjećajem mučnine i omaglice ali je u većini slučajeva popraćena tek osjećajem nelagode u prsima ili rjeđe u vratu. Uzrok palpitacija mogu biti raznovrsni poremećaji srčanog ritma, od fizioloških i benignih pa sve do potencijalno smrtonosnih u koje prvenstveno spadaju ventrikulske tahikardije. Najčešći uzrok je ekstrasistolija a palpitacije su osobito intenzivne kod ventrikulske ekstrasistolije kada zbog preuranjenog srčanog otkucaja dolazi do produženog punjenja srca krvlju što se osjeti kao pauza u radu srca i nakon toga posljedično jačeg srčanog otkucaja koji se osjeti kao palpitacija.

U procjeni kliničke važnosti palpitacija glavnu ulogu imaju dobra anamneza, temeljiti klinički pregled i pravilan odabir dijagnostičkih postupaka. Postoji velika individualna razlika u subjektivnoj procjeni palpitacija pa osobe koje su senzitivne i usredotočene na vlastite otkucaje srca povremeno i normalan rad srca osjećaju kao palpitacije, posebice ako se nalaze u stresnoj situaciji. S druge pak strane postoje osobe koje ne osjete i najopasnije srčane aritmije poput ventrikulskih tahikardija. Važno je razjasniti da li je palpitacija kratkotrajna pojava ili duže traje. Trenutačni osjećaj preskakanja srca uglavnom je posljedica benignih ekstrasistola dok duže epizode palpitacija upućuju na paroksizmalnu tahikardiju ili pojavu fibrilacije atrija. Osobito je važna pojava sinkope tj. iznenadnog gubitka svijesti što upućuje na poremećaj u provođenju impulsa u srcu ili na izrazito brzu srčanu tahikardiju. Ostali alarmantni simptomi koji se mogu javiti uz palpitacije su zaduha, bolovi u prsima ili intolerancija fizičkog napora što upućuju na slabost srčanog mišića ili pojavu angine pektoris.

Najvažnije osnovne dijagnostičke metode u razjašnjavanju uzroka palpitacija su elektrokardiogram (EKG), ultrazvuk srca i kontinuirano 24-satno snimanje EKG-a (tzv. Holter EKG-a). Ukoliko se kratkotrajne palpitacije javljaju kod mlađih osoba koje dobro podnose fizičke napore i nemaju drugih simptoma u većini slučajeva će biti dovoljan klinički pregled i snimanje EKG-a kod nadležnog liječnika obiteljske medicine, osobito ako su se palpitacije javile u stresnim situacijama. S druge pak strane ukoliko se radi o dugotrajnim palpitacijama ili su palpitacije praćene sinkopom, zaduhom, pojavom bolova u prsima ili novonastalim nepodnošenjem fizičkih napora neophodan je kardiološki pregled i dodatna obrada.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFibrilacija atrija (FA) je poremećaj srčanog ritma do kojeg dolazi zbog pojave abnormalnih električnih signala u pretklijetkama srca. FA je jedan od češćih oblika poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. U rjeđim slučajevima se pojavljuje i kod mlađih osoba. Simptomi koje FA uzrokuje su različiti kod pojedinih bolesnika i variraju svojom učestalošću i intenzitetom. […]

Kardiologija

Aneurizma aorte – koji su mi daljnji koraci?

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

UZV srca, VES, Holter srca i EKG – molim Vaše mišljenje

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]