Ovisno o životnoj dobi žene, poremećen menstruacijski ciklus ima različito značenje. Pri tom se može raditi o (dugotrajnijem, višemjesečnom) izostanku menstruacije.
Neki od najčešćih razloga dolaska u ginekološku ambulantu, mimo redovitih, preventivnih ginekološki pregleda, su:
Poremećaj menstruacijskog ciklusa
Ovisno o životnoj dobi žene, poremećen menstruacijski ciklus ima različito značenje. Pri tom se može raditi o (dugotrajnijem, višemjesečnom) izostanku menstruacije, o produženim ili skraćenim menstruacijskim ciklusima, o produženom ili skraćenom, te obilnijem ili oskudnijem menstruacijskom krvarenju. Razlozi su razni, od benignih i lako rješivih do kompliciranijih, te malignih. Zato se kod poremećaja menstruacijskog ciklusa neodgodivo treba javiti ginekologu, radi pravovremene dijagnostičke obrade i liječenja.
Zaštita od neželjene trudnoće
Metoda zaštita od neželjene trudnoće, odnosno kontracepcijskih metoda ima više. No nisu sve metode za svaku žena, ni zbog životne dobi, ni zbog eventualnih kontraindikacija, ni zbog očekivanja itd. Prije negoli se preporuči neka kontracepcija, trebaju se učiniti određene pretrage, kako bi se ustanovilo ima li potencijalna korisnica kontraindikacija za neku kontracepcijsku metodu, odnosno ako nema, razmisliti o najidealnijem obliku kontracepcije za svaku potencijalu korisnicu ponaosob. Kada se određena kontracepcija preporuči, treba se dogovoriti o daljnjim, redovitim kontrolama korisnice.
Neželjena trudnoća
Pri pozitivnom tzv. urinskom testu na trudnoću u žene generativne dobi, ona se otprilike 2-3 tjedna po izostanku očekivane menstruacije treba javiti ginekologu, odnosno i prije, ako bi bilo potrebe (vaginalno krvarenje, bolovi, …). U slučaju neželjene trudnoće, dobit će upute o daljnjem postupanju. Namjerni prekid trudnoće u nas je zakonski dozvoljen do 10-og tjedna veličine ploda, obavlja se u bolnici, odnosno privatnoj ustanovi koja ima potrebna odobrenja za izvođenje takvog zahvata, uz plaćanje (sve što je povezano s namjernim prekidom trudnoće, osim eventualno određivanja krvne grupe i Rh-faktora, žena sama plaća, prema cjeniku zdravstvene ustanove).
Strah od ginekološkog raka, zbog pozitivne obiteljske anamneze
U žena koje u bližoj obitelji sa ženske strane (sestra, majka, bake, majčine/očeve sestre) imaju pozitivnu obiteljsku anamnezu ginekološkog raka (rak jajnika ili maternice, te rak dojke), trebalo bi češće obavljati ginekološke ultrazvučne preglede, odnosno otprilike pri svakom rutinskom pregledu, ali i u međuvremenu, ako bi bilo potrebe, te ranije započeti s rutinskim pregledima dojki (klinički pregled dojki, UZV-pregled dojki, mamografija). Postoje određeni oblici ginekološkog raka kod kojih je poznata uloga nasljeđa (neki oblici raka jajnika, te dojke), a ima i onih kod kojih nasljeđe ne igra ulogu (rak vrata maternice, stidnice, rodnice).
O bolovima koji podlogu mogu imati u ginekološkoj patologiji, što je također čest razlog dolaska u ginekološku ambulantu, čitajte u sljedećem nastavku.
23.12.2015