Koronarne bolesti i dijabetes – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Kardiovaskularne bolesti (KVB), u koje ubrajamo koronarnu bolest srca (KBS), cerebrovaskularnu bolest(CVB) i perifernu vaskularnu bolest vodeći su uzrok smrtnosti u osoba sa šećernom bolesti 1. Važnost povezanosti dijabetesa i koronarne bolesti  nalazi se i u rezultatima studije.

Principi liječenja koronarne bolesti kod bolesnika sa dijabetesom

Kardiovaskularne bolesti (KVB), u koje ubrajamo koronarnu bolest srca (KBS), cerebrovaskularnu bolest(CVB) i perifernu vaskularnu bolest vodeći su uzrok smrtnosti u osoba sa šećernom bolesti 1.
Važnost povezanosti dijabetesa i koronarne bolesti  nalazi se i u rezultatima studije Framingham Heart Study and the Multiple Risk Factor Intervention Trial (MRFIT). 2,3
U studiji Framingham Heart , muškarci sa dijabetesom imali su dvostruko veći rizik za koronarnu bolest dok su  žene imale čak trostruko veći rizik. Dijabetes je nezavisan faktor rizika za kardiovaskularne bolesti  i nakon prilagodbe za dob, arterijsku hipertenziju, pušenje, hiperkolesterolemiju i hipertrofiju lijeve klijetke.
Slični su rezultati primijećeni i u studiji MFRIT. Među 5163 muškaraca koji su uzimali lijekove za dijabetes( tip2),  njih 9.7 % umrlo je od posljedica kardiovaskularnih  bolesti tijekom 12 godina. Za usporedbu, od ukupno 342 815 muškaraca koji nisu bili dijabetičari, njih 2.6% je umrlo od posljedica kardiovaskularnih bolesti. Ta je razlika bila neovisna o dobi, etničkoj skupini, razini kolesterola, vrijednosti sistoličkog arterijskog tlaka ili pušenja.
Bolesnici sa dijabetesom čine otprilike 25 do 30% bolesnika koji su podvrgnuti  koronarnoj revaskularizaciji.  Principi liječenja koronarne bolesti ne razlikuju se kod bolesnika sa dijabetesom i kod bolesnika koji nemaju dijabetes. No, ishodi perkutane koronarne intervencije ili aortokoronarnog premoštenja često su lošiji kod bolesnika sa dijabetesom.
Uzrok tomu leži u promjenama vezanim uz dijabetes kao što je disfunkcija endotela i povećan rizik od trombotskih incidenata. 4,5,6

Usporedba medikamentne terapije i revaskularizacije
Indikacije za revaskularizaciju kod bolesnika sa dijabetesom i stabilnom anginom ili akutnim  koronarnim sindromom ne razlikuju se kod bolesnika sa dijabetesom i bolesnika bez dijabetesa.
U studiji BARI 2D predstavljeni su najbolji dokazi o strategiji liječenja koronarne bolesti kod bolesnika sa dijabetesom.  Uključeno je  2368 bolesnika sa dijabetesom melitusom tip 2 i stabilnom koronarnom bolesti 7 . Podvrgnuti su ili revaskularizaciji (CABG ili PCI ovisno o procjeni nadležnog kardiologa) ili optimalnoj medikamentnoj terapiji.  Nakon pet godina praćenja , stopa nepovoljnih kardiovaskularnih događaja (MACE- smrt, infarkt miokarda ili cerebrovaskularni inzult) nije se signifikantno razlikovala između skupine podvrgnute revaskularizaciji i  skupine sa optimalnim medikamentnim liječenjem. (88.3 vs 87.8 %  i 77.2 vs 77.7 %).
Međutim, u analizi podskupine koja je podvrgnuta CABG i optimalnom medikamentnom liječenju, stopa nepovoljnih događaja bila je znatno niža (22.4 vs 30.5%) pretežno zbog redukcije stope ponovnog infarkta miokarda.
Petogodišnji mortalitet nijese signifikantno razlikovao među skupinama . U skupini podvrgnutoj revaksularizaciji (PCI ili CABG) petogodišnji mortalitet iznosio je 5.9% u usporedbi sa 5.7% koliko je iznosio u skupini s optimalnom medikamentnom terapijom.

Literatura

  • American Diabetes Association: National Heart, Lung and Blood Institute; National Institute of Diabetes and Digestive and Kidney Disease; American Heart Association.Diabetes mellitus: a major risk factor for cardiovascular disease. Circulation 1999; 100: 1132 -4.
  • Kannel W, McGee D. Diabeters and cardiovascular risk factors: The Framingham Study. Circulation 1979; 59: 8-13.
  • Stamler J, Vaccaro  O, Neaton  JD, Wentworth D. Diabetes, other risk factors, and 12-yr cardiovascular mortality for men screened in the Multiple Risk Intervention Trial. Diabetes Care 1993; 16: 434-44.
  • Davi G, Catalano I, Averna M, et al. Thromboxane biosynthesis and platelet function in type II diabetes mellitus. N Engl J Med 1990;322:1769-1774
  • Sobel BE, Woodcock-Mitchell J, Schneider DJ, et al. Increased plasminogen activator inhibitor type 1 in coronary artery atherectomy specimens from type 2 diabetic compared with nondiabetic patients: A potential factor predisposing to thrombosis and its persistence. Circulation 1998;97:2213-2221
  • Sobel BE. Acceleration of restenosis by diabetes: Pathogenic implications. Circulation 2001;103:1185-1187.
  • BARI 2D Study Group, Frye, RL, August, P, et al. A randomized trial of therapies for type 2 diabetes and coronary artery disease. N Engl J Med 2009; 360:2503.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Koža

Što može biti crveni, svrbeći pečat na leđima koji se pojavio prije desetak dana?

Prebiotički ugljikohidrati shutterstock_1896583186

Raštika: superhrana s korijenima u tradiciji

Vrijeme čitanja članka: 3 minutePosljednjih desetljeća način na koji doživljavamo hranu znatno se promijenio. Sve više ljudi ne gleda na obrok samo kao na izvor energije, već i kao na sredstvo očuvanja zdravlja, prevencije bolesti i poboljšanja fizičkog i mentalnog stanja. Ova filozofija savršeno se uklapa u poznatu Hipokratovu misao: „Neka hrana bude tvoj lijek“. Upravo iz tog razmišljanja […]

Probiotički soj shutterstock_2684707979

Što LGG radi u našem tijelu? Molekularni mehanizmi jednog od najistraženijih probiotika

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteLacticaseibacillus rhamnosus LGG® jedan je od najistraživanijih probiotičkih sojeva na svijetu. Njegovo djelovanje potvrđeno je u gotovo 200 randomiziranih kontroliranih kliničkih ispitivanja, u kojima su sudjelovali i djeca i odrasli. Rezultati pokazuju da LGG® može pomoći kod akutnog i proljeva povezanog s antibioticima, putničkog proljeva, funkcionalnih probavnih tegoba s bolovima, infekcija dišnog sustava, ali i […]

Koilociti shutterstock_1358151035

Preinvazivne promjene rodnice

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteTo su promjene pločastog epitela rodnice (vagine) povezane s infekcijom humanim papiloma virusom (HPV). Takva infekcija može zahvatiti sve organe anogenitalne regije, a glavne odlike takvih intraepitelnih promjena su multifokalnost i multicentričnost. Razlikujemo: VAIN (vaginalna intraepitelna neoplazija), CIN (cervikalna intraepitelna neoplazija) i VIN (vulvarna intraepitelna neoplazija). Uglavnom se ne pojavljuju izolirano. VAIN (vaginalna intraepitelna neoplazija) […]

Oštećenje ulnarnog živca shutterstock_2522555109

Kako liječiti oštećenje ulnarnog živca?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteOštećenje ulnarnog živca jedan je od najčešćih poremećaja kompresije živaca gornjih udova, odmah iza sindroma karpalnog tunela. Studije iz različitih zemalja sugeriraju da uklještenje ulnarnog živca u laktu (sindrom kubitalnog tunela) pogađa otprilike 20–30 ljudi na 100 000 stanovnika godišnje. Kada se uključe blagi i nedijagnosticirani slučajevi, stvarni je broj vjerojatno veći, jer mnogi ljudi […]

Bol

Bol u donjem dijelu leđa nakon ozljede na treningu – je li to opasno?

Iz iste kategorije

Kardiologija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]

Kardiologija

Je li Holter EKG s povremenim ekstrasistolama razlog za zabrinutost?

Kardiologija Depositphotos_234559870_L

Koronarna arterijska bolest – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija Depositphotos_10351537_L

Koronarna arterijska bolest – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSvjetski dan srca obilježava se svake godine 29. rujna s ciljem podizanja svijesti o kardiovaskularnim bolestima. To je globalni događaj koji okuplja pojedince, liječnike, medicinske sestre i zajednice diljem svijeta u provođenju preventivnih strategija putem edukacija, različitih događanja i kampanja kojima se informira javnost o kardiovaskularnim bolestima, rizičnim čimbenicima i važnosti prevencije. Aktivnosti tijekom Svjetskog […]

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Jesu li niski otkucaji srca u mirovanju normalni?

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRezistentna arterijska hipertenzija pojam je koji označava nemogućnost postizanja dobre kontrole arterijskog tlaka, odnosno održavanja vrijednosti arterijskog tlaka u mirovanju ispod 140/90 mmHg, unatoč liječenju s najmanje tri klase antihipertenzivnih lijekova (lijekova za snižavanje arterijskog tlaka) u maksimalno podnošljivim dozama. Neadekvatna kontrola arterijskog tlaka pritom treba biti potvrđena ambulantnim ili kućnim mjerenjima nakon što se […]

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 2.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNedavno je objavljen sustavni pregled i metaanaliza opservacijskih kohortnih istraživanja na ukupno 120.643 bolesnika sa srčanim zatajenjem. Ispitivani su glavni ishodi koji su uključivali ukupnu smrtnost i štetne kardiovaskularne događaje. Analizom rezultata istraživanja ustanovljen je složen odnos između razine arterijskog tlaka i nepovoljnih kardiovaskularnih ishoda kod bolesnika sa srčanim zatajenjem. Bolesnici sa zatajenjem srca i […]