Enteropatski artritis – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Liječenje EA ponajprije je usmjereno na liječenje osnovne, crijevne bolesti. Primjena kortikosteroida, lijekova koji mijenjaju tijek bolesti (DMARD) i bioloških lijekova u liječenje crijevne bolesti ima povoljan učinak i na zglobove.

Liječenje

Liječenje EA ponajprije je usmjereno na liječenje osnovne, crijevne bolesti. Primjena kortikosteroida, lijekova koji mijenjaju tijek bolesti (DMARD) i bioloških lijekova u liječenje crijevne bolesti ima povoljan učinak i na zglobove. Zahvaćene zglobove najčešće liječimo primjenom nesteroidnih antireumatika i ponekad lokalnom infiltracijom (blokadom) kortikosteroida direktno u zglob. Akutno zahvaćen zglob treba poštedjeti i lokalno primijeniti kriomasažu (terapiju ledom), zbog smanjenja boli i upale. Kineziterapija (medicinska gimnastika) je također korisna u liječenju ove bolesti, prvenstveno pri aksijalnom artritisu (bol ili ukočenost u donjem djelu leđa). Metodama fizikalne terapije kontroliramo tijek bolesti i poboljšavamo funkcionalnu sposobnost bolesnika. Temeljni lijekovi za EA su:

Nesteroidni antireumatici (NSAR)

Obično se koriste za liječenje reumatskih bolesti (kao ibuprofen, indometcin, ketoprofen, piroksikam), a mogu se koristiti i za smanjenje bolova i upale povezanih s EA. Ponekad su potrebne visoke doze ovih lijekova za smanjenje boli i upale u reumatskim bolestima. To može predstavljati problem budući da se najznačajnije nuspojave NSAR-ova javljaju u probavnom sustavu (želudac, crijeva, itd.). NSAR-ovi mogu prouzročiti smanjenje zaštitne sluzniceu želucu, što može izazvati iritaciju želuca. S vremenom, ove promjene u želucu mogu dovesti do pojave žgaravice, gastritisa, kao i ulkusa (čira) na želucu, pa čak i krvarenja. Da ne bi došlo do ovih nuspojava mogu se uzimati lijekovi koji neutraliziraju ili sprječavaju proizvodnju viška želučane kiseline (kao omeprazol, pantoprazol). Ovi bolesnici primarno boluju od upalne bolesti crijeva, pa oni ne toleriraju dobro NSAR-ove zbog navedenih nuspojava.

Kortikosteroidi

Ova skupina lijekova ima snažan protuupalni učinak, a mogu se primijeniti u obliku tableta, intravenskih injekcija ili injekcija direktno u zglob. Kod EA se ponekad primjenjuju u obliku lokalnih infiltracija (blokada) u zglob zahvaćen upalom, ali samo ako nisu zahvaćena više od dva zgloba. Kortikosteroidi se koriste samo za kratkotrajno akutno liječenje umjerenog do teškog EA. No, ponekad postoji opasnost da prilikom prestanka uzimanja kortikosteroida dođe do pogoršanja simptoma artritisa (upale zloba).

Lijekovi koji mijenjaju tijek bolesti (DMARD)

Ovim se lijekovima usporava napredovanje reumatskih bolesti, budući da smanjuju upalni odgovor imunološkog sustava čime se smanjuje i upala u zglobovima. Učinak je vidljiv nekoliko tjedana nakon primjene. Kod EA se najčešće koristi metotreksat i to putem tableta. Kod uzimanje metotreksata, poželjno je uzimati i folnu kiselinu kako bi smanjili moguće nuspojave. Mučnina i oštećenja sluznice u ustima su najčešće nuspojave ovog lijeka, ali se mogu smanjiti uzimanjem folne kiseline. Potrebna je učestalija kontrola krvi i jetrenih enzima. Osim metrotreksata, često se koristi i sulfasalazin, budući da on djeluje na upalnu bolest crijeva, ali i na upalu zglobova.

Biološki lijekovi – inhibitori TNF-α

Spadaju u novije lijekove. Blokiraju aktivnost faktora nekroze tumora (TNF), koji je važan posrednik upalnog procesa. Dovode do smirivanja simptoma bolesti, ali i sprječavaju daljnja strukturalna oštećenja zglobova i zaustavljaju napredak bolesti. To su infiksimab, adalimamab i etanercept. Navedeni lijekovi djeluju na primarnu, crijevnu bolest, ali i na zglobna oštećenja. Primjenjuju se kao potkožne ili intravenske injekcije.

Prognoza bolesti

Tijek i težina EA variraju od osobe do osobe. Općenito se može reći da prognoza EA ovisi o težini crijevne bolesti koja je i dovela do upale zglobova. Prosječno je potrebno oko šest tjedana da dođe do povlačenja simptoma bolesti, nakon njihovog pojavljivanja. Same zglobne promjene imaju dobru prognozu. Najčešće se smiruju i prolaze bez trajnih posljedica. Za ove bolesnike je važna redovita kontrola kod liječnika specijalista za crijevne bolesti (gastroenterologa) i liječnika specijalista za reumatske bolesti (reumatologa).

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Ispadanje kose shutterstock_2665923847

Kako izbjeći nuspojave prilikom liječenja minoksidilom

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Anagena faza rasta kose shutterstock_2022568520

Minoksidil: provjereno rješenje u borbi protiv ispadanja kose

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Kirurško liječenje prostate shutterstock_2734047289

Kombinirani lijekovi za poboljšanje mokrenja

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSlobodno možemo reći da živimo u vrijeme kada su naše ljekarne, a i televizijski marketinški programi, pretrpani raznim biljnim preparatima za poboljšanje mokrenja ili, kako to bude jednostavnije i općenitije rečeno – za prostatu. Neki od tih biljnih preparata kombinacija su više sastojaka pa je, ako i postoji, teško odrediti kome pripisati terapijski učinak. Ovdje, […]

Krvni tlak

Može li liječnik opće prakse promijeniti terapiju za povišeni krvni tlak ili je potreban pregled kardiologa?

Nuspojava

Koja je alternativa navedenoj terapiji za povišeni tlak u slučaju nuspojava?

Miokarditis shutterstock_2128011083

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteLIJEČENJE UPALNOG MIOPERIKARDIJALNOG SINDROMA (UMPS) Liječenja UMPS-a ovisi da li bolujete od miokarditisa, perikarditisa ili su prisutne obje bolesti. Također liječenje ovisi i o težini bolesti. Glavni cilj liječenja smanjiti upalu, ukloniti simptome bolesti i spriječiti nastanak komplikacija. Najčešće su dovoljnjni lijekovi u liječenju UMPS-a, ali ponekad su potrebni i određeni invazivni zahvati. LIJEČENJE PERIKARDITISA […]

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2654475679

Degenerativna ozljeda meniska – 8. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaDegenerativne ozljede meniska obično nemaju dobru sposobnost spontanog zacjeljivanja. Zbog toga je liječenje uglavnom usmjereno na ublažavanje simptoma, prvenstveno boli i smanjene pokretljivosti. Neoperativno (konzervativno) liječenje, koje uključuje individualno prilagođenu fizioterapiju, i operativno liječenje djelomičnom resekcijom meniskusa u konačnici često imaju slične rezultate. Dobro planirana i prilagođena fizioterapija može značajno smanjiti bol i poboljšati kvalitetu […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Kako protumačiti MR nalaz koljena s rupturom prednjeg križnog ligamenta, oštećenjima meniska i hrskavice?

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_73264349_L

Degenerativna ozljeda meniska – 7. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaKirurško liječenje Kirurško liječenje meniska, najčešće u obliku artroskopske djelomične meniscektomije, razmatra se kada neoperativno liječenje ne donese poboljšanje, a bolesnik nema uznapredovalu artrozu (istrošenost koljena). Operacija se također može preporučiti ako postoje izraženi mehanički simptomi, primjerice blokada koljena ili nemogućnost potpunog ispružanja i savijanja noge. Tijekom zahvata uklanja se samo oštećeni i nestabilni dio […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_138048256_L

Degenerativna ozljeda meniska – 6. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLiječenje Prije su se degenerativne ozljede meniska najčešće liječile operacijom, pri čemu se oštećeni dio meniska uklanjao. Međutim, novija istraživanja pokazala su da se rezultati takvog zahvata ne razlikuju mnogo od onih koji se postižu neoperativnim, odnosno konzervativnim liječenjem. Bez obzira na način liječenja, cilj je isti – ublažiti bol i poboljšati pokretljivost koljena. Pokazalo […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Postoji li mogućnost liječenja kronične boli temporomandibularnog zgloba nakon stare ozljede i može li se stanje trajno riješiti?

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_548151614_L

Degenerativna ozljeda meniska – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRadiološka dijagnostika Magnetna rezonancija (MR) je rijetko indicirana kao prva linija radiološke pretrage za bol u zglobu koljena kod osoba srednje i starije dobi. Ovaj pregled može biti potreban ako neoperativno liječenje nije bilo uspješno, kod jake boli kako bi se potvrdila dijagnoza ozljede meniska ili isključile druge diferencijalne dijagnoze. Magnetska rezonancija (MR) je zlatni […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_169437606_L

Degenerativna ozljeda meniska – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaDijagnoza Dijagnoza degenerativne ozljede meniska se obično postavlja kliničkim pregledom i anamnezom. Anamneza treba uključiti ​​informacije o boli (kako je započela bol, lokacija bola, čimbenici koji pogoršavaju ili poboljšavaju bol), pitanja o prethodnoj traumi koljena, kao i prethodnom liječenju zgloba koljena. Pregled koljena se sastoji od inspekcije (malformacija zgloba), palpacije (struktura okolo zgloba), pokretljivosti u […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Degenerativna ozljeda meniska – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteVježbanje. Većina osoba s degenerativnom rupturom obično ima samo blage simptome koji se ne pogoršavaju. Stoga većina bolesnika s ovom dijagnozom ne treba kontinuiranu zdravstvenu skrb. Dakle većina si sama može pomoći uz lijekove protiv bolova pri akutizaciji simptoma i redovitim vježbanjem. Vježbe su i najvažnija terapija kod ovog stanja, te mogu povećati aktivnost bolesnika […]