Križobolja je jedan od najučestalijih zdravstvenih problema današnjice, a podrazumijeva bolove u križima ili slabinskom, donjem dijelu kralježnice. Križobolja se manifestira kao iznenadna, jaka bol u predjelu križa uslijed nepravilne kretnje.
Križobolja je jedan od najučestalijih zdravstvenih problema današnjice, a podrazumijeva bolove u križima ili slabinskom, donjem dijelu kralježnice.
Križobolja se manifestira kao iznenadna, jaka bol u predjelu križa uslijed nepravilne kretnje ili saginjanja, odnosno podizanja teškog tereta. Bolovi se neprekidno pojavljuju, skoro kod svakog pokreta.
Među uzroke križobolje možemo navesti oštećenu hrskavicu između kralježaka, degenerativne promjene na kralježnici, upalne reumatske bolesti (ankilozantni spondilitis, psorijatični artritis, giht), prirođene razvojne poremećaje, traume, grčeve, diskus hernije, osteoartritis (osteoporoza), skolioza, ali i pothlađenost, propuh, zategnutost mišića, opterećenje tetiva, nepravilno držanje, manjak tjelesne aktivnosti, pretjerana tjelesna težina, nepravilna obuća (visoke potpetice), prevelika duševna napetost, kronični stres i td.
Radne i slučajne ozlijede leđa mogu zadesiti svakoga, osobito ako je riječ o osobama koje se bave teškim fizičkim poslom ili su u višesatnom nefiziološkom položaju tijela (uključujući i sjedenje). Ove ozlijede mogu dovesti do djelomične ili potpune nepokretnosti, gomilajući troškove liječenja sustavu zdravstva i troškove bolovanja poslodavcima.
Pravilna i točna dijagnostika ključna je za pravilnu terapiju. U slučaju križobolje, najbolje je ne riskirati puno već temeljitim kliničkim pregledom, te osnovnim laboratorijskim pretragama (SE, KKS, po mogućnosti ALP i CRP, mokraća), a po potrebi i specifičnim laboratorijskim pretragama potvrditi sumnju. U slučaju graničnih ili nejasnih nalaza radi se rendgenska snimka kralježnice (standardna u smjeru naprijed-nazad i postranično). Može se napraviti i ENMG (ElektroMioNeuroGrafija) (kada se bolovi iz leđa šire u noge), lumbalna mijelografija ili radikulografija (prikaz korjenova živaca uz pomoć kontrasta), te CT (Kompjuterizirana Tomografija) i NMR (Nuklearna Magnetska Rezonanca), koje puno detaljnije prikazuju promjene na kralježnici. Posljednje pobrojane dijagnostičke metode se primjenjuju osobito kada se radi o lumboishialgiji – kada se bolovi iz kralježnice šire duž nogu.
U slučaju križobolje nije toliko teško dijagnosticirati bolest koliko je teško doći do izravnog uzroka bolesti.
Pacijent s bolovima treba što bržu liječničku pomoć jer ti bolovi mogu biti vrlo jaki. Liječenje može biti dugotrajno i u nekim slučajevima zahtijeva sudjelovanje više liječnika-specijalista, a često puta potrebna je i promjena načina života.
Ovisno o rezultatima pregleda/pretraga ovise daljnji postupci u obradi pacijenta. Bilo bi idealno kada bi uzrok križobolje bilo moguće otkriti prije početka liječenja, ali to često zbog vrlo jakih bolova nije moguće. Svrha liječenja je otkloniti uzrok bolesti – okolne štetne podražaje, suzbiti bol i spriječiti ponavljanje bolesti. Najvažnije je ukloniti bolesnika od utjecaja provocirajućih činitelja koji uzrokuju bol. Od lijekova se primjenjuju razne vrste nesteroidnih protuupalnih antireumatika i analgetika, a u slučaju da to ne pomaže postoje i vrlo jaki opijatni analgetici.
U praksi se u većini slučajeva u prvih tjedan dana pacijentu nastoji umanjiti bol medikamentima i mirovanjem u najpovoljnijem položaju i kroz to razdoblje ako nije hitno, ne poduzimaju se dijagnostičke pretrage. Pravilo je da kod žestoke boli treba značajno umanjiti, ali ne i posve kupirati bol lijekovima, jer je bol organizmu znak upozorenja. Može biti i znak neke ozbiljne bolesti, pa ako terapijom bol potpuno nestane prije utvrđenja uzroka, bolesnik se može vratiti poslovima koje inače ne bi smio te si dugoročno još pogoršati stanje.
Ako pregledom u ambulanti liječnika opće medicine nije moguće utvrditi uzrok križobolje, preporučljivo je konzultirati se sa specijalistima. Ovisno o rezultatima dodatnih laboratorijskih i/ili radioloških pretraga, mišljenje možemo zatražiti od ortopeda, neurologa, anesteziologa, fizijatara, reumatologa.
Nakon utvrđenja uzroka boli, pristupa se liječenju prema vrsti bolesti. Uglavnom je to fizikalna terapija, koja kod velikog broja bolesnika značajno smanjuje simptome (masaža, topli oblozi, infracrvena i ultraljubičasta lampa, razne vrste „struja“, magnetna terapija, ultrazvuk, laser i dr.). Neizostavan dio liječenja je i primjerena gimnastika, po mogućnosti i u vodi, a primjenjuju se i razni oblici trakcije (istezanja zgrčenih mišićnih struktura na posebno konstruiranim krevetima).
U slučaju nekog teškog mehaničkog oštećenja (skliznuće kralješka, suženje slabinskog kralježničkog kanala, hernija diska – pomak međukralježničnog koluta i pritisak na živce za noge) konzultira se neurokirurg i dolazi u obzir operativno liječenje.
Kod kroničnih degenerativnih promjena i raznih uzroka nestabilnosti kralježnice dolazi u obzir primjena ortoza – raznih vrsta steznika i ortopedskih pomagala koji stabiliziraju i rasterećuju kralježnicu. Ipak, dugoročno gledajući, steznici slabe prirodni mišićni tonus trupa (mišiće leđa i trbušne mišiće), pa ih se preporučuje izbjegavati, a jačati mišiće.
Ponekad se primjenjuje i kiropraktika, liječenje ručnim zahvatima kralježnice, kod koje potrebno veliko medicinsko znanje i smije je primjenjivati samo liječnik.
Prema potrebi potrebno je korigirati statiku stopala, regulirati tjelesnu težinu, smanjiti stres i uzrok psihičke napetosti.
Prognoza ovisi o uzroku. Kod najčešćih križobolja moguće je izbjeći ponavljanje bolesti poštivanjem jednostavnih pravila ponašanja: pravilno držanje tijela, umjerena i redovita tjelesna aktivnost, jačanje mišića koji oblikuju stup oko kralježnice, periodička fizikalna terapija. Pri izvođenju poslova potrebno je koristiti zaštitne položaje za kralježnicu, izbjegavati sjedenje, neumjeren težak fizički rad. Preporučljivo je regulirati tjelesnu težinu na optimalnu, nošenje adekvatne obuće (visoke potpetice bitno utječu na statiku i dinamiku lokomotornog sustava), korekcija svodova stopala ukoliko je potrebno. Kod djece je od najranije dobi potrebno razvijati kulturu bavljenja sportom, te je potrebno pratiti razvoj ev. deformacija sustava za kretanje.
Puno je načina na koji bi mogli izbjeći bolne povrede leđa. Slijedi nekoliko savjeta iz svakodnevnog života kako sa bolnim leđima ne pogoršati trenutno stanje.
Prilikom stajanja uvucite trbuh, bradu i stražnjicu što pomaže u izravnavanju zavojitosti kralježnice leđa i vrata, što olakšava bol. Ispravan položaj kralježnice jako je bitan – ubrzat će oporavak i spriječit će daljnja oštećenja. Ako situacija zahtijeva stajanje na jednom mjestu duže vrijeme, prebacujte težinu s jedne noge na drugu svakih par minuta.
Kad sjedite ograničite vrijeme koje provodite u samo jednom položaju. Kad ste u prilici ustanite i protegnite se, bilo da radili u uredu, vozili na duže relacije ili putovali vlakom ili avionom. Pravilno sjednite, podjednako rasporedite težinu po cijeloj sjednoj površini, uvucite trbuh, a križa neka budu uspravna. Nemojte se njihati ili križati noge. U vožnji sjedalo namjestite tako da Vam bude cijela kralježnica poduprta što sprječava pojavu bolova. Kod ulaženja u auto, prvo sjednite, a tek onda uvucite noge u auto. Prilikom izlaženja postupak je obrnut, prvo noge, a onda tijelo.
Nemojte ni probati spremiti krevet ako su Vam leđa imalo bolna. Ako baš morate, onda to učinite na način da kleknete na koljena i u nemojte posezati za posteljinom već je samo napnite za rubove sa svake strane.
Prilikom usisavanja stojte što uspravnije možete i izbjegavajte posezanje za teško dostupnim mjestima. Svakih pet minuta malo odmorite ili radite neki drugi posao, primjerice brisanje prašine ili lagane vježbe za leđa. Ako je držak na usisavaču prekratak odnosno prenisko ili ako na neko drugi način zahtijeva od Vas da budete sagnuti, radije nemojte ni početi. Slično je i kod pranja poda. Koristite krpu koju možete iscijediti iz uspravnog položaja. Koristite dovoljno dugačak držak metle kako se ne bi sagibali.
Umjesto nošenja teških vrećica ili kofera, razmislite o kvalitetnoj naprtnjači koja pravilnije rasporedi teret. Teret iz vrećica rasporedite podjednako u svaku ruku, koje držite čim bliže tijelu.
Kad čitate, probajte to raditi za stolom, sjedeći u dobroj stolici. Ako koristite fotelju, podignite knjigu u ravninu očiju kako bi izbjegli naprezanje vrata. U krevetu je najbolje ne čitati, ali gledanje tv-a je lakše, osobito ako se možete smjestiti u udobni položaj. Kada idete spavati, probajte ležati postrance, u tzv. fetalnom položaju, s jastukom između koljena, a glavu i vrat poduprite s niskim jastucima. Izbjegavajte spavanje na trbuhu.
23.12.2015
