Hormonska kontracepcija i ginekološki i rak dojke

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

U prvim godinama primjene hormonske kontracepcije, HK, u 1960-im godinama, govorilo se o blago povećanom riziku za rak dojke ili ginekološki rak. Kako se ubrzo ustanovilo, blago povišeni rizik za, između ostaloga i rak.

U prvim godinama primjene hormonske kontracepcije, HK, u 1960-im godinama, govorilo se o blago povećanom riziku za rak dojke ili ginekološki rak. Kako se ubrzo ustanovilo, blago povišeni rizik za, između ostaloga i rak, pripisivao se količini hormona. U svom daljnjem razvoju, u hormonskoj kontracepciji smanjivanje su količine estrogenske komponente (do prije nekoliko godina to je bio isključivo etinil-estradiol; od nedavno je na tržištu kontraceptiv s estradiol-valeratom kao estrogenskom komponentom – taj sintetski estrogen još se naziva prirodnim estrogenom, jer je po kemijskom sastavu najsličniji humanom estrogenu), a gestagenska komponenta je u svakom narednom kontraceptivu bila drugačija i imala je drugačiji učinak na organizam žene.
Međutim, iz vremena početaka hormonske kontracepcije ženama je ostao u sjećanju upravo podatak o (blago) povišenom riziku za rak. To su mahom majke današnjih potencijalnih korisnica HK, pa je na nama, ginekolozima, da uvijek iznova educiramo ciljanu populaciju i ukazujemo na ne samo kontracepcijsku korist hormonske kontracepcije nego i na sigurnost njene primjene, što su potvrdile mnoge opsežne studije u zadnjih 10-20 godina.

 Istraživanja su pokazala sljedeće:

  • hormonska kontracepcija smanjuje rizik za ginekološki rak za 50-60%, za kolorektalni rak za 20-40%,
  • hormonska kontracepcija ne povisuje rizik za rak dojke ni za melanom,
  • hormonska kontracepcija dovodi se u vezu s većom pojavnošću raka vrata maternice, naročito ranih stadija bolesti, međutim dobrim dijelom se to zapažanje povezuje s redovitim i češćim ginekološkim kontrolama korisnica HK, pa se i početni rak vrata maternice dijagnosticira češće, odnosnorak cerviksa dijagnosticira se u ranijoj, početnoj fazi.
  • za neke oblike raka (rak endometrija i rak jajnika) HK ima i rezidualnu zaštitu, što znači da protektivni učinak traje i 20-30 godina iza prestanka uzimanja HK.

Svaku potencijalnu korisnicu hormonske kontracepcije potrebno je prije uzimanja HK primjereno obraditi (razgovor, anamneza, ginekološki pregled na ginekološkom stolu uz uzimanje uzoraka za citološku analizu i ginekološki ultrazvučni pregled, te osnovne hematološko-biokemijske pretrage) i procijeniti ima li kontraindikacija za uzimanje HK. Ukoliko kontraindikacija nema, otprilike 3-6 mj iza početka uzimanja HK učiniti će se prva kontrola (razgovor o dojmovima o HK, mjerenje arterijskog tlaka i tjelesne težine, osnovne laboratorijske pretrage, te predložiti plan za dalje), a potom ista jednom godišnje, dok god se HK uzima.
Uz uredne kontrolne nalaze i dobro opće stanje korisnice, hormonska kontracepcija se smije uzimati do planirane trudnoće, bez tzv. pauza (što je zapravo vitium artis).

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Namirnice

Ako imam Chronovu bolest smijem li konzumirati ove namirnice?

San

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta 5. Shizofrenija Za razliku od prethodno navedenih psihijatrijskih poremećaja, spavanje nije temeljna značajka shizofrenije. Međutim, problemi sa spavanjem, uključujući poteškoće s uspavljivanjem i prosnivanjem (održavanjem sna bez buđenja) te smanjenu kvalitetu sna, česti su kod oboljelih od shizofrenije, iako ne postoje sustavni epidemiološki podaci o prevalenciji poremećaja spavanja u ovoj populaciji. Dodatna vrsta problema sa […]

Testis

Nespušteni testis

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Testisi se, tijekom embrionalnog razvoja, stvaraju u retroperitoneumu i to u visini bubrega. Slijedi proces spuštanja testisa, (lat. – descensus testis) na njihovo mjesto u mošnjama (lat. – scrotum). To spuštanje se odvija krajem osmog mjeseca embrionalnog (intrauterinog) razvoja kada se testisi trebaju spustiti u skrotum tako da se muška beba rodi s oba testisa […]

Urin

Derivacija urina

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Ovdje ćemo navesti neke podatke općenito o značenju pojma derivacije urina kao i kirurškim mogućnostima njezine izvedbe. Pojam derivacije urina načelno označava izvođenje mokraćnog sustava na neko neprirodno mjesto pa je iz toga jasno da je kirurški postupak derivacije urina gotovo uvijek nužda, a ne izbor. Sam način izvedbe derivacije možda dijelom može biti izbor […]

Starija životna dob

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Inzulinska rezistencija

Upućuju li ovi nalazi na inzulinsku rezistenciju?

Iz iste kategorije

Ginekologija

Placenta praevia – dijagnostika i liječenje

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Osnovni simptom nisko nasjele posteljice je krvarenje, najčešće u drugoj polovici trudnoće. No, svako krvarenje potkraj drugog i početkom trećeg tromjesečja trudnoće ne znači da je u pitanju nisko nasjela posteljica, ona samo sudjeluje u 20 % slučajeva. Najčešće je krvarenje nepoznatog uzroka (u 45% slučajeva), potom aburpcija (odljuštenje) posteljice u 30 % slučajeva. Ostali […]

Ginekologija

Ima li potrebe za kontracepcijom?

Ginekologija

Placenta praevia

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Što je placenta praevia? Kada se placentacija i razvoj posteljice smjesti na donjem djelu maternice (donji uterini segment) te se tako posteljica nalazi između vrata maternice i ploda. Tako da zapravo blokira ili možemo reći sprječava rađanje djeteta. Takvo smještena posteljica može potpuno ili djelomično prekrivati donji uterini segment. Razlikujemo četiri stupnja: Pojavnost nasjele posteljice […]

Ginekologija

Uloga posteljice u trudnoći

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Placenta ili posteljica je organ koji nastaje u trudnoći i tijekom trudnoće vrši vrlo važnu ulogu. Normalan razvoj posteljice je preduvjet normalnog razvoja trudnoće u našoj vrsti Homo sapiens (umni čovjek). U prilog tome govori podatak da oko 65 % zametaka propada u razdoblju kada nije moguće otkriti trudnoću. Kako u ranom razdoblju trudnoće, tako […]

Ginekologija

Ventrikulomegalija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Ventrukulomegalija je proširenje lateralnih moždanih komora. Obično se dijagnosticira na rutinskom ultrazvučnom pregledu (fetal anomaly scan) od 18 do 22 tjedna gestacije, a učestalost pojavnosti je 1-2 na 1000 trudnoća. Ventrikulomegalija se uočava u poprečnom presjeku fetalne glavice koji je iznad razine presjeka gdje se mjeri biparijetalni promjer. Proširenje najčešće započinje u području stražnjih rogova […]

Ginekologija

Je li potrebna operacija jajnika i maternice?

Ginekologija

Malformacije središnjeg živčanog sustava fetusa

Vrijeme čitanja članka: 2 minute AKRANIJA je poremećaj u razvoju kostiju glave u fetusa. Poremećaj u razvoju plosnatih kostiju lubanje (neurokranija) – odsustvo svoda lubanje. Kosti neurokranija, odnosno plosnate kosti lubanje počinju sa osifikacijom (okoštavanjem) već potkraj prvog tromjesečja, tako da tada postaju vidljive, odnosno dostupne ultrazvučnoj dijagnostici. Ako se u tom gestacijskom dobu ultrazvukom ne vidi okoštala lubanja, postavlja […]

Ginekologija

Ciste korioidnog pleksusa fetusa u trudnoći (CPC)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Korioidni pleksus (latinski- plexus chorioideus), sastoje se od spleta krvnih žila koje su obložene ependimom, on oblaže krvne žile poput resica. Korioidni pleksus proizvodi cerebrospinalnu tekućinu. Ta tekućina oblaže mozak i kralježničku moždinu i struji kroz moždane komore. U čovjeka se u likvorskim prostorima nalazi 100 do 150 ml likvora. Tijekom 6-8 sati prosječno se […]