Dermatoskopija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Sve je veći broj osoba koji dolaze dermatologu radi dermatoskopije madeža i vrlo često im nije jasno što je to, kako dermatoskopski pregled izgleda i zašto je potreban. Dermoskopija je novija neinvazivna dijagnostička metoda u medicini koja služi za praćenje pigmentnih promjena kože i omogućava otkrivanje morfoloških struktura koje nisu vidljive golim okom.

Sve je veći broj osoba koji dolaze dermatologu radi dermatoskopije madeža i vrlo često im nije jasno što je to, kako dermatoskopski pregled izgleda i zašto je potreban.

Dermoskopija  je  novija neinvazivna dijagnostička  metoda  u medicini koja služi za  praćenje pigmentnih  promjena  kože i omogućava otkrivanje morfoloških struktura koje nisu vidljive golim okom. Dermoskopija se primjenjuje u pregledu pigmentnih i drugih promjena na koži ručnim dermoskopom, stereomikroskopom, kamerom ili digitalnim imaging sistemom. Povećanja variraju u prosjeku od 6 do 40 puta. Dermoskopija je neinvazivna, relativno jednostavna dijagnostička pretraga.
Najprimjenjivaniji dermoskop  je ručni dermoskop koji ima povećanje 10 puta.  To je maleni uređaj sa kojim se obasja promjena na koži i  poveća te se promatra i anlizira. Pomaže u razlikovanju  melanoma od dobroćudnih melanocitnih promjena, vaskularnih lezija, seboroičke keratoze i pigmentiranog bazalioma.
Dermatoskopska dijagnoza pigmentnih lezija kože bazirana je na različitim analitičkim primjenama ili algoritmima  kao što su analiza strukture, ABCF pravilo i lista od sedam točaka.
Dermatoskopijom se  analiziraju pigmentne promjene kože ( madeži, tumori kože, melanom i dr.)  i može se zaključiti da li je neka promjena na koži opasna ili ne, te da li ju je potrebno operirati ili ne. Dermatoskopija kao metoda pomaže dermatovenerologu u njegovom svakodnevnom radu  i postavljanju točne dijagnoze. Tijekom ovog pregleda  liječnik pregleda cijelu kožu ( od vlasišta do  tabana ) na osnovu čega zaključuje da li je potrebno promjenu na koži  operirati i učiniti patohistološku analizu, ili ju je  potrebno pratiti uz redovne kontrole.Osim ručnog dermatoskopa koriste se i  kompjutorizirani sustavi i kamere.

Sama analiza kože i promatranje kože nije novost u medicini, te se ovdje e u kratkom povijesnom pregledu navodi  razvoj dermatoskopije kroz stoljeća:

1663-J.c.Kohlhaus: prvo promatranje ploče nokta sa mikroskopom
1879-C. Heuter: analiza krvnih žila sluznice usta sa mikroskopom
1893-G.Unna: prvi puta je korišten naziv»dijaskopija»sa imerzijom i staklenom pločicom u bolesnika sa Lupusom
1916-C.Zeiss: proizveden je prvi binokularni dermatoskop
1920-I.Saphier: prvi pojam»dermatoskopija» u opisu kapilara  normalne i patološki promijenjene kože
1933-H.Hinselmann:primjena kolposkopije za dijagnozu kožnih ulkusa i tumora
1951-L.Goldman: analiza madeža i melanoma korištenjem različitih  monookularnih instrumenata
1958-L.Goldman: proizveden prvi prenosivi dermatoskop
1981-P.Fritsch i R.Pechlaner: Benigne i maligne kožne promjene i diferencijacija osnove različitih čimbenika pigmentne mreže
1987-H.Pehamberger et al.: Uvod u osnovnu analizu i dijagnozu pigmentnih lezija kože.
1989-H.P.Soyer et al.: Dermoskopski kriteriji  kolerirani sa histopatološkim strukturama
1990-F.A.Bahmer et al.:Terminologija u površinskoj mikroskopiji bazirana na consensus Meetin of Comittee on Analytical Morpholoy of the Arbeisgemeinschaft Dermatologische Forschung held in Hamburg in November 1989
1991-J-Kreusch and G.Rassner: Prvi atlas iz dermatoskopije
1994-W.Stolz et al.: Primjena ABCD pravila u dermatoskopiji- nova praktična metoda u ranom otkrivanju melanoma
1998-g.Argenziano et al.: Uvod u algoritme za detekciju melanoma zvanu  lista od 7 ločaka

I kao zaključak je bitno: dermatoskopija je metoda koja pomaže u ranom otkrivanju melanoma, pomaže u praćenju i otkrivanju displastičnih madeža kože i smanjuje broj nepotrebnih kirurških zahvata na koži.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Arterijska hipertenzija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 1.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteU razvijenim zemljama od 1 do 3 % odraslih osoba boluje od zatajivanja srca. S dobi raste učestalost obolijevanja od srčanog zatajenja – čak 10 % osoba starijih od 70 godina boluje od ove bolesti. U tim zemljama bilježi se sve veća prevalencija arterijske hipertenzije, na što značajno utječe i rast udjela starije populacije. Arterijska […]

Sinusi

Što može uzrokovati pritisak u glavi, curenje iz sinusa i nelagodu nakon kofeina?

Proljev

Toplina i probava: Koliko je važna hidratacija za zdrav crijevni sustav?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteUtjecaj ljeta na probavni sustavVisoke temperature, pojačano znojenje, više fizičke aktivnosti i promjene u prehrani tijekom ljeta mogu značajno utjecati na rad našeg probavnog sustava. Mnogi ljudi primjećuju tegobe poput zatvora, nadutosti ili usporene probave upravo u toplijim mjesecima, a jedan od ključnih, ali često zanemarenih razloga jest nedovoljan unos tekućine. Probava ne ovisi samo […]

Antibiotici

Antibiotici

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAntibiotici su lijekovi koji se koriste za liječenje bakterijskih infekcija. Djeluju tako da uništavaju bakterije ili sprječavaju njihovo razmnožavanje. Ne djeluju protiv virusa (npr. gripe ili prehlade). Antibiotici se koriste u liječenju:• Infekcija dišnog sustava (npr. streptokokna angina, upala pluća)• Mokraćnih infekcija• Kožnih i mekih tkiva• Teških sistemskih infekcija (npr. sepsa) Pravilna primjena antibiotika:• Smanjuje […]

Nesanica

Gdje se mogu uključiti u kognitivno-bihevioralnu terapiju za nesanicu?

Angina

Streptokokna angina kod djece

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStreptokokna angina, poznata i kao gnojna angina, česta je bakterijska infekcija ždrijela kod djece, uzrokovana najčešće bakterijom Streptococcus pyogenes (β-hemolitički streptokok grupe A). Pravilna dijagnostika i liječenje ključni su za sprječavanje komplikacija poput reumatske groznice i glomerulonefritisa. Streptokokna angina čini 20–30 % slučajeva faringitisa u dječjoj dobi, osobito u dobi od 5 do 15 godina. […]

Iz iste kategorije

Dermatologija

Ubodi komaraca – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteUbodi komaraca stvaraju neugodu tijekom toplijeg doba godine, nešto što smo svi doživjeli i nije nam strano. Mnogi kažu da komarci neke ljude bodu više, a neke manje – pa su vjerovanja da je nečija krv “slađa”, koža tanja ili mirisom privlačnija za komarce. Na mjestu uboda nastaje crvenilo i otok koji se jasno uočava. […]

Dermatologija

Ubodi komaraca – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteUbodi komaraca česta su pojava tijekom ljeta i više nisu nešto bezazleno na što ne treba obratiti pozornost. Iako se provode različite akcije koje suzbijaju komarce, mnoge osobe se tuže da su im komarci zadali probleme tijekom ljeta. Nekada se može raditi o zujanju komaraca tijekom noći i nastajanja uboda, što ometa san, pa odmor […]

Dermatologija

Što napraviti da svrbež na vratu nestane?

Dermatologija

Može li se pretjerati u njezi kože?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNjega kože neizostavan je dio brige o sebi. Može biti vrlo jednostavna i obuhvaćati samo umivanje vodom, ali i uključivati složene postupke s čak dvadesetak koraka. Mnogobrojne su upute o tome kako njegovati kožu, pa smo često bombardirani raznim savjetima – osobito putem društvenih mreža koje obiluju takvim sadržajem. Sam pristup njezi kože mijenjao se […]

Dermatologija

Suportivna njega kože s psorijazom

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePsorijaza je kronična kožna bolest koja može započeti u bilo kojoj životnoj dobi. U njezinoj podlozi postoji genetska predispozicija, tj. naslijeđe, zbog čega se može javiti kod više članova uže ili šire obitelji. Psorijaza se može pojaviti samo na određenim dijelovima tijela, poput laktova, koljena ili vlasišta, ali i zahvatiti veće površine kože. Način i […]

Dermatologija

Gljivične infekcije noktiju u odraslih

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteGljivične infekcije noktiju vrlo su česta pojava u odrasloj populaciji – prema nekim procjenama pogađaju čak 10 % ljudi. Određene životne navike pogoduju razvoju infekcije, poput učestalog pranja ruku, oštećenja noktiju zbog posla, nestručno izvedene manikure ili pedikure, nošenja zajedničke obuće, rada u vlažnim uvjetima, korištenja tvrde radne obuće, česte upotrebe bazena i sauna, znojenja […]

Dermatologija

Što da napravim s kvrgama na dijelu prepona?

Dermatologija

Kako prepoznati gljivice na noktima?

Vrijeme čitanja članka: 4 minute