Dermatoskopija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Sve je veći broj osoba koji dolaze dermatologu radi dermatoskopije madeža i vrlo često im nije jasno što je to, kako dermatoskopski pregled izgleda i zašto je potreban. Dermoskopija je novija neinvazivna dijagnostička metoda u medicini koja služi za praćenje pigmentnih promjena kože i omogućava otkrivanje morfoloških struktura koje nisu vidljive golim okom.

Sve je veći broj osoba koji dolaze dermatologu radi dermatoskopije madeža i vrlo često im nije jasno što je to, kako dermatoskopski pregled izgleda i zašto je potreban.

Dermoskopija  je  novija neinvazivna dijagnostička  metoda  u medicini koja služi za  praćenje pigmentnih  promjena  kože i omogućava otkrivanje morfoloških struktura koje nisu vidljive golim okom. Dermoskopija se primjenjuje u pregledu pigmentnih i drugih promjena na koži ručnim dermoskopom, stereomikroskopom, kamerom ili digitalnim imaging sistemom. Povećanja variraju u prosjeku od 6 do 40 puta. Dermoskopija je neinvazivna, relativno jednostavna dijagnostička pretraga.
Najprimjenjivaniji dermoskop  je ručni dermoskop koji ima povećanje 10 puta.  To je maleni uređaj sa kojim se obasja promjena na koži i  poveća te se promatra i anlizira. Pomaže u razlikovanju  melanoma od dobroćudnih melanocitnih promjena, vaskularnih lezija, seboroičke keratoze i pigmentiranog bazalioma.
Dermatoskopska dijagnoza pigmentnih lezija kože bazirana je na različitim analitičkim primjenama ili algoritmima  kao što su analiza strukture, ABCF pravilo i lista od sedam točaka.
Dermatoskopijom se  analiziraju pigmentne promjene kože ( madeži, tumori kože, melanom i dr.)  i može se zaključiti da li je neka promjena na koži opasna ili ne, te da li ju je potrebno operirati ili ne. Dermatoskopija kao metoda pomaže dermatovenerologu u njegovom svakodnevnom radu  i postavljanju točne dijagnoze. Tijekom ovog pregleda  liječnik pregleda cijelu kožu ( od vlasišta do  tabana ) na osnovu čega zaključuje da li je potrebno promjenu na koži  operirati i učiniti patohistološku analizu, ili ju je  potrebno pratiti uz redovne kontrole.Osim ručnog dermatoskopa koriste se i  kompjutorizirani sustavi i kamere.

Sama analiza kože i promatranje kože nije novost u medicini, te se ovdje e u kratkom povijesnom pregledu navodi  razvoj dermatoskopije kroz stoljeća:

1663-J.c.Kohlhaus: prvo promatranje ploče nokta sa mikroskopom
1879-C. Heuter: analiza krvnih žila sluznice usta sa mikroskopom
1893-G.Unna: prvi puta je korišten naziv»dijaskopija»sa imerzijom i staklenom pločicom u bolesnika sa Lupusom
1916-C.Zeiss: proizveden je prvi binokularni dermatoskop
1920-I.Saphier: prvi pojam»dermatoskopija» u opisu kapilara  normalne i patološki promijenjene kože
1933-H.Hinselmann:primjena kolposkopije za dijagnozu kožnih ulkusa i tumora
1951-L.Goldman: analiza madeža i melanoma korištenjem različitih  monookularnih instrumenata
1958-L.Goldman: proizveden prvi prenosivi dermatoskop
1981-P.Fritsch i R.Pechlaner: Benigne i maligne kožne promjene i diferencijacija osnove različitih čimbenika pigmentne mreže
1987-H.Pehamberger et al.: Uvod u osnovnu analizu i dijagnozu pigmentnih lezija kože.
1989-H.P.Soyer et al.: Dermoskopski kriteriji  kolerirani sa histopatološkim strukturama
1990-F.A.Bahmer et al.:Terminologija u površinskoj mikroskopiji bazirana na consensus Meetin of Comittee on Analytical Morpholoy of the Arbeisgemeinschaft Dermatologische Forschung held in Hamburg in November 1989
1991-J-Kreusch and G.Rassner: Prvi atlas iz dermatoskopije
1994-W.Stolz et al.: Primjena ABCD pravila u dermatoskopiji- nova praktična metoda u ranom otkrivanju melanoma
1998-g.Argenziano et al.: Uvod u algoritme za detekciju melanoma zvanu  lista od 7 ločaka

I kao zaključak je bitno: dermatoskopija je metoda koja pomaže u ranom otkrivanju melanoma, pomaže u praćenju i otkrivanju displastičnih madeža kože i smanjuje broj nepotrebnih kirurških zahvata na koži.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Prebiotički ugljikohidrati shutterstock_1896583186

Raštika: superhrana s korijenima u tradiciji

Vrijeme čitanja članka: 3 minutePosljednjih desetljeća način na koji doživljavamo hranu znatno se promijenio. Sve više ljudi ne gleda na obrok samo kao na izvor energije, već i kao na sredstvo očuvanja zdravlja, prevencije bolesti i poboljšanja fizičkog i mentalnog stanja. Ova filozofija savršeno se uklapa u poznatu Hipokratovu misao: „Neka hrana bude tvoj lijek“. Upravo iz tog razmišljanja […]

Probiotički soj shutterstock_2684707979

Što LGG radi u našem tijelu? Molekularni mehanizmi jednog od najistraženijih probiotika

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteLacticaseibacillus rhamnosus LGG® jedan je od najistraživanijih probiotičkih sojeva na svijetu. Njegovo djelovanje potvrđeno je u gotovo 200 randomiziranih kontroliranih kliničkih ispitivanja, u kojima su sudjelovali i djeca i odrasli. Rezultati pokazuju da LGG® može pomoći kod akutnog i proljeva povezanog s antibioticima, putničkog proljeva, funkcionalnih probavnih tegoba s bolovima, infekcija dišnog sustava, ali i […]

Bol

Bol u donjem dijelu leđa nakon ozljede na treningu – je li to opasno?

Koilociti shutterstock_1358151035

Preinvazivne promjene rodnice

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteTo su promjene pločastog epitela rodnice (vagine) povezane s infekcijom humanim papiloma virusom (HPV). Takva infekcija može zahvatiti sve organe anogenitalne regije, a glavne odlike takvih intraepitelnih promjena su multifokalnost i multicentričnost. Razlikujemo: VAIN (vaginalna intraepitelna neoplazija), CIN (cervikalna intraepitelna neoplazija) i VIN (vulvarna intraepitelna neoplazija). Uglavnom se ne pojavljuju izolirano. VAIN (vaginalna intraepitelna neoplazija) […]

Oštećenje ulnarnog živca shutterstock_2522555109

Kako liječiti oštećenje ulnarnog živca?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteOštećenje ulnarnog živca jedan je od najčešćih poremećaja kompresije živaca gornjih udova, odmah iza sindroma karpalnog tunela. Studije iz različitih zemalja sugeriraju da uklještenje ulnarnog živca u laktu (sindrom kubitalnog tunela) pogađa otprilike 20–30 ljudi na 100 000 stanovnika godišnje. Kada se uključe blagi i nedijagnosticirani slučajevi, stvarni je broj vjerojatno veći, jer mnogi ljudi […]

Metotreksat

Upit o ponovnom uvođenju metotreksata

Iz iste kategorije

Dermatologija shutterstock_718245847

Alkohol i koža

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAlkohol može djelovati na kožu iznutra, putem konzumacije, ili izvana, kroz kozmetičke proizvode koji ga sadrže. Poznato je da alkohol negativno utječe na zdravlje jer uzrokuje ovisnost, oštećenja jetre te različite probleme s mentalnim zdravljem. Budući da je riječ o toksinu s vrlo malom hranjivom vrijednošću, alkohol može štetno djelovati na mnoge organe, mijenjati funkciju […]

Dermatologija

Koju hidratantnu kremu koristiti kod atopijskog dermatitisa i izrazito suhih ruku?

Dermatologija shutterstock_2606608265

Iritacije kože uzrokovane hladnoćom

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteHladnije vrijeme i niže temperature mogu snažno utjecati na kožu i uzrokovati različite promjene. Koža je kod pojedinih osoba različito osjetljiva na hladnoću; burnije mogu reagirati djeca, ali i osobe starije životne dobi. Pojedine manifestacije javljaju se na otkrivenim dijelovima kože, poput lica i ruku, no ponekad se promjene potaknute hladnoćom mogu pojaviti i na […]

Dermatologija Depositphotos_13851285_L

Kako na koži prepoznati Herpes zoster

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteVirusne infekcije kože imaju raznolik oblik i bitno ih je prepoznati. Ponekad se na koži može javiti crvenilo praćeno osjećajem peckanja i bolovima uz vidljive mjehuriće, pa se može posumnjati da se radi o herpes zosteru. Premda opekotine kože uzrokovane toplinom ili, primjerice, kontaktom s gusjenicama mogu izgledati kao crvenilo s mjehurićima, kod herpes zostera […]

Dermatologija Depositphotos_149029145_L

Vitamini i lijepa koža

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteVitamini su od velike važnosti za zdravlje i ljepotu kože. Kako bi se to postiglo, pomaže raznolika i pravilna prehrana, no u ubrzanom tempu života vrlo često se obroci preskaču ili su jednoliki i nedovoljno hranjivi. Voće i povrće nisu dovoljno zastupljeni kao svakodnevni dio obroka, već se sporadično nađu na tanjuru, a proteinski dio […]

Dermatologija Depositphotos_701545836_L

Zašto se kortikosteroidne kreme ne smiju dugo i neograničeno primjenjivati na koži lica?

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Dermatologija Depositphotos_85160984_L

Što su urođeni madeži?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteMadeži mogu nastajati tijekom života, ali se mogu opaziti već nakon rođenja i tada se nazivaju urođeni ili kongenitalni madeži. Prema nekim statistikama javljaju se u 0,2% do 2% novorođenčadi, odnosno kod jedne od stotinu beba. Mogu biti različitih veličina: mali – do 1,5 cm srednje veliki – od 1,5 do 20 cm veliki – […]

Dermatologija

Zašto kvržica na čelu nakon udarca ne prolazi i treba li pregled?