Poremećaji prehrane, 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Poremećaji prehrane javljaju se u oko 4% populacije. Obično se javljaju u adolescenciji, no u oko 5% slučajeva javljaju se u ranim dvadesetim godinama. Češće se javljaju kod osoba ženskog spola (prosječno 10 do 20 puta češće).

Poremećaji prehrane javljaju se u oko 4% populacije. Obično se javljaju u adolescenciji, no u oko 5% slučajeva javljaju se u ranim dvadesetim godinama. Češće se javljaju kod osoba ženskog spola (prosječno 10 do 20 puta češće). U zadnjih nekoliko desetljeća učestalija je pojava anoreksije, posebno kod djevojčica i dječaka predpubertetske dobi. Često se uz ovaj poremećaj javlja depresija, socijalna fobija i opsesivno-kompulzivni poremećaj.

Ne zna se točan uzrok, no pretpostavlja se da podlogu za razvoj ovih poremećaja čini kompleksna interakcija genetskih, bioloških, bihevioralnih, psiholoških i socijalnih čimbenika. Neka istraživanja pokazuju veću učestalost kod jednojajčanih blizanaca u odnosu na dvojajčane blizance. Endogeni opioidi mogu djelovati na potiskivanje osjećaja gladi. Funkcija štitne žlijezde također je suprimirana. Neki istraživači smatraju da postoji disfunkcija osi hipotalamus-hipofiza, dok su neke studije pokazale poremećaj funkcije serotonina, dopamina i noradrenalina (svaki od ovih neurotransmitora povezan je s regulacijom osjećaja gladi u paraventrikularnim jezgrama hipotalamusa).

Od socijalnih čimbenika pretpostavlja se da određenu ulogu imaju problematični odnosi s roditeljima, odnosno u takvim je obiteljima obično prisutna visoka razina izolacije i hostilnosti te niska razina podrške i empatije.
Vrlo često je anoreksija kod adolescenta reakcija na zahtjev za osamostaljenjem u sklopu kojeg se očekuje viši stupanj funkcioniranja, posebice socijalnog i seksualnog. Kod ovih osoba karakterističan je nedostatak osjećaja autonomije. Mnogi čak imaju osjećaj kao da njihovo tijelo na neki način kontroliraju roditelji, tako da kroz takvu izrazitu samodisciplinu anoreksični bolesnici pokušavaju razviti osjećaj autonomije. Prema psihodinamskom shvaćanju takve se osobe ne mogu psihološki separirati od svoje majke.

Bulimija se javlja češće od anoreksije, također češće kod osoba ženskog spola, no počinje u nešto kasnijoj adolescenciji od anoreksije. Iako se često javlja kod osoba normalne tjelesne težine, ponekad se radi o osobama koje su ranije imale prekomjernu težinu.
Pretpostavlja se da u nastanku ovog poremećaja važnu ulogu imaju serotonin i noradrenalin te možda povišena razina endorfina.
Osobe koje boluju od poremećaja prehrane su osobe koje imaju visoko postavljene ciljeve. Često potječu iz obitelji u kojima nedostaje bliskosti. Kod njih je prisutan manjak kontrole superega i ego snaga. Općenito teško kontroliraju svoje impulse što se očituje kao sklonost ovisnosti o psihoaktivnim tvarima i autodestruktivnim odnosima.
Često žene koje su doživjele seksualno zlostavljanje razviju bulimiju. Jedna od najvažnijih stvari je da sami roditelji imaju zdrave prehrambene navike.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Namirnice

Ako imam Chronovu bolest smijem li konzumirati ove namirnice?

Testis

Nespušteni testis

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Testisi se, tijekom embrionalnog razvoja, stvaraju u retroperitoneumu i to u visini bubrega. Slijedi proces spuštanja testisa, (lat. – descensus testis) na njihovo mjesto u mošnjama (lat. – scrotum). To spuštanje se odvija krajem osmog mjeseca embrionalnog (intrauterinog) razvoja kada se testisi trebaju spustiti u skrotum tako da se muška beba rodi s oba testisa […]

Urin

Derivacija urina

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Ovdje ćemo navesti neke podatke općenito o značenju pojma derivacije urina kao i kirurškim mogućnostima njezine izvedbe. Pojam derivacije urina načelno označava izvođenje mokraćnog sustava na neko neprirodno mjesto pa je iz toga jasno da je kirurški postupak derivacije urina gotovo uvijek nužda, a ne izbor. Sam način izvedbe derivacije možda dijelom može biti izbor […]

Starija životna dob

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Srce

Koenzim Q10 – jesmo li ga zaboravili?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Koenzim Q10 (CoQ10) je prirodni antioksidans koji tijelo proizvodi i koristi na staničnoj razini za podršku rastu, energiji i održavanju stanica. Ova tvar, nalik vitaminima, prisutna je u svim tkivima, a najviše se nalazi u srcu, jetri, bubrezima i gušterači. Prvi put otkriven 1957. godine, CoQ10 je od tada prepoznat kao ključan spoj za funkcioniranje […]

Inzulinska rezistencija

Upućuju li ovi nalazi na inzulinsku rezistenciju?

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Uvriježeno je mišljenje kako su problemi sa spavanjem učestalo prisutni među osobama s psihijatrijskim poremećajima. Isto tako se može reći kako se problemi sa spavanjem smatraju simptomima povezanih psihijatrijskih stanja. Tako da se može reći kako problemi sa spavanjem predstavljaju i obilježja velikog broja psihijatrijskih poremećaja i uključeni su među dijagnostičke kriterije za te poremećaje. […]

Psihijatrija

Povezanost između oštećenja vida i demencije

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Liječenje problema s oštećenjem vida moglo bi pomoći u prevenciji demencije, jer se sumnja kako je oštećenje vida povezano s 19% slučajeva demencije u starijih osoba. Istraživanje koje jeproveo Jason R. Smith sa suradnicima objavljeno je ove godine u časopisu JAMA Ophthalmology. Istraživanje je uključilo 2.767 odraslih osoba u SAD-u u dobi od 71 godinu ili […]

Psihijatrija

Trema li mijenjati terapiju za fobično-anksiozni poremećaj?

Psihijatrija

Precizna psihijatrija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Područje psihijatrije doživljava transformativni pomak prema preciznoj medicini, paradigmi koja prilagođava liječenje jedinstvenim karakteristikama pojedinih pacijenata. Ovaj pristup odražava napredak u područjima kao što su onkologija i kardiologija, gdje su precizni alati već revolucionirali skrb za pacijente. Cilj precizne psihijatrije bio bi identificirati podtipove psihijatrijskih poremećaja i prilagoditi tretmane koristeći mjerljive, objektivne podatke. Koristeći funkcionalni […]

Psihijatrija

Promjene moždanih struktura u osoba s depresijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Studija objavljena u časopisu Nature pokazuje kako moždana je mreža uključena u obradu nagrađivanja i obraćanje pažnje na podražaje znatno povećana kod osoba s depresijom, ostaje stabilna tijekom vremena, na nju ne utječu promjene raspoloženja te da se može otkriti već kod djece prije pojave simptoma depresije. Koristeći novu tehniku ​​mapiranja mozga, istraživači su otkrili […]

Psihijatrija

Promjene stila života povezane s poboljšanjem simptoma Alzheimerove bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prema rezultatima novog istraživanja, zdravi stilovi života povezani su s nižim rizikom od Alzheimerove bolesti (AD), ali također može koristiti pacijentima s već dijagnosticiranim blagim kognitivnim oštećenjem (MCI) ili ranim AD. Nakon 20 tjedana, pacijenti nakon intenzivne promjene multimodalnog stila života pokazali su značajna poboljšanja u kogniciji i funkciji. Korisne promjene primijećene su i u […]

Psihijatrija

Mogu li se podtipovi depresije i tjeskoba identificirati snimanjem mozga

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Snimanje mozga u kombinaciji s umjetnom inteligencijom identificiralo je šest različitih “biotipova” depresije i anksioznosti što bi možda moglo dovesti do personaliziranijeg i učinkovitijeg liječenja. Istraživačica Leanne Williams, dr. sc., smatra kako ovo istraživanje može imati “neposredne kliničke implikacije” te kako je na Stanfordu započelo prevođenje tehnologije snimanja u upotrebu u novoj preciznoj klinici za […]

Psihijatrija

Ima li moj ujak shizofreniju?