Ankilozantni spondilitis – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Ankilozantni spondilitis (AS) je kronična upalna reumatska bolest koja najčeće zahvaća kralježnicu, ali može zahvatiti i druge zglobove i organe.

Što je AS i kod koga se javlja?

Ankilozantni spondilitis (AS)  je kronična upalna reumatska bolest koja najčešće zahvaća kralježnicu, ali može zahvatiti i druge zglobove i organe. Izraz ankilozantni se odnosi na ukočenost, a spondililis na upalu zglobova između kralježaka. Bolest prvenstveno zahvaća kralježnicu, tj. sakroilijakalne zglobove (područje gdje se spajaju kralježnica i zdjelica), a nakon toga velike zglobove ekstremiteta (ramena, koljena i kukove). Također može zahvatiti i ostale zglobove ruku i nogu (tzv. male zglobove), ali se to rijetko događa. Bolest je sustavna, što znači da upala nije samo u koštanom-mišićnom sustavu, nego se upalne promjene odvijaju i u ostalim tkivima u tijelu, kao što su: oči, aorta, probavni sustav, pluća, koža i mišići. Upalni proces koji zahvati kralješnicu dovodi do okoštavanja kako zglobnih, tako i vezivnih struktura izvan zgloba, što rezultira gubitkom pokretljivosti same kralježnice i na kraju njenim ukočenjem tj. ankilozom. S vremenom kralježnica pacijenta poprima karakterističan izgled  u obliku polumjera, a taj proces obično traje 10-ak godina. Bolest je još poznata i pod nazivima Morbus Bechterew i Marie-Strűmpellova bolest.

Učestalost bolesti varira ovisno o: spolu, rasi i geografskom položaju. Procjenjuje se da je učestalost bolesti kod bijele rase oko 0,2%, dok je kod crne rase gotovo tri puta rjeđa.  Također se tri puta učestalije javlja kod muškaraca nego kod žena, a najčešće između 20 i 40 godine života. AS pokazuje najčvršću povezanost s prisutnošću HLA-B 27 antigena od svih drugih upalnih reumatskih bolesti. Otprilike 90% bolesnika koji imaju AS nosi taj antigen. Također je primjećeno da je AS dvadesetak puta češći kod bolesnika s Chronovom bolesti i ulceroznim kolitisom.

Uzroci i proces nastanka bolesti 

Pravi uzrok bolesti se ne zna, no pretpostavlja se da čimbenici okoliša, bakterijske infekcije, nasljedni faktor i trauma kralježnice mogu pridonijeti razvoju bolesti. U više od 90% pacijenatabolest je vezana uz genetsku predispoziciju, tj. uz prisutnost HLA–B 27 antigena, budući da 90% pacijenata s AS nose taj antigen. No, ukoliko netko i posjeduje navedeni antigen, ne znači da će oboljeti od AS, već da ima predispoziciju za razvoj bolesti. No, predispozicija uz određene vanjske čimbenike  (kao infekcija, trauma, negativni utjecaj okoliša…) može rezultirati razvojem bolesti.

Mjesto gdje se ligament hvata za kost (enteza) je primarno mjesto nastanka patoloških promjena u AS, osobito na zdjelici i kralježnici. Prvo se javlja nespecifična upala koja uzrokuje destrukciju kosti i hrskavice u zglobu što dovodi do sužavanja, a na kraju i nestajanja zglobnog prostora. Nakon toga dolazi do okoštavanja fibroznog i vezivnog tkiva oko zgloba. Okoštavanje mekih tkiva oko zgloba dovodi do smanjene pokretljivosti kralježnice, a nakon nekog vremena i do njenog ukočenja. Taj proces kreće uzlaznim putem, što znači od donjeg djela kralježnice (sakroilijakalnih zglobova) prema vratnoj kralježnici.  Kako bolest napreduje dolazi do razvoja tipične promjene kralježnice u obliku “bambusovog štapa” (zglobovi između kralješaka,te njihove sveze toliko okoštaju da na rendgenskoj snimci nalikuju drvu bambusa). Osim na kralježnici, upalne promjene se mogu razviti i na perifernim zglobovima, najčešće na koljenima, kukovima i skočnim zglobovima. Osim upale u područiju zglobova, u oko 20% bolesnika od AS se javlja iridociklitis (upalna promjena u oku) koja često završi kataraktom (zamućenjem leće), a ponekad može biti i prvi simptom bolesti.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Sinusi

Što može uzrokovati pritisak u glavi, curenje iz sinusa i nelagodu nakon kofeina?

Arterijska hipertenzija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 1.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteU razvijenim zemljama od 1 do 3 % odraslih osoba boluje od zatajivanja srca. S dobi raste učestalost obolijevanja od srčanog zatajenja – čak 10 % osoba starijih od 70 godina boluje od ove bolesti. U tim zemljama bilježi se sve veća prevalencija arterijske hipertenzije, na što značajno utječe i rast udjela starije populacije. Arterijska […]

Proljev

Toplina i probava: Koliko je važna hidratacija za zdrav crijevni sustav?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteUtjecaj ljeta na probavni sustavVisoke temperature, pojačano znojenje, više fizičke aktivnosti i promjene u prehrani tijekom ljeta mogu značajno utjecati na rad našeg probavnog sustava. Mnogi ljudi primjećuju tegobe poput zatvora, nadutosti ili usporene probave upravo u toplijim mjesecima, a jedan od ključnih, ali često zanemarenih razloga jest nedovoljan unos tekućine. Probava ne ovisi samo […]

Antibiotici

Antibiotici

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAntibiotici su lijekovi koji se koriste za liječenje bakterijskih infekcija. Djeluju tako da uništavaju bakterije ili sprječavaju njihovo razmnožavanje. Ne djeluju protiv virusa (npr. gripe ili prehlade). Antibiotici se koriste u liječenju:• Infekcija dišnog sustava (npr. streptokokna angina, upala pluća)• Mokraćnih infekcija• Kožnih i mekih tkiva• Teških sistemskih infekcija (npr. sepsa) Pravilna primjena antibiotika:• Smanjuje […]

Angina

Streptokokna angina kod djece

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStreptokokna angina, poznata i kao gnojna angina, česta je bakterijska infekcija ždrijela kod djece, uzrokovana najčešće bakterijom Streptococcus pyogenes (β-hemolitički streptokok grupe A). Pravilna dijagnostika i liječenje ključni su za sprječavanje komplikacija poput reumatske groznice i glomerulonefritisa. Streptokokna angina čini 20–30 % slučajeva faringitisa u dječjoj dobi, osobito u dobi od 5 do 15 godina. […]

Nesanica

Gdje se mogu uključiti u kognitivno-bihevioralnu terapiju za nesanicu?

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 8. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrevencija.Ponekad je teško spriječiti ozljedu meniska, ali se može smanjiti rizik od puknuća meniska ako su mišići koljena snažni i tako stabiliziraju zglob. Može se koristiti i steznik za koljeno ako je koljeno nestabilno. Potrebno je uraditi zagrijavanje mišića s laganom aktivnosti (kao bicikla ili pokretna traka) prije samog početka vježbanja, kao i odmoriti tijelo […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska – 7. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRehabilitacija nakon ozljede meniska Fizioterapiju s individualno prilagođenim programom vježbanja bilo bi poželjno započeti čak i prije operacije. Potrebna je redovita tjelovježba za vraćanje pokretljivosti i snage koljenskog zgloba. Nakon operacije se prvo kreće s vježbama za poboljšanje raspona pokreta, a zatim se vježbe jačanja mišića postupno dodaju rehabilitacijskom planu. U početku je cilj minimizirati […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Kako dalje liječiti koljeno s hondromalacijom i cistom uz stražnji križni ligament?

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 6. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Što može uzrokovati bol i otok iza koljena uz ovakav RTG nalaz?

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaDiferencijalne dijagnoze Prilikom traumatske ozljeda koljena uglavnom ne bude samo zahvaćen menisk. Često dolazi i do ozljeda drugih mekih struktura koljena, kao npr. ligamenata. Ovakav tip ozljede se naziva „nesretni trijas“, što znači da oštećenje meniska nastaje zajedno s ozljedama kolateralnog ligamenta i prednjeg križnog ligamenta koljena. Ozljeda prednjeg križnog ligamenta obično se javlja u […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSimptomi i znakovi ozljede. Prilikom akutne traume koljena, osobito ukoliko postoji oteklina, potrebno je napraviti običnu rendgensku snimku kako bi se isključio mogući prijelom kosti. Rendgenska slika neće pokazati puknuće (rupturu) meniska. Magnetska rezonancija (MR) se izvodi kako bi se potvrdila dijagnoza ozljede meniska, te isključile druge ozljede mekih tkiva, uključujući hrskavicu, tetive i ligamente. […]