Narcistični poremećaj ličnosti jedan je od nekoliko poremećaja ličnosti. Prisutnost određenih narcističnih crta je uobičajena i predstavlja normalnu razvojnu fazu. No, u svojoj ekstremnijoj formi narcistične crte mogu biti izražene kao narcistični poremećaj ličnosti.
Narcistični poremećaj ličnosti jedan je od nekoliko poremećaja ličnosti. Pojam narcizam potječe iz priče o Narcisu koji je bio lijep, no bezosjećajan mladić koji je s prezirom odbijao sve svoje udvarače. Kažnjen je tako što se zaljubio u svoj odraz u jezeru. Patio je radi neuzvraćene ljubavi jer isprva nije shvatio da se radi o vlastitom odrazu.
Prisutnost određenih narcističnih crta je uobičajena i predstavlja normalnu razvojnu fazu. No, u svojoj ekstremnijoj formi narcistične crte mogu biti izražene kao narcistični poremećaj ličnosti. Patološki narcizam može se razviti iz lošeg odnosa s roditeljima koji nisu mogli formirati zdravu i empatijsku povezanost s djetetom. Radi toga dijete sebe doživljava kao da ima neko „oštećenje” ličnosti koje ga čini neželjenim.
Osobe s izraženim patološkim narcizmom ponašaju se kontrolirajuće, orijentirane su na sebe, ne obaziru se na tuđe potrebe, ne uvažavaju tuđe mišljenje i uporno žele da drugi o njima održe sliku koju oni sami o sebi stvore. Često reagiraju arogantno i ljutito na sve što dožive kao i najmanju kritiku. Ako ne dobiju željenu pažnju i divljenje skloni su radije o sebi stvoriti negativnu reputaciju ili izazivati strah kod drugih osoba. Usprkos njihovoj velikoj ambiciji i sposobnostima, često su neuspješni jer radi nesposobnosti primanja kritike ili netoleriranja prepreka, teško održavaju dugoročne profesionalne odnose. Svijet i druge ljude doživljavaju „crno-bijelima”, odnosno sebe vide kao „dobre”, a druge kao „loše”.
Za ovaj se poremećaj često ističe da je povezan s obranom od osjećaja srama. Postoje dva osnovna tipa – jedan kojeg karakterizira grandiozno i arogantno ponašanje („debelokožni”) i drugi koji je pretjerano oprezan (hipersenzitivan i povredljiv uz izražen osjećaj srama). Prema tom gledištu, prvi tip se ističe željom za divljenjem i pažnjom kroz svoj grandiozni self koji je zapravo u suprotnosti s unutrašnjim osjećajem krhkosti i ranjivosti i prikriva osjećaj srama, dok drugi tip neutralizira osjećaj vlastite manje vrijednosti tako što druge vidi kao nepravedne osobe koje ga iskorištavaju.
Pregled karakteristika ovog poremećaja uključuje sljedeće:
-
vjerovanje osobe da je bolja od drugih,
-
pretjerano isticanje vlastitih postignuća ili talenata,
-
želju za stalnim divljenjem i pažnjom,
-
ljubomoru na druge,
-
maštanje o vlastitom uspjehu, privlačnosti i moći,
-
pokazivanje prezira osobama koje dožive inferiornima,
-
osoba vjeruje za sebe da je posebna i tako se ponaša,
-
neprepoznavanje tuđih osjećaja i potreba,
-
očekivanje od drugih da slijede njihove ideje i planove,
-
iskorištavanje drugih,
-
vjerovanje da su drugi ljubomorni na nju/njega,
-
probleme u održavanju „zdravih” odnosa,
-
pretjeranu osjetljivost i povredljivost,
-
postavljanje nerealističnih ciljeva te
-
ostavljanje dojma da je osoba neemotivna i kruta u razmišljanju.
Dakle, općenito se može reći da se kod ovih osoba iza maske pretjerane samouvjerenosti krije krhko i osjetljivo samopoštovanje koje reagira povredom na sve što dožive kao kritiku.
23.12.2015
