Epilepsija

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Epilepsiju možemo definirati kao paroksizmalni poremaćaj funkcije središnjeg živčanog sustava koji je ponavljajući, stereotipan i povezan sa sinkroniziranim  neuronalnim izbijanjem. To je jedna od najčešćih kroničnih.

Epilepsiju možemo definirati kao paroksizmalni poremaćaj funkcije središnjeg živčanog sustava koji je ponavljajući, stereotipan i povezan sa sinkroniziranim  neuronalnim izbijanjem. To je jedna od najčešćih kroničnih neuoloških bolesti – smatra se da oko 50 milijuna ljudi u svijetu boluje do epilepsije. Klinički,epileptički napadi se razlikuju fenotipski , odnosno različita je klinička slika kojom se manifestira  napad. Osnovno je prije započinjanja terapije, pokušati što točnije odrediti  klinički fenotip ili epileptički sindrom, pri čemu se služimo klasifikacijom epilepsije . Jedna od priznatih klasifikacija epilepsija je klasifikacija ILAE ( engl. International League Against Epilepsy) iz 1981. godine te se još uvijek koristi u svakodnevnom radu . Prema toj klasifikaciji, epilespije dijelimo u na parcijalne ili generalizirane. Parcijalne možemo podijeliti na napade s elementarnom ili kompleksnom simptomatologijom (sa sekundarnom generalizacijom ili bez nje) , a generalizirane dijelimo u generalizirane toničko-kloničke atake, tipične i kompleksne apsanse, mioklone atake i atoničke atake.

Velika pomoć u postavljanje dijagnoze epilepsije odnosno kliničkog fenotipa epilepsije je elektroencefalografija, a dodatno se kod svakog bolesnika koristi i magnetna rezonanca mozga, koju je neophodno učiniti po posebnom protokolu za epilepsiju, posebno za one vrste epileptičkih napada koji se vrlo teško kontroliraju i uz primjenu više vrsta antiepileptika , a takvih je prema podacima iz literature 25 do 40 %.
Prognoza bolesti je uglavnom dobra, prosječno trajanje bolesti iznosi 10 godina;  u 50 % oboljelih bolest traje i manje od 2 godine, a u 20-30 % oboljelih traje doživotno.

Uz pravodobno započeto liječenje i optimalni izbor antiepileptika ili njihove kombinacije, 75 % oboljelih može biti bez napada i živjeti jedan kvalitetan život. Naravno , pri odabiru antiepileptičke terapije , treba voditi računa o specifičnoj populaciji koju čine žene u generativnoj dobi i starije dobne skupine.

Danas na tržištu postoji velik broj antiepileptika, od takozvane prve generacije antiepileptika do novije četvrte generacije antiepiletika.
Jedan od antiepileptika novije četvrte generacije je lamotrigin. Prema svom mehanizmu djelovanja spada u inhibitore o voltaži ovisnih ionskih natrijskih kanala. Lijek ima široki  spektar djelovanja te su njegove indikacije: parijalne i generalizirane epilepsije, simptomatske ili idiopatske, te epileptičke encefalopatije. Može se koristiti u monoterapiji ili u politerapiji pri čemu je postebno učinkovit u kombinaciji s valproatom. Lijek se ne preporuča jedino kod mioklonizama, koje može agravirati.

Lamotrigin je dobro podnošljiv lijek , no vrlo je važna pravilna titracija lijeka: početna je doza 25 mg/dan,  za 2 tjedan poveća se na 50 mg/dan, zatim se svaka 1-2 tjedna povećaza za 50 mg do doze 100-200 mg podijeljeno u dvije dnevne doze.  Posebno je važno vrlo polagano uvoditi lamotrigin u kombinaciji sa valproatom koji inhibirajući metabolizam lamotrigina produžuje njegov poluživot u povćeava koncentraciju lamotrigina u plazmi. Također, ako lamotriginin dodajemo u već postojeću terapija sa karbamazepinom ili ga uključujemo istovremeno, mogu se javiti simptomi neurotoksičnosti karbamazepina.

Općenito, lamotrigin ima relativno malo nuspojava: u 10 % bolesnika može se javiti osip (posebno u  kombinaciji sa valproatom), zatim galvobolje, mučnine, vrotlgavice, dvoslike, anksioznosti, te rijetko idiosinkratske reakcije. Što se tiče primjene lamotrigina u trudnica, rizik za pojavu malforamcija je 3,2 % , dok je kod terapije valproatom 6,2 %, a kod terapije metilfenobarbitalom 3,7 %. Smatra se da je izuzetno važno primijeniti monoterapiju ako je to moguće te redovito uzimanje folatima 4-6 mg/dan  tijekom trudnoće kako bi se smanjio postotak malformacija. U starijoj životnoj dobi lijek je dobro podnošljiv , ne inducira jetrene enzime, a mogućnost nuspojava se smanjuje  ako se liječenje započinje nižim dozama uz postupno povećanje doze te posebno kod monoterapije. Indikacijsko područje su i tu parcijalni i generalizirani epileptički napadaji.

Iskustva s Belupovim Arvindom su vrlo pozitivna, učinkovitost i bioraspoloživost lijeka ne razlikuje se od originala  te se zato lijek koristi u gore navedenim indikacijama u našim neurološkim ambulantama.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Trzaj Depositphotos_2154517_L

Kako spriječiti trzanje kapaka?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteTrzanje oka – poznato i kao miokimija – mali je, ponavljajući pokret ili grč mišića očnog kapka. Gotovo svatko u nekom trenutku osjeti trzanje oka. To može biti dosadno, ometajuće ili čak zabrinjavajuće. Dijagnoza obično počinje jednostavnim razgovorom o simptomima, životnim navikama i medicinskoj anamnezi. U mnogim slučajevima nije potrebno specijalizirano testiranje. Ako su simptomi […]

Trzaj Depositphotos_821762652_L

Kako spriječiti trzanje kapaka?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteMnogi ljudi u nekom trenutku svog života primijete kratkotrajno, nehotično treperenje na jednom od svojih kapaka. Iako ove epizode mogu biti dosadne ili ometajuće, rijetko ukazuju na ozbiljan problem. Što je trzanje kapaka? Trzanje kapaka odnosi se na male, ponavljajuće pokrete mišića oko oka. Ovi pokreti su nevoljni, što znači da ih osoba ne može […]

Imunološke komplikacije Depositphotos_179598782_L

Osnove transplantacije bubrega – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteU posljednjih 24 godine, točnije od 2007., Republika Hrvatska punopravna je članica Europske organizacije za transplantaciju organa, odnosno Eurotransplanta. Iskra ideje o potrebi osnivanja Eurotransplanta temeljena je na činjenici da je preživljenje onih presađenih bubrega koji su genetski što sličniji primatelju znatno bolje. Za presađivanje bubrega postoje stanja urgentnosti. Urgentni bolesnici su oni koji su […]

Glavobolja

Što uzrokuje svakodnevne glavobolje s osjećajem pritiska u glavi i očima?

Osteonekroza Depositphotos_548151614_L

Degenerativna ozljeda meniska – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRadiološka dijagnostika Magnetna rezonancija (MR) je rijetko indicirana kao prva linija radiološke pretrage za bol u zglobu koljena kod osoba srednje i starije dobi. Ovaj pregled može biti potreban ako neoperativno liječenje nije bilo uspješno, kod jake boli kako bi se potvrdila dijagnoza ozljede meniska ili isključile druge diferencijalne dijagnoze. Magnetska rezonancija (MR) je zlatni […]

CT mozga

Što znači CT nalaz mozga s početnim atrofičnim promjenama i parcijalnim “empty sella” sindromom?

Iz iste kategorije

Neurologija Depositphotos_635001838_L

Kako živjeti s tremorom?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteIako nije opasan po život, tremor može duboko utjecati na socijalno, emocionalno i profesionalno funkcioniranje. Zadaci koji zahtijevaju finu motoričku kontrolu – pisanje, korištenje pribora za jelo ili rukovanje malim predmetima – postaju izazovni. Mnogi ljudi s vidljivim tremorom doživljavaju neugodu i socijalnu anksioznost, što dovodi do izolacije ili depresije. Esencijalni tremor posebno je povezan […]

Neurologija Depositphotos_360539856_L

Što je tremor?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteTremor je jedan od najčešćih poremećaja kretanja koji se opaža u kliničkoj praksi i čest je razlog upućivanja neurolozima. Definira se kao nevoljan, ritmičan, oscilatorni pokret dijela tijela koji je rezultat naizmjeničnih ili sinkronih kontrakcija mišića. Iako sam tremor nije bolest, često je simptom ili manifestacija nekog neurološkog, metaboličkog ili sistemskog poremećaja. Fenomen može varirati […]

Neurologija

Može li trudnoća utjecati na aneurizmu mozga i je li terapija za epilepsiju sigurna za plod?

Neurologija Depositphotos_324799920_L

Kako vrijeme utječe na glavobolje?

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Neurologija Depositphotos_93374400_L

Kognitivna rezerva

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKoncept kognitivne rezerve postao je sve važniji u razumijevanju fizioloških promjena u okviru starenja i otpornosti na neurološke poremećaje. Dok neke osobe održavaju relativno očuvano kognitivno funkcioniranje unatoč značajnom neuropatološkom opterećenju, druge pokazuju izražene kliničke simptome čak i uz usporedivu ili manju patologiju. Kognitivna rezerva nudi okvir za objašnjenje tih odstupanja, naglašavajući zaštitni utjecaj životnih […]

Neurologija

Kako liječiti kroničnu migrenu?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteLiječenje kronične migrene uključuje kombinaciju akutnog ublažavanja simptoma, preventivne terapije i promjena načina života. Često se preporučuje vođenje dnevnika glavobolje kako bi se dokumentirala učestalost napada, okidači i odgovor na liječenje. Kronična migrena može biti onesposobljavajuće stanje koje je često povezano s većim stopama komorbiditeta poput fibromialgije, sindroma iritabilnog crijeva i poremećaja raspoloženja. Ekonomski trošak […]

Neurologija

Što znači nalaz lakunarne lezije i promjene u malom mozgu na MR snimci glave?

Neurologija

Kronična migrena

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteMigrena je neurološki poremećaj karakteriziran epizodama umjerene do jake glavobolje, često praćene mučninom, povraćanjem i osjetljivošću na svjetlost ili zvuk. Veliki broj ljudi diljem svijeta boluje od migrene, a mali broj ljudi pogođenih ovim stanjem razvija ono što se naziva kronična migrena. Kronična migrena nije samo niz intenzivnih glavobolja koje se često javljaju; to je […]