Shizofrenija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Shizofrenija je kronična i ozbiljna mentalna bolest koja uključuje skupinu poremećaja karakteriziranih promijenjenom percepcijom realiteta, a također uključuje prisustvo halucinacija, deluzija te promijenjeno mišljenje i ponašanje.

Shizofrenija je kronična i ozbiljna mentalna bolest koja uključuje skupinu poremećaja karakteriziranih promijenjenom percepcijom realiteta, a također uključuje prisustvo halucinacija, deluzija te promijenjeno mišljenje i ponašanje. Tijekom vremena oboljela osoba sve više gubi sposobnost normalnog funkcioniranja i brige o sebi. Često se pogrešno misli kako shizofrenija znači podvojenu ili višestruku ličnost. Pojam “shizofrenija” dolazi od grčke riječi “schizo” što znači “podijeliti, cijepati” i “phrenos” što znači “razum, duša”, što bi se moglo prevesti kao “rascjep duše” ili “podijeljeni razum”, a zapravo se odnosi na promjenu i oštećenje uobičajene ravnoteže osjećaja i razmišljanja.
Kod muškaraca shizofrenija se obično javlja u adolescenciji ili u 20-tim godinama, dok kod žena počinje u 20-tim ili ranim 30-tim godinama. Vrlo rijetko se javlja kod djece ili kod osoba starijih od 40 godina.
Simptomi shizofrenije mogu se podijeliti u tri osnovne skupine: pozitivni, negativni i kognitivni.

Pozitivni simptomi predstavljaju prenaglašenost ili distorziju normalnih funkcija. U ovu skupinu simptoma spadaju:

  • halucinacije (kada osoba čuje ili vidi stvari koje ne postoje, odnosno halucinacije mogu uključivati poremećaj unutar bilo kojeg osjeta. Kod shizofrenije su najčešće slušne halucinacije),
  • deluzije (vjerovanja koja nisu utemeljena na stvarnosti i obično uključuju krivu interpretaciju opaženog ili doživljenog),
  • poremećaj mišljenja (teškoće govora i organiziranja misli mogu dovesti do blokade u govoru ili nizanja beznačajnih riječi, što ponekad dovodi do tzv. “salate od riječi”),
  • dezorganizirano ponašanje (vidljivo je kroz čitav niz ponašanja, od djetinjaste neozbiljnosti do nepredvidljive uznemirenosti).

Negativni simptomi odnose se na smanjenje ili gubitak karakteristika normalnih funkcija. Mogu se javiti mjesecima ili godinama prije pojave pozitivnih simptoma.

Uključuju: 

  • gubitak interesa za svakodnevne aktivnosti,
  • dojam kao da osoba ima manjak osjećaja,
  • smanjenu sposobnost za planiranje ili provođenje aktivnosti,
  • zanemarivanje osobne higijene,
  • povlačenje iz socijalnih kontakata,
  • gubitak motivacije.

Kognitivni simptomi uključuju probleme u mišljenju. Ovi simptomi mogu najviše utjecati na pojavu problema u funkcioniranju kod osoba oboljelih od shizofrenije, jer utječu na sposobnost obavljanja svakodnevnih zadataka i obaveza. Ove osobe mogu imati kognitivne simptome od rođenja, ali se oni mogu i pogoršati kada se poremećaj javi.
Uključuju:

  • probleme s razumijevanjem informacija,
  • otežanu koncentraciju,
  • probleme s pamćenjem.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Arterijska hipertenzija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 1.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteU razvijenim zemljama od 1 do 3 % odraslih osoba boluje od zatajivanja srca. S dobi raste učestalost obolijevanja od srčanog zatajenja – čak 10 % osoba starijih od 70 godina boluje od ove bolesti. U tim zemljama bilježi se sve veća prevalencija arterijske hipertenzije, na što značajno utječe i rast udjela starije populacije. Arterijska […]

Proljev

Toplina i probava: Koliko je važna hidratacija za zdrav crijevni sustav?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteUtjecaj ljeta na probavni sustavVisoke temperature, pojačano znojenje, više fizičke aktivnosti i promjene u prehrani tijekom ljeta mogu značajno utjecati na rad našeg probavnog sustava. Mnogi ljudi primjećuju tegobe poput zatvora, nadutosti ili usporene probave upravo u toplijim mjesecima, a jedan od ključnih, ali često zanemarenih razloga jest nedovoljan unos tekućine. Probava ne ovisi samo […]

Antibiotici

Antibiotici

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAntibiotici su lijekovi koji se koriste za liječenje bakterijskih infekcija. Djeluju tako da uništavaju bakterije ili sprječavaju njihovo razmnožavanje. Ne djeluju protiv virusa (npr. gripe ili prehlade). Antibiotici se koriste u liječenju:• Infekcija dišnog sustava (npr. streptokokna angina, upala pluća)• Mokraćnih infekcija• Kožnih i mekih tkiva• Teških sistemskih infekcija (npr. sepsa) Pravilna primjena antibiotika:• Smanjuje […]

Sinusi

Što može uzrokovati pritisak u glavi, curenje iz sinusa i nelagodu nakon kofeina?

Djeca

Streptokokna angina kod djece

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStreptokokna angina, poznata i kao gnojna angina, česta je bakterijska infekcija ždrijela kod djece, uzrokovana najčešće bakterijom Streptococcus pyogenes (β-hemolitički streptokok grupe A). Pravilna dijagnostika i liječenje ključni su za sprječavanje komplikacija poput reumatske groznice i glomerulonefritisa. Streptokokna angina čini 20–30 % slučajeva faringitisa u dječjoj dobi, osobito u dobi od 5 do 15 godina. […]

Nesanica

Gdje se mogu uključiti u kognitivno-bihevioralnu terapiju za nesanicu?

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Trudnoća i postpartalno razdoblje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStudije o dugoročnim učincima in utero izloženosti SIPSS-u na pojavu poremećaja autističnog spektra i poremećaja pažnje/hiperaktivnosti dale su proturječne rezultate. Dok neki sugeriraju umjereno povećan rizik za ove poremećaje, drugi nakon kontrole težine majčinog psihičkog poremećaja i genetske predispozicije nisu pokazali takvu povezanost. Što se tiče inhibitora ponovne pohrane serotonina i noradrenalina kao što su […]

Psihijatrija

Trudnoća i postpartalno razdoblje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZa žene koje boluju od depresije, anksioznosti, bipolarnog afektivnog poremećaja ili drugih psihijatrijskih poremećaja ili imaju rizik za razvoj depresije, briga o mentalnom zdravlju tijekom trudnoće i nakon poroda predstavlja važno pitanje. Najnovija istraživanja sugeriraju da rizici od recidiva bolesti, suicidalnog ponašanja i nepovoljnih opstetričkih ishoda zbog neliječene majčine depresije često nadmašuju relativno niske teratogene […]

Psihijatrija

Panični napadaj i tablete za smirenje?

Psihijatrija

Bipolarni afektivni poremećaj 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFarmakološki tretmani Samo je pet lijekova — kariprazin, lumateperon, lurasidon, kombinacija olanzapina i fluoksetina i kvetiapin — odobreno za liječenje akutne faze bipolarnog poremećaja. Korištenje antipsihotika i antikonvulziva — od kojih oba pomažu stabilizirati raspoloženje — raste, ali litij ostaje prvi izbor za ovo stanje, unatoč svojoj starosti i nepotpunom razumijevanju njegovog djelovanja. Usprkos tome, […]

Psihijatrija

Istraživanje bipolarnog afektivnog poremećaja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Psihijatrija

Utjecaj nesanice na tijek i liječenje psihijatrijskih poremećaja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSve više literature ukazuje kako poremećaji spavanja utječu na tijek i liječenje psihijatrijskih poremećaja. Iako se nesanica dugo smatrala simptomom depresije, čini se da ona utječe na tijek i odgovor na liječenje samog depresivnog poremećaja. Očekivalo bi se da će poremećaj spavanja nestati uz odgovarajuću terapiju antidepresivima zajedno s drugim simptomima depresivnog poremećaja. Iako se […]

Psihijatrija

Zašto se panični i depresivni poremećaji vraćaju?

Psihijatrija

Rizici za razvoj psihijatrijski poremećaja kod osoba s insomnijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteO rizicima od razvoja psihijatrijskih poremećaja kod osoba s poremećajima spavanja manje se vodi računa nego o poremećajima spavanja povezanim s psihijatrijskim poremećajima. Ipak, postoje dokazi da su poremećaji spavanja povezani s povećanim rizikom od razvoja psihijatrijskih poremećaja. Vezano uz rizik od razvoja velikog depresivnog poremećaja, osobe s insomnijom, kao i osobe s hipersomnijom imaju […]