Iako je konzumiranje raznih stimulativnih sredstva vjerojatno staro koliko i ljudski rod, a povijest vina stara kao i povijest čovječanstva, tek se pojavom industrijske revolucije alkohol počeo shvaćati kao ozbiljan zdravstveni problem.

Iako je konzumiranje  raznih stimulativnih sredstva vjerojatno staro koliko i ljudski rod, a povijest vina stara kao i povijest čovječanstva, tek se pojavom industrijske revolucije alkohol počeo shvaćati kao ozbiljan zdravstveni i društveni problem. 
Ponukan zapažanjima o velikoj učestalosti pijenja među stanovništvom, osobito među mladima 1911. godine, tada mladi liječnik Andrija Štampar počinje izdavati seriju knjiga o štetnosti alkohola. Stotinu godina kasnije, susrećemo se s učestalim natpisima u medijima o pojavi alkoholiziranih mladih ljudi u gradskim parkovima, na klupicama ili na školskim igralištima. Iz uvoda bi se moglo iščitati da problem alkoholizma među mladima nije javnozdravstveni problem novijeg doba, no nažalost statistički podaci vrijedno prikupljani posljednjih godina u tome nas demantiraju.

Trend porasta pijenja alkoholnih pića kod mladih

Posljednje ESPAD (European School Survey Project an Alcohol and other Drugs) istraživanje provedeno među mladima europskih zemalja (uključujući i Hrvatsku) pokazalo je porast pijenja alkohola među mladima, osobito među djevojkama od 1999. godine. Iako je Hrvatska bila po tom istraživanju 1999. godine znatno ispodprosjeka ostalih ESPAD zemalja (Hrvatska 73%, EURO 83%), 2003. godine 82% mladih u Hrvatskoj se opilo i redovito pilo alkohol u zadnjih godinu dana, dok je europski prosjek bio 85%. Posljednje istraživanje provedeno je 2007. godine na uzorku od 105.000 učenika. Za procjenu pijenja odabrani su pokazatelji konzumacije alkohola u posljednjih 12 mjeseci (europski prosjek 82%) i posljednjih 30 dana (europski prosjek 61%). U Hrvatskoj su svi pokazatelji pijenja prema posljednjem istraživanju viši  od prosjeka ESPAD zemalja. U posljednjih 12 mjeseci 84% mladih  izjasnilo se da su barem jednom pili alkohol (82% ESPAD), a u posljednih mjesec dana 64% (ESPAD 61%). Da je barem jednom bilo pijano u posljednjih 12 mjeseci izjavilo je 43% mladih u Hrvatskoj za razliku od 39% u prosjeku ostalih zemalja. Ekscesivno je pilo u posljednjih 30 dana 50% mladih u Hrvatskoj u odnosu na 43% u prosjeku ostalih ESPAD zemalja. Osobito je značajan porast prekomjernog pijenja kod djevojaka. Djevojčice piju deset puta češće nego prije osam godina, a dječaci dva puta češće.

Osobitosti pijenja mladih

U spomenutom istraživanju dječaci su istaknuli pivo kao najpopularnije piće, dok djevojke češće piju žestoka pića, sama ili u kombinaciji s drugim pićima. Nadalje, za razliku od odraslih koji piju učestalo i prekomjerno, mladi piju rjeđe ali i s namjeroma da se napiju.  U svijetu, a tako i u Hrvatskoj sve je češći način pijenja tzv. binge drinking odnosno pijenje 5 ili više pića u jednoj prilici, a to su najčešće kasno večernji i cjelonoćni izlasci vikendom uz alkoholna pića usput kupljena u trgovini. Mjesta okupljanja su parkovi, školska ili dječja igrališta ili  blizina noćnih klubova i diskoteka. Konzumacija alkohola često je povezana i sa pušenjem, te uporabom  ilegalnih psihoaktivnih droga.
Takav način konzumacije alkohola često je povezan sa stradanjima u prometnim nesrećama, agresivnim ispadima, fizičkim sukobima, spolnim zlostavljanjem, trovanjem alkoholom ili predoziranjem drugim sredstvima ovisnosti.

Posljedice pijenja kod mladih

Osim češće povezanosti pijenja alkohola, konzumacije ilegalnih psihoaktivnih tvari i pušenja, mladi skloni prekomjernoj uporabi alkoholnih pića češće imaju slabiji uspjeh u školi, češće su skloni asocijalnom ponašanju i agresivnosti. Samo pijenje kod mladih ne mora nužno rezultirati kasnijom ovisnošću o alkoholu, no stara narodna izreka ”Mladi pijanci, stari prosjaci” ima svoje dokaze u činjenici da 10% mladih koji učestalo piju u vrijeme adolescencije postaju ovisnici o alkoholu odnosno alkoholičari.
Alkohol narušava zdravlje mladih ljudi i spriječava njihov normalan tjelesni i psihički razvoj. Mozak mladih još se razvija, a rizik za razvoj poremećaja uzrokovanog konzumiranjem alkohola veći je što je osoba mlađa. Mladi koji počinju piti s 14 ili manje godina imaju četiri puta veću vjerojatnost za razvoj alkoholizma od onih koji počinju piti kao odrasli. Dugotrajna konzumacija alkohola dovodi do oštećenja jetara, razvoja malignih bolesti, kardiovaskularnih bolesti, neuroloških oštećenja i psihijatrijskih problema poput depresije, anksioznosti i poremećaja ponašanja.  
Upotreba alkohola kod mladih često je povezana i sa rizičnim spolnim ponašenjem, te pojavom spolnoprenosivih bolesti.
 

Zabavite se, ali ne pijte!

Roditelji, odnosno obitelj imaju veoma važnu ulogu u odgađanju uporabe alkohola kod mlade osobe. Roditelji moraju mladoj osobi dati jasnu poruku da je pijenje za njih neprihvatljivo. Krivnja za preranom konzumacijom alkohola kod mladih najčešće se  projicira na pojedinca i njegovu obitelj, no postoji i široki spektar činjenica koje ohrabruju mlade ljude da počnu koristiti alkohol, to su pritisak vršnjaka, pritisak medija (reklamiranje u prvom redu piva kao nečeg bogom danog), druženje s vršnjacima koji piju i okupljanje kod kuće, na ulici, u parkovima, posjedovanje previše novca i velika kupovna moć kod nekih mladih, te bježanje od problema u školi ili u obitelji.
Većina mladih ima prirodno razvijenu sposobnost da se veseli stoga im ne treba alkohol niti bilo koje stimulativno sredstvo da bi se dobro zabavili.

Stoga mladi vodite računa o negativnim posljedicama pijenja jer osim mogućnosti razvoja ovisnosti konzumacija alkohola može imati za posljedicu:

• problematično ponašenje i mogućnost nastanka problema sa zakonom,
• slabiji školski uspjeh i slabija sportska dostignuća,
• neželjenu trudnoću ili obolijevanje od spolnoprenosivih bolesti (humani papiloma virus, hepatitis B i C, HIV i brojnih drugih uzročnika) koji mogu ostaviti trajne posljedice na vašem zdravlju,
• stradavanje u prometnih nesrećama jer alkohol je uzročnik 41% svih smrtnih slučajeva u prometnim nezgodama.

Vodite računa da za vrijeme pijanstva možete izgledati “stvarno glupo”i biti predmet ismijavanja svojih prijatelja. Slijedećeg dana možete se sramiti sami sebe i svog ponašanja pred prijateljima, roditeljima, susjedima ili nastavnicima.