Nerijetko i žene i muškarci imaju određenih problema u spolnom životu – u ženskog spola takva su stanja prepoznata kao sindrom seksualne disfunkcije u žena, FSD (engl. Female sexual dysfunction).
Prema Journal of the American Medical Association, FSD je prisutan u skoro 50% žena svih dobnih skupina, rasa, stupnja obrazovanja; udanih/neudanih. Medicinski gledano, sindrom je različito kategoriziran obzirom na uzroke, odsutnost spolne želje, neugodu pri spolnom odnosu ili bol, nemogućnost doživljavanja orgazma i drugo.
Što uzrokuje FSD?
Neki od fizičkih uzroka FSD-a su:
• ginekološka ili bilo kakova operacija u području zdjelice
• ozljede (prijelomi) zdjeličnih kostiju i/ili kralješnice
• vaginalni porod (naročito dugotrajan ili kompliciran)
• menopauza (prirodna, a naročito iatrogena, tj. umjetno izazvana)
• ateroskleroza ili druga oboljenja krvnih žila
• različiti lijekovi (antihipertenzivi, antidepresivi, oralni hormonski kontraceptivi)
• neke kronične i sistemne bolesti (povišeni arterijski tlak, šećerna bolest i drugo)
Neki od psiholoških uzroka FSD-a su:
• depresija, stres
• spolno ili emocionalno nasilje
• konzumacija droga ili alkohola, pušenje
• problemi sa prihvaćanjem vlastitog identiteta (spolnog i inog)
• problemi s uspostavljanjem prikladnih međuljudskih (naročito međupartnerskih) odnosa
Kada potražiti liječničku pomoć?
Ako ste prošli nešto od navedenoga, ako primjećujete kako imate problema u spolnom životu, ako se iz tih razloga narušavaju međupartnerski odnosi, svakako je trenutak za posjet liječniku nastupio. Početne tegobe u većini se slučajeva mogu uspješno nadzirati; napredovanjem problema oni će se samo gomilati, a međupartnerski (i ini) odnosi nepovratno će biti narušeni.
Kako se i može li se FSD liječiti?
Idealno bi u liječenju bilo primijeniti interdisciplinarni pristup, što znači uključiti specijaliste raznih specijalnosti, primjerice ginekologe, psihijatre/psihologe, fizijatre, liječnike opće/obiteljske medicine i druge.
Naravno, liječenje, odnosno terapijski pristup prilagodit će se osnovnom uzroku. Tako u obzir dolaze estrogenske kreme ili vaginalete (suhoća rodnice koja se javlja u stanjima snižene razine estrogena, primjerice u menopauzi različitog porijekla), modifikacija osnovne terapije (antihipertenzivi, antiglikemici i drugo), psihoterapija i lijekovi po preporuci psihijatra, fizikalne vježbe, (re)operacija (naročito ako je problem posljedica opsežne operacije u području zdjelice iza koje su zaostale priraslice, u stanjima spuštenih urogenitalnih organa i drugo).
U pravilu je liječenje dugotrajno, poboljšanja nisu odmah vidljiva. Iz tih razloga su odustajanja od daljnjeg tretmana česta, no kao i u mnogim situacijama u životu i ovdje vrijedi: „Upornost se isplati”.
23.12.2015
