Nedavno sam imala koronu, moram li se bojati tromboze?

 

Nedavno sam preboljela Covid19 s lakšim simptomima (temperatura i glavobolja). Budući da imam nasljednu trombofiliju, zanima me da li bih trebala preventivno uzimati neke lijekove kako ne bi došlo do tromboze?

 

24.11.2021

Odgovara

Irena Matić-Trputec dr.med.

Predispozicija za stvaranje krvnih ugrušaka, takozvano „stanje hiperkoagulabilnosti“, može proizaći iz temeljnih genetskih mutacija ili stečenih promjena u mehanizmu zgrušavanja. Češće je to kombinacija i genetskih i stečenih čimbenika.

Pojam nasljedna trombofilija obuhvaća stanja u kojima naslijeđena genska mutacija utječe na količinu ili funkciju proteina uključenog u sustav koagulacije, a kao posljedica nastaje povećana sklonost venskim i rjeđe arterijskim trombozama. Nedvojbeno definirana nasljedna trombofilna stanja nedostatak su antitrombina, proteina C i proteina S te pojava faktora V Leiden i protrombinskih varijanti. Ukoliko se kod Vas radi o genetskim testiranjem dokazanom poremećaju, vjerojatno imate određene preporuke o tome kako je potrebno da s povećanim oprezom pratite određene znakove na svom tijelu, obraćate pažnju na smetnje krvotoka, bolove u nogama i drugo što bi moglo upućivati na pojavu nekog tromboembolijskog događaja.

Još uvijek ne postoje jednoznačne preporuke za testiranje nasljedne trombofilije, a profilaksa i liječenje tromboembolijskih događaja moraju biti individualizirani. Postoje specifične preporuke za profilaktičku uporabu sredstava protiv zgrušavanja kod trudnica zbog čega žene s visokorizičnim trombofilijama primaju antikoagulantnu terapiju tijekom trudnoće.

Tromboza ili zgrušavanje krvi predstavlja jednu od komplikacija s kojima se susreću Post-Covid pacijenti. Uočeno je da tijekom bolesti Covid-19 postoji povećani rizik za nastanak arterijske i venske tromboze zbog upalne aktivacije koagulacije, hipoksije, imobilizacije te se opisuju slučajevi plućne embolije, duboke venske tromboze, cerebrovaskularnih incidenata i infarkta miokarda u bolesnika hospitaliziranih zbog Covid-a, posebno među bolesnicima u jedinicama za intenzivno liječenje. Pored toga, sama bolest može stvarati uvjete za pojavu tromboze, što zahtijeva prevenciju nastanka tromboze u venama nogu, ali i liječenje tromboze.

Ovaj problem predstavlja značajan izazov u dijagnosticiranju, liječenju i praćenju rizičnih bolesnika. Poznato je da značajnijim povećavanjem doza lijekova protiv zgrušavanja krvi može doći do velikih krvarenja koja mogu biti smrtonosna. Održavanje ravnoteže između liječenja tromboze i izazivanja krvarenja je nesigurna. Trenutno postoji veliki pritisak na medicinske timove u klinikama širom svijeta za suradnju u pronalaženju najsigurnijeg i najefikasnijeg načina rješavanja problema krvnih ugrušaka kao posljedice djelovanja koronavirus. U toku su ispitivanja za pronalaženje standardne doze lijekova protiv zgrušavanja krvi koja će se koristiti u svim zemljama.

Post-Covid pacijenti postaju nova grupa pacijenata kod kojih je indiciran color-dopler ultrazvučni pregled vena nogu i praćenje zbog tromboembolijskih komplikacija. Dolaskom na pregled pacijent će dobiti sve potrebne preporuke i modalitete liječenja.

Nadam se da će Vam ove informacije biti od koristi pa Vas dodatno upućujem da najnovija znanja i preporuke vezano uz Vaše pitanje potražite kod liječnika u Post-Covid ambulantama. Svako dobro!

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Depresija

Povećana pojava depresije i anksioznosti kod sindroma post-COVID-19

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Nova istraživanja ukazuju na povišene rate depresije i anksioznosti kod osoba s post-COVID-19 sindromom. Prema jednom istraživanju osobe s post-COVID-19 sindromom mogu proživljavati više mentalnog distresa od osoba koje pate od kroničnih bolesti, kao što su karcinom, dijabetes, Alzheimerova bolest, kardiovaskularne bolesti. Studija koju je objavio The Lancet provedena je na 236,379 pacijenata s ovim […]

Socijalizacija

Osobe rizične za razvoj depresije tijekom pandemije

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prema istraživanjima, osobe koje su već ranije imale depresiju, češće su ponovo razvile depresiju krajem 2020. godine. Istraživanje provedeno na više od 22.000 ispitanika u Kanadskoj longitudinalnoj studiji o starenju, osobe s poviješću 3.79 puta su češće imale depresiju tijekom pandemije, u odnosu na osobe koje nisu imale depresiju (studija je objavljena u International Journal […]

COVID-19

Možemo li u potpunosti vratiti osjet okusa i mirisa nakon covida?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Doslovno iščezne preko noći – tako oboljeli od bolesti COVID-19 najčešće opisuju gubitak osjeta mirisa i/ili okusa, jednog od popularnih simptoma ove bolesti. Ni autorica ovih redaka nije bila pošteđena ovog simptoma. Već tri dana nakon pojave prvih simptoma infekcije koronavirusom, pojavio se gubitak njuha i okusa. Jabuka odjednom više nije imala okus (i miris) […]

Bol

Bol u glavi i vratu – koje pretrage trebam napraviti?

Iz iste kategorije

Obiteljska medicina

Periferna arterijska bolest

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Periferna arterijska bolest (PAB) naziv je za aterosklerotsku, stenozirajuću, okluzivnu ili aneurizmatsku bolest aorte i njenih organaka (ekstrakranijalnih karotidnih i vertebralnih, arterija gornjih i donjih ekstremiteta, te mezenterijalnih i renalnih arterija), a koja ne uključuje bolesti koronarnih arterija. Važna je manifestacija sistemske aterosklerotske bolesti. U zapadnim zemljama periferna arterijska bolest pogađa oko 5% populacije u […]

Obiteljska medicina

Lezija – molim savjet i mišljenje

Obiteljska medicina

Akutni infarkt miokarda

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Akutni koronarni sindrom je skupina različitih kliničkih prezentacija od infarkta miokarda s elevacijom ST spojnice (STEMI), infarkta miokarda bez elevacije ST spojnice (NSTEMI) i nestabilna angina. STEMI je u pravilu uzrokovan potpunim aterotrombotičnim začepljenjem koronarne arterije te je primarni cilj što brža reperfuzija primarnom angioplastikom ili fibrinolitičkom terapijom dok je u podlozi NSTEMI-ja obično stenoza […]

Obiteljska medicina

Inkontinencija kod muškaraca

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Inkontinencija urina kod muškaraca češće se javlja u starijoj životnoj dobi i često je povezana sa bolestima prostate. Svaki četvrti muškarac stariji od 70 godina ima određeni tip inkontinencije urina. Inkontinencija se može klasificirati kao statička, urgentna, miješana, paradoksna, kontinuirana i funkcionalna. U liječenju inkontinencije urina važno je liječiti bolesti udružene sa nastankom inkontinencije poput […]

Obiteljska medicina

Rekurentne infekcije mokraćnog sustava

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Rekurentne IMS su one koje su javljaju dva ili više puta u šest mjeseci, odnosno tri ili više puta u jednoj godini. Rekurentne IMS češće su reinfekcije (upala uzrokovana mikroorganizmom različitim od prijašnje upale), a rjeđe su relapsi (upala uzrokovana istim mikroorganizmom koji je dokazan prije početka liječenja zadnje upale). Rezorvoar za reinfekciju je fekalna […]

Obiteljska medicina

Hepatitis B i C

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Hepatitis je virusna upala jetre koja dovodi do oštećenja i uništenja jetrenih stanica. Može biti kratkotrajan (akutni) i dugotrajan (kronični). Virusi hepatitisa označavaju se slovima od A do G. Treba napomenuti da se uzrok hepatitisa ponekad ne može objasniti, što upućuje na to da neki virusi još nisu otkriveni. Kronični hepatitis B i C, u […]

Obiteljska medicina

Hipertenzija

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Arterijska hipertenzija (AH) ili povišeni krvni tlak, definiran je prema smjernicama ESC i ESH, kao krvni tlak viši od 140/90 mmHg. AH-a se dijeli na primarnu ili esencijalnu koju nalazimo u 95% hipertoničara (mehanizam nastanka je nejasan) i na sekundarnu. Kod primarne AH-e ulogu ima nasljeđe, pretilost, pretjeran unos soli, stres, nedovoljna fizička aktivnost. Uzroci […]

Obiteljska medicina

RTG srca i pluća – molim pojašnjenje