Je li moguće da sam pretjerala s konzumacijom vitamina D?

Poštovani,
imam 28 godina te povremeno u zimskim mjesecima uzimam vitamin D. Nažalost već duže vrijeme nisam provjevala njegovu koncentraciju u krvi. Povremeno znam uzeti 1200IU, ali sam prije nekoliko dana nakon više dana pauze uzela 1600IU. Nakon toga pojavili su mi se trnci po tijelu, a najviše po glavi. Nakon dva dana isti mi se smanjuju, ali mi se javlja otežano gutanje te kao da mi nešto smeta u ždrijelu kod gutanja tj kao neka oteklina. Da li je moguće da sam pretjerala sa vitaminom D te kako dalje postupati?

22.12.2022

Odgovara

Irena Matić-Trputec dr.med.

Poštovani!

Vitamin D je vjerojatno siguran kad se uzima na usta u preporučenim dozama. Većina osoba često nema nuspojave s vitaminom D, osim ako se ne uzima u prekomjernim količinama. Neke nuspojave uzimanja prevelikih doza vitamina D uključuju: slabost, umor, pospanost, glavobolju, gubitak apetita, suha usta, metalni okus, mučninu, povraćanje i sl. Primjena vitamina D u dozama većim od 4000 IU (100 mcg) dnevno dulje vremena je potencijalno sigurna, no  može uzrokovati vrlo visoku razinu kalcija u krvi. Međutim, često su potrebne mnogo veće doze za kratkotrajno liječenje nedostatka vitamina D. Ovu vrstu liječenja treba provoditi pod nadzorom zdravstvenog radnika.

Sukladno hrvatskim Smjernicama za primjenu vitamina D preporučena koncentracija vitamina D u krvi trebala bi iznositi 75 nmol/L – 125 nmol/L za optimalnu zaštitu od infektivnih bolesti. Kod odraslih osoba koje su u riziku za pojavu nedostatka vitamina D preporučuju se preventivne doze vitamina D koje se kreću od 1.500 – 2.000 IJ vitamina D (400 IJ = 10 μg). Preporučena dnevna doza na razini EU i RH iznosi 5 μg dnevno, što iznosi 100 % preporučenog dnevnog unosa. Kod dokazanog nedostatka vitamina D za odrasle osobe, liječnici obiteljske medicine i dijetetičari prepisuju početne visoke doze vitamina D, a potom dozu održavanja s 1.500 do 2.000 IJ. Nakon provođenja terapije nadomjesnim vitaminom D preporučuje se provjera koncentracije 25-OH D u krvi nakon tri mjeseca. Doziranje je moguće provesti pripravcima koji se primjenjuju svakodnevno, jednom tjedno, jednom u dva tjedna ili jednom mjesečno.

Unošenje u organizam prevelike količine vitamina D može biti štetno. Previsoke koncentracije u krvi (veće od 150 ng/ml) mogu rezultirati mučninom, povraćanjem, mišićnom slabošću, dezorijentiranošću, bolovima, gubitkom apetita, dehidracijom, prečestim mokrenjem, povećanom žeđi, stvaranjem bubrežnih kamenaca, zatajenjem bubrega, aritmijom, pa čak i smrću.

Prijavite svom liječniku simptome koje opisujete jer se možda radi o nuspojavi na pripravak koji ste koristili te ju kao takvu treba prijaviti HALMED-u.

Svako dobro!

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Obiteljska medicina

Možete li mi pojasniti nalaz krvne slike?

Obiteljska medicina

Pretilost kod djece

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaPretilost je multifaktorska bolest koja nastaje pod utjecajem genetskih i metaboličkih čimbenika, socio-kulturološke sredine, okoliša i loših životnih navika. Radi se o nesrazmjeru između povećanog unosa energije i smanjenju potrošnje zbog čega se višak energije pohrani u obliku masti i zato razlikujemo povećanu TT i pretilost. Pretilost i prekomjerna TT u djece u stalnom su […]

Obiteljska medicina

Inkontinencija kod muškaraca

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaInkontinencija urina kod muškaraca češće se javlja u starijoj životnoj dobi i često je povezana s bolestima prostate. Svaki četvrti muškarac stariji od 70 godina ima određeni tip inkontinencije urina. Inkontinencija urina se može klasificirati kao statička, urgentna, miješana, paradoksna, kontinuirana i funkcionalna. U liječenju inkontinencije urina važno je liječiti bolesti udružene s nastankom inkontinencije […]

Obiteljska medicina

Akne

Vrijeme čitanja članka: 5 minuteAkne (acne vulgaris) su polietiološka dermatoza koja se pojavljuje na seboroičkim područjima kože, a obilježena je nastankom komedona, upalnih lezija (papula, pustula, nodusa) i ožiljaka. Akne su jedna od najčešćih kroničnih upalnih dermatoza. Pogađa oba spola i pojavljuje se u oko 80% adolescenata. Obično započinje u dobi između 12. i 14. godine života i najčešće […]

Obiteljska medicina

CVI (cerebrovaskularni inzult, moždani udar)

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteMoždani udar (MU) označava heterogenu grupu poremećaja koji su definirani kao iznenadni, lokalizirani poremećaj moždane cirkulacije koji izaziva neurološki ispad. Moždani udar može biti ishemični (80 %) a u pravilu nastaje uslijed tromboze ili embolije te hemoragični (20 %) koji nastaje uslijed puknuća krvne žile (subarahnoidalno ili intracerebralno krvarenje). Simptomi moždanog udara koji traju <1 […]

Obiteljska medicina

Periferna arterijska bolest

Vrijeme čitanja članka: 3 minutePeriferna arterijska bolest (PAB) naziv je za aterosklerotsku, stenozirajuću, okluzivnu ili aneurizmatsku bolest aorte i njenih organaka (ekstrakranijalnih karotidnih i vertebralnih, arterija gornjih i donjih ekstremiteta, te mezenterijalnih i renalnih arterija), a koja ne uključuje bolesti koronarnih arterija. Važna je manifestacija sistemske aterosklerotske bolesti. U zapadnim zemljama periferna arterijska bolest pogađa oko 5% populacije u […]

Obiteljska medicina

Što znači ako su AST i ALT vrijednosti povišene?

Obiteljska medicina

Akutni infarkt miokarda

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAkutni koronarni sindrom je skupina različitih kliničkih prezentacija od infarkta miokarda s elevacijom ST spojnice (STEMI), infarkta miokarda bez elevacije ST spojnice (NSTEMI) i nestabilna angina. STEMI je u pravilu uzrokovan potpunim aterotrombotičnim začepljenjem koronarne arterije te je primarni cilj što brža reperfuzija primarnom angioplastikom ili fibrinolitičkom terapijom dok je u podlozi NSTEMI-ja obično stenoza […]