Je li moguće da sam pretjerala s konzumacijom vitamina D?

Poštovani,
imam 28 godina te povremeno u zimskim mjesecima uzimam vitamin D. Nažalost već duže vrijeme nisam provjevala njegovu koncentraciju u krvi. Povremeno znam uzeti 1200IU, ali sam prije nekoliko dana nakon više dana pauze uzela 1600IU. Nakon toga pojavili su mi se trnci po tijelu, a najviše po glavi. Nakon dva dana isti mi se smanjuju, ali mi se javlja otežano gutanje te kao da mi nešto smeta u ždrijelu kod gutanja tj kao neka oteklina. Da li je moguće da sam pretjerala sa vitaminom D te kako dalje postupati?

22.12.2022

Odgovara

Irena Matić-Trputec dr.med.

Poštovani!

Vitamin D je vjerojatno siguran kad se uzima na usta u preporučenim dozama. Većina osoba često nema nuspojave s vitaminom D, osim ako se ne uzima u prekomjernim količinama. Neke nuspojave uzimanja prevelikih doza vitamina D uključuju: slabost, umor, pospanost, glavobolju, gubitak apetita, suha usta, metalni okus, mučninu, povraćanje i sl. Primjena vitamina D u dozama većim od 4000 IU (100 mcg) dnevno dulje vremena je potencijalno sigurna, no  može uzrokovati vrlo visoku razinu kalcija u krvi. Međutim, često su potrebne mnogo veće doze za kratkotrajno liječenje nedostatka vitamina D. Ovu vrstu liječenja treba provoditi pod nadzorom zdravstvenog radnika.

Sukladno hrvatskim Smjernicama za primjenu vitamina D preporučena koncentracija vitamina D u krvi trebala bi iznositi 75 nmol/L – 125 nmol/L za optimalnu zaštitu od infektivnih bolesti. Kod odraslih osoba koje su u riziku za pojavu nedostatka vitamina D preporučuju se preventivne doze vitamina D koje se kreću od 1.500 – 2.000 IJ vitamina D (400 IJ = 10 μg). Preporučena dnevna doza na razini EU i RH iznosi 5 μg dnevno, što iznosi 100 % preporučenog dnevnog unosa. Kod dokazanog nedostatka vitamina D za odrasle osobe, liječnici obiteljske medicine i dijetetičari prepisuju početne visoke doze vitamina D, a potom dozu održavanja s 1.500 do 2.000 IJ. Nakon provođenja terapije nadomjesnim vitaminom D preporučuje se provjera koncentracije 25-OH D u krvi nakon tri mjeseca. Doziranje je moguće provesti pripravcima koji se primjenjuju svakodnevno, jednom tjedno, jednom u dva tjedna ili jednom mjesečno.

Unošenje u organizam prevelike količine vitamina D može biti štetno. Previsoke koncentracije u krvi (veće od 150 ng/ml) mogu rezultirati mučninom, povraćanjem, mišićnom slabošću, dezorijentiranošću, bolovima, gubitkom apetita, dehidracijom, prečestim mokrenjem, povećanom žeđi, stvaranjem bubrežnih kamenaca, zatajenjem bubrega, aritmijom, pa čak i smrću.

Prijavite svom liječniku simptome koje opisujete jer se možda radi o nuspojavi na pripravak koji ste koristili te ju kao takvu treba prijaviti HALMED-u.

Svako dobro!

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Obiteljska medicina

Možete li mi pojasniti nalaz krvne slike?

Obiteljska medicina Depositphotos_331315690_L

Krv u stolici

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePojava krvi u stolici česta je pojava koja kod mnogih ljudi izaziva zabrinutost. Iako ne mora uvijek značiti ozbiljnu bolest, važno je razumjeti moguće uzroke i znati kada potražiti liječničku pomoć. Krv u probavnom sustavu može nastati na različitim razinama – od usta i jednjaka, preko želuca i crijeva pa sve do završnog dijela debelog […]

Obiteljska medicina Depositphotos_11357109_L

Herpangina

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteHerpangina je virusna bolest koja najčešće pogađa djecu predškolske i rane školske dobi. Iako može zvučati zabrinjavajuće zbog bolnih simptoma, riječ je uglavnom o samolimitirajućoj infekciji koja prolazi bez trajnih posljedica. Herpanginu uzrokuju enterovirusi, najčešće Coxsackie A virusi, rjeđe Coxsackie B ili enterovirus 71. To su isti tipovi virusa koji mogu izazvati i druge dječje […]

Obiteljska medicina

Ljetne viroze

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLjeto je vrijeme sunčanih dana, mora, putovanja i druženja, no nije imuno na viroze. Iako viroze najčešće povezujemo s hladnijim dijelom godine, određeni virusi preferiraju tople uvjete i šire se baš tijekom ljeta. Te tzv. ljetne viroze uglavnom su blaže prirode, ali mogu uzrokovati neugodne simptome, osobito kod djece, starijih osoba i kroničnih bolesnika. Ljetne […]

Obiteljska medicina

Opekline od sunca – više od crvene kože

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSunce donosi toplinu, svjetlost i dobro raspoloženje, no predugo izlaganje njegovim UV zrakama može imati neugodne posljedice. Opekline od sunca nisu samo estetski problem, one predstavljaju ozbiljno oštećenje kože, a učestale opekline značajno povećavaju rizik za rak kože, uključujući i melanom. Opekline od sunca nastaju kada ultraljubičasto (UV) zračenje ošteti stanice gornjeg sloja kože (epidermisa). […]

Obiteljska medicina

Infekcije uha nakon kupanja u moru

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLjeto i more donose osvježenje, ali i određene zdravstvene izazove. Jedan od češćih problema, osobito kod djece i osoba koje često plivaju ili rone, su infekcije uha nakon kupanja. Najčešće se radi o tzv. vanjskom uhu ili plivačkom uhu, no u rijetkim slučajevima mogu biti zahvaćeni i srednje i unutarnje uho. Zašto nastaju infekcije uha […]

Obiteljska medicina

Impetigo

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteImpetigo je površinska bakterijska infekcija kože, najčešće uzrokovana Staphylococcus aureus i/ili Streptococcus pyogenes. Češće se javlja kod djece, osobito ljeti, u toplim i vlažnim uvjetima, a prenosi se izravnim kontaktom ili preko zaraženih predmeta. Iako obično nije opasan, vrlo je zarazan i zahtijeva pravodobno liječenje kako bi se spriječile komplikacije i širenje. Impetigo se najčešće […]

Obiteljska medicina

Što znači ako su AST i ALT vrijednosti povišene?