Bolovi ispod oba rebrena luka
Postovani.
Vec dulje od dvije godine osjecam bolove ispod oba rebrena luka.
Bol je tupa i ubadajuca.
Prilikom pritiska na bolna mjesta bol se pojacava.
Locirana je na potpuno istim mjestima sa desne i lijeve strane ispod rebara prema struku.
Takoder osjecam povremene bolove izmedu rebara sa obe strane trupa kao i ispod prsne kosti koji su lagano ubadajuci.
Nabrojat cu sve pretrage koje sam napravila otkad su se bolovi pojavili.
Nalaz uklonjen zbog očuvanja privatnosti, op. admina.
Pokusala sam sa lijekom Neurontin kroz tri mjeseca.
Bez uspjeha.
Ginekoloski je stalno sve uredno.
Nisam umorna niti malaksala.
Apetit dobar.
Probava takoder
Bez temperature mucnine i povracanja.
Pokusala sam sa paracetamolom ibuprofenom i ketonalom.
Bez uspjeha.
Na spazmolitik takoder bol ne prestaje.
Ne postoji nikakva veza sa uzimanjem hrane,raspolozenjem,kretanjem
Bol jei ili vrlo jaka ili manjeg intenziteta ali konstantno prisutna.
Po noci ju najmanje osjecam i mogu dobro spavati.
Pusac sam dulje od 20 godina
Ne kasljem disem normalno
Iskljucujem teoriju o psihosomatskom uzroku
Vec dva mjeseca uzimam nisku dozu antidepresiva cimbalta 30 mg dnevno.
To mi je bitno popravilo raspolozenje jer su me bolovi kojima se nikako ne moze pronaci uzrok doveli do ruba ocaja.
Ipak tesko mi je povjerovati da ne postoji nacin za dijagnozu i da cu vjerovatno ove bolove imati cijeli zivot.
Do sada sam uvijek bila zdrava.
19.4.2017
Odgovara
Irena Matić-Trputec dr.med.Prsni koš je građen od brojnih koštanih i zglobnih struktura, povezanih hrskavičnim, ligamentnim i mišićnim vezama. Svaka od navedenih struktura može biti izvor boli. Ovakva bol je ovisna o pokretu odnosno položaju tijela, a ponekad se pojačava udahom. Pritisak na bolno mjesto ili dlanom na čitav prsni koš može pogoršati bol, dok kratkotrajna masaža ponekad može riješiti čitav problem. Bol u prsnom košu može biti akutne prirode ili se pojavljuje u obliku sindroma kronične boli. Fibromijalgija je kronični bolni sindrom koji može proizvesti trajnu bol u prsima povezanu s mišićima. Takva kronična bol može na različite načine utjecati na raspoloženje i životne funkcije. Fibromialgiju karakterizira kronična bol po cijelom tijelu te drugi različiti simptomi kao što su: osjetljivost na dodir ili pritisak u području specifičnih točaka na tijelu (potiljak, vrat, ramena, laktovi, prsni koš, kukovi, koljena), smetnje spavanja, poteškoće s pamćenjem i koncentracijom. Osim navedenih simptoma u određenih osoba mogu se javiti još i depresija, anksioznost, tenzijske glavobolje, migrena, probavni problemi ili gastroezofagealna refluksna bolest, kožna preosjetljivost i osipi, suhe oči i usta, šum u uhu i drugo. Simptomi fibromialgije mogu varirati po intenzitetu, te se njihova dinamika i preklapanje stalno mijenja kroz vrijeme. Stres, loš san, fizičke ozljede te izlaganje vlazi i hladnoći često mogu pogoršati simptome. Iako temeljni uzrok fibromialgije još nije poznat, utvrđeno je da fibromialgija nastaje pod utjecajem višestrukih faktora kao što su kronični stres, genetska predispozicija, druge bolesti i bolesna stanja te fizički i psihički traumatski događaji. U nekih, ali ne i svih pacijenata, uzrok ovog stanja mogu biti strukturalne promjene u građi neurotransmitera te neuroendokrina disregulacija, što može dovesti do abnormalne percepcije boli. Nažalost, osobe koje boluju od fibromialgije često posjećuju više doktora i znaju biti u obradi i do 5 godina prije nego što im se postavi odgovarajuća dijagnoza. Dijagnoza fibromialgije se postavlja na temelju povijesti bolesti i kliničkog pregleda. Moraju biti ispunjena dva kriterija: bol koja se javlja na pritisak osjetljivih točaka, pritisak mora izazvati bol u najmanje 11 od 18 specifičnih točaka te generalizirani bolovi u trajanju od najmanje 3 mjeseca. Bolovi moraju biti prisutni s obje strane tijela, te iznad i ispod struka.
Budući da ne postoji lijek za fibromialgiju, liječenje treba usmjeriti na ublažavanje simptoma i unaprjeđenje općeg zdravlja. Jedan od najvažnijih faktora kod ublažavanja simptoma jest prepoznavanje potrebe za promjenom životnog stila. Većina ljudi zazire od promjena jer zahtijevaju prilagodbu, neugodu i trud. Međutim, u slučaju fibromialgije promjena životnog stila dovodi do značajnog poboljšanja funkcioniranja i kvalitete života. Liječenje može uključivati liječnika obiteljske medicine, fizikalnog terapeuta, psihologa, a po potrebi i druge zdravstvene radnike. Tri lijeka (pregabalin, milnacipran i duloksetin) odobrena su od strane američke Agencije za hranu i lijekove (FDA) u liječenju fibromialgije. Pregabalin je razvijen za liječenje neuropatske boli (kronična bol uzrokovana oštećenjem živčanog sustava) dok su se milnacipran i duloksetin izvorno koristili kao antidepresivi. Lijek koji vam je propisan sadržava duloksetin i daje se u dnevnoj dozi od 30 mg do 60 mg. Obično je potrebno dva do četiri tjedna da lijek postigne puni učinak. Također, učinak lijeka treba evaluirati nakon 2 mjeseca od početka uzimanja te po odluci liječnika nastaviti liječenje kroz nekoliko mjeseci. Nakon liječničke procjene o ukidanju terapije duloksetinom, lijek treba postupno, prema preporukama, ukidati iz terapije. U borbi protiv bolova, liječnik može još propisati lijekove poput acetilsalicilne kiseline, ibuprofena, diklofenaka, i slično. Ne preporučuje se primjena opioidnih narkotika u liječenju fibromialgije jer opioidi mogu povećati osjetljivost na bol ili produljiti trajanje bolova. U slučaju lokaliziranih bolnih područja, apliciraju se injekcije lidokaina u bolne točke. Od drugih terapijskih postupaka od koristi mogu biti fizikalna terapija, medicinska masaža, hidroterapija, lagani aerobik, akupresura, akupunktura, yoga, vježbe relaksacije i slično, o čemu je potrebno prethodno konzultirati svog liječnika. Pokazalo se kako redovite aerobne vježbe doprinose smanjenju osjetljivosti na mišićne bolove te poboljšavaju kvalitetu sna koje je kod osoba s fibromialgijom često narušena. Zdravi, redoviti i raznoliki obroci bogati mineralima, žitaricama i vitaminima mogu pozitivno utjecati na osjećaj umora. Zdrava higijena spavanja uvelike pomaže u nošenju sa simptomima. Kod osjećaja boli i umora planirajte razdoblja aktivnosti i odmora imajući na umu vrijeme provedeno u aktivnosti, a ne bol ili umor. Pratite kretanje i intenzitet boli ili umora i pokušajte utvrditi postoje li određeni obrasci vezano uz razdoblje, kontekst ili aktivnost kad se javljaju. Pokušajte utvrditi radite li nešto što intenzivira umor ili bol kao i što vam pomaže, vodite dnevnik i napravite popis i probajte ga se pridržavati, pokušajte vrednovati svoja negativna vjerovanja i misli o boli i/ili umoru ako ih imate. Propitajte negativne misli koje imate o bespomoćnosti, krivnji ili ljutnji. Pokušajte pronaći ohrabrujuće rečenice ili citate koji pomažu u nošenju s boli, umorom ili tjeskobom, imajte ih uz sebe kao prvu pomoć ili podsjetnik.
Ukoliko se prepoznajete u nečemu navedenom ili ste voljni pokušati uvesti neke promjene u svoj život, pokušajte si na taj način pomoći. Tjeskobu može izazvati i pretjerana briga o zdravlju. Nemopjte biti fokusirani na postavljanje dijagnoze. Obzirom da stanje koje vam zadaje bol i pričinjava brigu traje dulje vrijeme, vjerojatno se ne radi o nečem akutnom i opasnom po život. Stoga, svakim danom napravite jedan korak više prema pozitivnom stavu u životu, nađite i tražite ono što vas veseli i opušta te uz pomoć drugih terapijskih mogućnosti pomozite sebi tjelesno i duhovno.
Vaše pitanje je odgovoreno.
