Teško dišem, jesam li anksiozna?

Pozdrav,

žensko sam, imam 22 godine, ne pušim ( ali sam zbog roditelja pasivni pušač), ne pijem alkohol niti konzumiram neke supstance, visoka sam oko 174 cm i imam oko 82/83 kg.

Pišem Vam zbog problema s disanjem. Svakodnevno imam osjećaj kao da se borim za zrak, što je jako iscrpljujuće i psihički i fizički. Stalno imam potrebu za “napuniti pluća”, pa stalno duboko uzdišem, ali zrak kao da se u jednom momentu prekine i ne udahnem onoliko koliko mogu, onda krećem zijevati i po nekoliko minuta samo da uspijem nekako taj zrak udahnuti. To mi se javlja i kod lakših fizičkih napora, ali i u mirovanju. Otišla sam kod doktorice, ona je poslušala pluća i rekla da ništa ne čuje i nije me slala na daljnje pretrage. Dodala je da misli da sam malo anksiozna i na tome je ostalo. Nije mi ni objasnila sto je anksioznost i kako da se nosim s tim. Ali je rekla i da to može biti uzrokovano mojom anemijom. Po prirodi sam osoba koja je dosta zabrinuta, ne samo za svoje zdravlje nego i u svim područjima života. Često imam osjećaj da ja ne znam kako se opustiti. Imala sam do sada i nekoliko epizoda napadaja panike. Te svoje probleme sa disanjem sam uvijek prepisivala stresu i napetosti, ali me počelo zabrinjavati što mi se javlja i u mirovanju. Imam strah da premalo kisika ulazi u mene pa da mi organi ostaju bez potrebne doze kisika za normalno funkcioniranje. Od simptoma bih još navela i gutanje zraka( jako jako često) od čega sam počela jako podrigivati i ispuštati vjetrove( glasan zvuk i jako su česti). Isto tako od jako učestalog zijevanja i stezanja mišića u licu boli me glava kod sljepoočnica. Imam li razloga za brigu ili je to više povezano sa psihom?

Srdačan pozdrav i hvala Vam unaprijed na odgovoru 🙂

1.6.2021

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovana,

Anksioznost označava tjeskobno stanje i ukoliko je Vaša liječnica na nju posumnjala, treba Vam pružiti i odgovarajuću psihološku podršku. U anksioznosti se mogu javljati svi navedeni simptomi (i problemi s disanjem, funkcionalnim probavnim tegobama). Ukoliko imate anemiju uzrokovanu manjkom željeza, potrebno ju je liječiti odgovarajućim preparatom željeza jer manjak željeza dovodi do dodatnog opterećenja rada srca, osjećaja umora, pospanosti… Nastojte da Vaši roditelji ne puše u prostorima u kojima boravite.

Lijepi pozdrav

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Depresija

Rana izloženost onečišćenju i moguća povezana s psihozom, anksioznošću, depresijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema rezultatima longitudinalne kohortne studije izloženost zagađenju zraka i buci u ranoj životnoj dobi povezana je s većim rizikom od psihoze, depresije i anksioznosti u adolescenciji i ranoj odrasloj dobi. Istraživanje je provela dr. Joanne Newbury sa suradnicima, a nalazi su objavljeni u JAMA Network Openu. Istraživači navode kako rezultati ove kohortne studije pružaju nove […]

Anksioznost

Nesanica, poteškoće u disanju – što mi je činiti?

Magareči kašalj

Hripavac – koliko je opasan i kako se zaštititi?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteProteklih tjedana i mjeseci u našoj zemlji svjedočimo pojavi većeg broja oboljelih od hripavca. Oboljela djeca su uglavnom grupirana u sredinama s niskim stopama procijepljenosti. Hripavac je iznimno opasan za novorođenčad i malu dojenčad koja mogu razviti ozbiljne i životno ugrožavajuće komplikacije ove bolesti. Što je hripavac? Hripavac (kukurikavac, magareći kašalj) je vrlo zarazna bolest […]

Stres

Povezanost psihičkih poremećaja i srčanog zastoja

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema novoj studiji objavljenoj u časopisu BMJ’s Open Heart, provedenoj od strane Talipa Eroglua i suradnika, poremećaji uzrokovani stresom i anksiozni poremećaji povezani su s povećanim rizikom za pojavu izvanhospitalnog srčanog zastoja. Istraživači su uključili preko 35,000 takvih pacijenata te ih usporedili sa sličnim brojem usporedivih kontrolnih ispitanika. Rezultati su pokazali da je gotovo 1.5 […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Bol u prsima – što da napravim?

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFibrilacija atrija (FA) je poremećaj srčanog ritma do kojeg dolazi zbog pojave abnormalnih električnih signala u pretklijetkama srca. FA je jedan od češćih oblika poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. U rjeđim slučajevima se pojavljuje i kod mlađih osoba. Simptomi koje FA uzrokuje su različiti kod pojedinih bolesnika i variraju svojom učestalošću i intenzitetom. […]

Kardiologija

RTG srca i pluća – što ovo navedeno znači na mom nalazu?

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]