Teško dišem, jesam li anksiozna?

Pozdrav,

žensko sam, imam 22 godine, ne pušim ( ali sam zbog roditelja pasivni pušač), ne pijem alkohol niti konzumiram neke supstance, visoka sam oko 174 cm i imam oko 82/83 kg.

Pišem Vam zbog problema s disanjem. Svakodnevno imam osjećaj kao da se borim za zrak, što je jako iscrpljujuće i psihički i fizički. Stalno imam potrebu za “napuniti pluća”, pa stalno duboko uzdišem, ali zrak kao da se u jednom momentu prekine i ne udahnem onoliko koliko mogu, onda krećem zijevati i po nekoliko minuta samo da uspijem nekako taj zrak udahnuti. To mi se javlja i kod lakših fizičkih napora, ali i u mirovanju. Otišla sam kod doktorice, ona je poslušala pluća i rekla da ništa ne čuje i nije me slala na daljnje pretrage. Dodala je da misli da sam malo anksiozna i na tome je ostalo. Nije mi ni objasnila sto je anksioznost i kako da se nosim s tim. Ali je rekla i da to može biti uzrokovano mojom anemijom. Po prirodi sam osoba koja je dosta zabrinuta, ne samo za svoje zdravlje nego i u svim područjima života. Često imam osjećaj da ja ne znam kako se opustiti. Imala sam do sada i nekoliko epizoda napadaja panike. Te svoje probleme sa disanjem sam uvijek prepisivala stresu i napetosti, ali me počelo zabrinjavati što mi se javlja i u mirovanju. Imam strah da premalo kisika ulazi u mene pa da mi organi ostaju bez potrebne doze kisika za normalno funkcioniranje. Od simptoma bih još navela i gutanje zraka( jako jako često) od čega sam počela jako podrigivati i ispuštati vjetrove( glasan zvuk i jako su česti). Isto tako od jako učestalog zijevanja i stezanja mišića u licu boli me glava kod sljepoočnica. Imam li razloga za brigu ili je to više povezano sa psihom?

Srdačan pozdrav i hvala Vam unaprijed na odgovoru 🙂

1.6.2021

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovana,

Anksioznost označava tjeskobno stanje i ukoliko je Vaša liječnica na nju posumnjala, treba Vam pružiti i odgovarajuću psihološku podršku. U anksioznosti se mogu javljati svi navedeni simptomi (i problemi s disanjem, funkcionalnim probavnim tegobama). Ukoliko imate anemiju uzrokovanu manjkom željeza, potrebno ju je liječiti odgovarajućim preparatom željeza jer manjak željeza dovodi do dodatnog opterećenja rada srca, osjećaja umora, pospanosti… Nastojte da Vaši roditelji ne puše u prostorima u kojima boravite.

Lijepi pozdrav

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Pasiflora

Tjeskobni ste tijekom dana? Pasiflora može pružiti potrebni mir

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePassiflora incarnata je biljka zapanjujuće lijepih ljubičastih cvjetova porijeklom iz Južne Amerike, Australije i jugoistočne Azije, a danas se uzgaja radi dobivanja sirovine za farmaceutsku upotrebu. Passiflora incarnata jedna je od najistraženijih vrsta iz roda Passiflora s ljekovitim svojstvima. U ljekovite svrhe koriste se nadzemni dijelovi biljke, cvjetovi i plodovi. U tradicionalnoj medicini pasiflora koristi se […]

Onečišćenje

Rana izloženost onečišćenju i moguća povezana s psihozom, anksioznošću, depresijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema rezultatima longitudinalne kohortne studije izloženost zagađenju zraka i buci u ranoj životnoj dobi povezana je s većim rizikom od psihoze, depresije i anksioznosti u adolescenciji i ranoj odrasloj dobi. Istraživanje je provela dr. Joanne Newbury sa suradnicima, a nalazi su objavljeni u JAMA Network Openu. Istraživači navode kako rezultati ove kohortne studije pružaju nove […]

Napadaj kašlja

Hripavac – koliko je opasan i kako se zaštititi?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteProteklih tjedana i mjeseci u našoj zemlji svjedočimo pojavi većeg broja oboljelih od hripavca. Oboljela djeca su uglavnom grupirana u sredinama s niskim stopama procijepljenosti. Hripavac je iznimno opasan za novorođenčad i malu dojenčad koja mogu razviti ozbiljne i životno ugrožavajuće komplikacije ove bolesti. Što je hripavac? Hripavac (kukurikavac, magareći kašalj) je vrlo zarazna bolest […]

Anksioznost

Jesu li iznenadna drhtavica i valovi vrućine povezani s anksioznošću?

Iz iste kategorije

Kardiologija Depositphotos_10351537_L

Koronarna arterijska bolest – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSvjetski dan srca obilježava se svake godine 29. rujna s ciljem podizanja svijesti o kardiovaskularnim bolestima. To je globalni događaj koji okuplja pojedince, liječnike, medicinske sestre i zajednice diljem svijeta u provođenju preventivnih strategija putem edukacija, različitih događanja i kampanja kojima se informira javnost o kardiovaskularnim bolestima, rizičnim čimbenicima i važnosti prevencije. Aktivnosti tijekom Svjetskog […]

Kardiologija

Je li nalaz ultrazvuka srca uredan unatoč blagim promjenama zalistaka?

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRezistentna arterijska hipertenzija pojam je koji označava nemogućnost postizanja dobre kontrole arterijskog tlaka, odnosno održavanja vrijednosti arterijskog tlaka u mirovanju ispod 140/90 mmHg, unatoč liječenju s najmanje tri klase antihipertenzivnih lijekova (lijekova za snižavanje arterijskog tlaka) u maksimalno podnošljivim dozama. Neadekvatna kontrola arterijskog tlaka pritom treba biti potvrđena ambulantnim ili kućnim mjerenjima nakon što se […]

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 2.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNedavno je objavljen sustavni pregled i metaanaliza opservacijskih kohortnih istraživanja na ukupno 120.643 bolesnika sa srčanim zatajenjem. Ispitivani su glavni ishodi koji su uključivali ukupnu smrtnost i štetne kardiovaskularne događaje. Analizom rezultata istraživanja ustanovljen je složen odnos između razine arterijskog tlaka i nepovoljnih kardiovaskularnih ishoda kod bolesnika sa srčanim zatajenjem. Bolesnici sa zatajenjem srca i […]

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 1.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteU razvijenim zemljama od 1 do 3 % odraslih osoba boluje od zatajivanja srca. S dobi raste učestalost obolijevanja od srčanog zatajenja – čak 10 % osoba starijih od 70 godina boluje od ove bolesti. U tim zemljama bilježi se sve veća prevalencija arterijske hipertenzije, na što značajno utječe i rast udjela starije populacije. Arterijska […]

Kardiologija

Je li ubrzani puls i plitko negativan T val na EKG-u razlog za zabrinutost?

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute