puls

Poštovani, inače imam problem sa velikim pulsom išao je do 130 u stresnim situacijama,i nakon toga ostao bi iznad 80 otkucaja u minuti.
Kako je moguće da sada nakon nekog vremena nakon stresnih situacija ili bez stresnih situacijamoj puls bude između 56-70? Pomalo me brine jer sam uvijek imala visoki puls i uvjeravali su me kako je to normalno.
Nadam se da ćete shvatiti moje pitanje. Jer ne znam kako bih vam bolje objasnila.
hvala unaprijed.

28.3.2017

Odgovara

Prof.dr.sc. Josip Vincelj dr.med.

Poštovana,

Srčana frekvencija je podložna promjenama tijekom dana. Ona je ovisna o tjelesnim aktivnostima, stresnim situacijama, vremenskim promjenama i lijekovima. Normalno je da kod stresnih situacija i kod tjelesnih napora frekvencija srca poraste,  a nakon prestanka tjelesnih aktivnosti i nakon prestanka izloženosti stresnim situacijama frekvencija srca se normalizira. Frekvencija srca između 56 i 70 nije ništa zabrinjavajuće. Ako bolesnik osjeća subjektivne poteškoće zbog većih oscilacija u srčanoj frekevenciji tada je potrebno napraviti kontinuirano snimanje EKG-a tijekom 24 sata, tj. Holter EKG. Tom pretragom  mogu se ustanoviti promjene frekvencije srca i uzroci tih promjena i je su li one u fiziološkim granicama ili nisu, ili su znak neke bolesti srca ili nekih drugih bolesti.

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija shutterstock_2499183421

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute2025.g. Europsko kardiološko društvo objavilo je Kliničke praktične smjernice za bolesnike oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa. To je dokument koji jasno, praktično i jezgrovito objašnjava uzroke i simptome bolesti, postupke dijagnosticiranja, liječenja i oporavka od miokarditisa i/ili perikarditisa. U tom dokumentu obrađene su i preporuke o dnevnim aktivnostima i posebne skupine bolesnika kao što su […]

Kardiologija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]

Kardiologija Depositphotos_10351537_L

Koronarna arterijska bolest – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSvjetski dan srca obilježava se svake godine 29. rujna s ciljem podizanja svijesti o kardiovaskularnim bolestima. To je globalni događaj koji okuplja pojedince, liječnike, medicinske sestre i zajednice diljem svijeta u provođenju preventivnih strategija putem edukacija, različitih događanja i kampanja kojima se informira javnost o kardiovaskularnim bolestima, rizičnim čimbenicima i važnosti prevencije. Aktivnosti tijekom Svjetskog […]

Kardiologija

Je li kratkotrajno naglo lupanje srca godinama nakon ablacije znak povratka tahikardije?

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRezistentna arterijska hipertenzija pojam je koji označava nemogućnost postizanja dobre kontrole arterijskog tlaka, odnosno održavanja vrijednosti arterijskog tlaka u mirovanju ispod 140/90 mmHg, unatoč liječenju s najmanje tri klase antihipertenzivnih lijekova (lijekova za snižavanje arterijskog tlaka) u maksimalno podnošljivim dozama. Neadekvatna kontrola arterijskog tlaka pritom treba biti potvrđena ambulantnim ili kućnim mjerenjima nakon što se […]

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 2.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNedavno je objavljen sustavni pregled i metaanaliza opservacijskih kohortnih istraživanja na ukupno 120.643 bolesnika sa srčanim zatajenjem. Ispitivani su glavni ishodi koji su uključivali ukupnu smrtnost i štetne kardiovaskularne događaje. Analizom rezultata istraživanja ustanovljen je složen odnos između razine arterijskog tlaka i nepovoljnih kardiovaskularnih ishoda kod bolesnika sa srčanim zatajenjem. Bolesnici sa zatajenjem srca i […]

Kardiologija

Je li dugogodišnje povišen MPV uz uglavnom uredne trombocite razlog za daljnju obradu ili zabrinutost?