Povećan puls u mirovanju – je li problem psihičke ili fizičke prirode?

Poštovani,

Unazad više dana imam povećan puls prilikom mirovanja 80 do 90, koji onda s vremenom ako duže mirujem dođu na 70-75 otkucaja,ali dosta dugo treba da puls dođe na nižu vrijednost. Također prilikom nekih minimalnih aktivnosti po kući, bude visok, od 100 do 120,što me prilično uznemiri i imam osjećaj nedostatka zraka. Prije 3g sam zbog preskakanja otkucaja obavila uzv srca, holter i ergometriju. Nalazi su bili uredni. Tlak mi je niži, u prosjeku 105/65 ili 110/70.
Od strane psihijatra imam dijagnozu F41, ne pijem nikakvu terapiju.
Nisam previše fizički aktivna, imam 37godina, 68kg, GERB, hijatalnu herniju,tri poroda carskim rezom.
Prije 2 mj obavila sam vađenje hormona štitnjače, nalaz uredan.
Također sam prije 10mj obavila ponovno uzv srca, nalaz uredan.
S obzirom na puls, LOM me šalje za nošenje holtera. Kada sam pitala jel smatra da postoji problem, rekao je da je to da me umiri,da je to na psihičkoj bazi. S anksioznim stanjima imam problem više godina, ali do sad nisam primjećivala oscilacije u radu srca, kao sada. Zanima me može li to stanje čestog straha izazvati dugotrajno povišene otkucaje ili je problem fizičke prirode.
Molim Vaše mišljenje. Hvala

12.2.2024

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovana,
Budući su nalazi srca u granicama normale, nemate razloga za brigu. Nešto veći puls je posljedica vaše anksioznosti i smanjene kondicije. Obavite holter srca kako biste se umirili, te odite na razgovor s psihijatrom ukoliko osjećate trajnu anksioznost. Provjerite i krvnu sliku, razinu željeza u krvi.
Pozdrav

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

RTG – možete li mi pomoći oko nalaza?

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

RTG pluća – možete li mi pojasniti nalaz?