Povećan puls u mirovanju – je li problem psihičke ili fizičke prirode?

Poštovani,

Unazad više dana imam povećan puls prilikom mirovanja 80 do 90, koji onda s vremenom ako duže mirujem dođu na 70-75 otkucaja,ali dosta dugo treba da puls dođe na nižu vrijednost. Također prilikom nekih minimalnih aktivnosti po kući, bude visok, od 100 do 120,što me prilično uznemiri i imam osjećaj nedostatka zraka. Prije 3g sam zbog preskakanja otkucaja obavila uzv srca, holter i ergometriju. Nalazi su bili uredni. Tlak mi je niži, u prosjeku 105/65 ili 110/70.
Od strane psihijatra imam dijagnozu F41, ne pijem nikakvu terapiju.
Nisam previše fizički aktivna, imam 37godina, 68kg, GERB, hijatalnu herniju,tri poroda carskim rezom.
Prije 2 mj obavila sam vađenje hormona štitnjače, nalaz uredan.
Također sam prije 10mj obavila ponovno uzv srca, nalaz uredan.
S obzirom na puls, LOM me šalje za nošenje holtera. Kada sam pitala jel smatra da postoji problem, rekao je da je to da me umiri,da je to na psihičkoj bazi. S anksioznim stanjima imam problem više godina, ali do sad nisam primjećivala oscilacije u radu srca, kao sada. Zanima me može li to stanje čestog straha izazvati dugotrajno povišene otkucaje ili je problem fizičke prirode.
Molim Vaše mišljenje. Hvala

12.2.2024

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovana,
Budući su nalazi srca u granicama normale, nemate razloga za brigu. Nešto veći puls je posljedica vaše anksioznosti i smanjene kondicije. Obavite holter srca kako biste se umirili, te odite na razgovor s psihijatrom ukoliko osjećate trajnu anksioznost. Provjerite i krvnu sliku, razinu željeza u krvi.
Pozdrav

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Bol u prsima – što da napravim?

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

RTG srca i pluća – što ovo navedeno znači na mom nalazu?

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFibrilacija atrija (FA) je poremećaj srčanog ritma do kojeg dolazi zbog pojave abnormalnih električnih signala u pretklijetkama srca. FA je jedan od češćih oblika poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. U rjeđim slučajevima se pojavljuje i kod mlađih osoba. Simptomi koje FA uzrokuje su različiti kod pojedinih bolesnika i variraju svojom učestalošću i intenzitetom. […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]